U procesu pristupanja Evropskoj uniji, Poglavlje 8 – Politika konkurencije – predstavlja jedan od temelja izgradnje fer i funkcionalne tržišne ekonomije. Njegova suština je jednostavna: ista pravila za sve učesnike na tržištu i zaštita potrošača od zloupotrebe tržišne moći. U praksi to znači strogu kontrolu monopola, kartelskih sporazuma i državne pomoći, ali i stvaranje stabilnog poslovnog okruženja koje podstiče investicije i razvoj. Iako Agencija za zaštitu konkurencije ne određuje cijene na tržištu, njena uloga je da utvrdi da li je njihov rast posljedica dogovora kompanija ili zloupotrebe dominantnog položaja, što zakon strogo zabranjuje.

STANDARD: Tri godine od otvaranja Poglavlja 8, koliko politika konkurencije zaista štiti građane od monopola i zloupotrebe dominantnog položaja, posebno u situaciji visoke inflacije kada cijene rastu?

JOVOVIĆ: Globalna negativna kretanja od izbijanja sukoba u Ukrajini, nestabilna situacija na Bliskom istoku i druga dešavanja imala su ili mogu imati negativan uticaj i na ekonomiju Crne Gore. Posebno su se ti poremećaji odrazili na inflaciju. Rast cijena, kako na lokalnom nivou tako i na globalnom,  je uzrokovan porastom potražnje i smanjenjem ponude. Globalna dešavanja su izazvali ogromnu energetsku i robnu krizu, koju su osjetile sve države.

Međutim, u kontekstu Vašeg pitanja, važno je stvoriti jasnu sliku koje su to mogućnosti i nadležnosti u kojima Agencija za zaštitu konkurencije može da djeluje kada je u pitanju inflacija, a da ne izađe iz okvira definisanog propisima kojima se uređuje oblast zaštite konkurencije. Agencija nije sektorski regulator i ne može da utiče na formiranje i visinu cijena. Međutim, ono šta Agencija može, jeste da analizira da li je povećanje cijena rezultat povrede konkurencije od strane učesnika na tržištu. Na primjer, nadležnost Agencije se može ogledati kroz utvrđivanje da li su kompanije sklopile dogovor koji za cilj ili posljedicu ima povećanje cijena, te u krajnjem, maksimiziranje njihovih profita. Naime, svi dogovori kojima konkurenti međusobno direktno ili indirektno određuju prodajne cijene ili druge uslove trgovine, smatraju se kartelima koji su po zakonu zabranjeni. Hipotetički, ukoliko se ustanovi postojanje ovakvog sporazuma na bilo kom tržištu, Agencija vodi ispitni postupak sa ciljem utvrđivanja postojanja istog i preduzimanje mjera radi otklanjanja štetnih posljedica takvog ponašanja konkurenata po ostale učesnike na tržištu i potrošače.

STANDARD: EU zahtijeva jednak tretman svih učesnika na tržištu. Koje konkretne mjere je Agencija poduzela da spriječi privilegovanje domaćih ili stranih investitora i da li postoje primjeri gdje je takva kontrola već rezultirala sankcijama ili sprječavanjem monopola?

JOVOVIĆ: Jedan od osnovnih principa politike konkurencije jeste jednak tretman svih učesnika na tržištu, bez obzira na to da li su domaći ili strani investitori. Agencija to obezbjeđuje kroz nekoliko mehanizama, prije svega kroz kontrolu koncentracija, analizom tržišta, nadzor nad sporazumima između preduzeća i postupke protiv zloupotrebe dominantnog položaja. U praksi to znači da svaka planirana koncentracija koja može imati značajan uticaj na tržište prolazi detaljnu analizu kako bi se procijenilo da li bi mogla dovesti do smanjenja konkurencije ili stvaranja monopolskog položaja kojim se može naruštiti konkurencija. Ukoliko se utvrdi da postoji takav rizik, Agencija može zabraniti koncentraciju ili odobriti transakciju uz određene uslove koji štite tržišnu ravnotežu.

Takođe, u prethodnom periodu sprovođeni su značajni i kompleksni postupci u kojima su utvrđene povrede pravila konkurencije, uključujući postupke zabranjenih sporazuma na tržištu telekomunikacija, nafte i naftnih derivata, turističkih Agencija i drugih tržišta ili zloupotrebu dominantnog položaja na tržištu transporta, pri čemu su izricane odgovarajuće mjere prema učesnicima i udruženjima učesnika za učinjene povrede konkurencije na tržištu ili preduzimane mjere radi sprječavanja nastanka ili prestanka povrede i otklanjanja štetnih posljedica po učesnike i potrošače i time se u krajnjem šalje jasna poruka da na crnogorskom tržištu ne postoji privilegovan položaj za bilo kog investitora. Kada je u pitanju konačna visina kazne za učinjene povrede konkurencije, ukazujem da je ona u nadležnosti Suda za prekršaje, koji određuje visinu kazni u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima i Zakona o zaštiti konkurencije.

STANDARD: Državna pomoć je strogo regulisana EU pravilima. Kako se osigurava da subvencije u sektorima poput zelene energije, startupa ili infrastrukture ne naruše fer tržište i ne favorizuju pojedine kompanije na štetu konkurencije i potrošača?

JOVOVIĆ: Državna pomoć može imati važnu razvojnu funkciju, posebno u sektorima kao što su zelena energija, inovacije, digitalizacija ili infrastruktura, ali samo ukoliko je pravilno dizajnirana i usklađena sa pravilima Evropske unije. U tom smislu, Agencija vrši kontrolu svih programa (šema) državne pomoći prije njihovog sprovođenja. Svaka mjera mora biti transparentna, proporcionalna i opravdana jasnim ciljem od javnog interesa. S tim u vezi, a kako je transparentnost u radu Agencije jedan od ključnih fokusa, sve odluke koje Agencija donosi objavljuju se na internet stranici Agencije i javno su dostupne. Prilikom ocjene, posebno se analizira da li je pomoć dostupna u skladu sa pravilima i regulativama kojom se uređuje ova oblast. Na kraju, mogu istaći da je Crna Gora uspostavila efikasan i funkcionalan sistem kontrole državne pomoći po uzoru na zemlje EU.

STANDARD: Koliko su kazne i sankcije protiv kartela i zloupotrebe dominantnog položaja zaista efikasne u CG, postoje li sektori gdje građani i privreda i dalje trpe zbog monopola ili dogovora među učesnicima tržišta?

JOVOVIĆ: Efikasnost sankcija predstavlja jedan od ključnih elemenata politike konkurencije. Zakonski okvir u Crnoj Gori predviđa značajne kazne za kartelske sporazume i zloupotrebu dominantnog položaja, uključujući novčane kazne koje mogu dostići značajan procenat godišnjeg prihoda kompanije. Osim sankcija, važno je i preventivno djelovanje, kroz analize tržišta, sektorske studije i saradnju sa drugim institucijama, u cilju analize stanja konkurencije na određenom tržištu. U praksi postoje sektori koji su po svojoj prirodi koncentrisaniji, ali upravo zato su pod posebnim nadzorom regulatornih institucija, kao i Agencije.

Dodatno, ukazujem da su u toku izmjene Zakona o zaštitu konkurencije što će ovoj instituciji dati još veće mogućnosti u pogledu efikasnijih istraga, vođenja postupaka i kažnjavanja kompanija koje krše propise o zaštiti konkurencije. Ključno je da građani i privreda imaju mogućnost da prijave sumnju na antikonkurentsko ponašanje, jer takve informacije često predstavljaju polaznu osnovu za pokretanje postupaka.

STANDARD: Poglavlje 8 bi trebalo da stvori sigurnost za nove investicije i dugoročno poslovanje. Koji su konkretni rezultati, jesu li investitori sada spremniji da ulažu u Crnu Goru, uprkos inflaciji i ekonomskim izazovima?

JOVOVIĆ: Usklađivanje sa EU acquis u ovoj oblasti doprinosi stvaranju stabilnog i predvidivog poslovnog okruženja, što je jedan od ključnih faktora za donošenje investicionih odluka. Investitori, posebno međunarodni, veoma pažljivo procjenjuju da li postoji fer tržišna utakmica i jasna pravila poslovanja. Veliki napredak ostvaren u Poglavlju 8 šalje jasan signal investitorima da je Crna Gora razvila sistem koji obezbjeđuje pravnu sigurnost, transparentnost i jednak tretman svih učesnika na tržištu. Iako globalni faktori poput inflacije, geopolitičkih kretanja ili energetskih izazova utiču na investicione tokove, stabilan regulatorni okvir i primjena pravila konkurencije doprinose većem povjerenju investitora.

STANDARD: S obzirom na digitalizaciju i nove tehnologije, koje konkretne mjere Agencija planira u narednih 12 mjeseci da spriječi monopolizaciju tržišta i osigura da fer konkurencija poboljša kvalitet proizvoda i usluga, čak i u periodima ekonomskih pritisaka poput visoke inflacije?

JOVOVIĆ: Digitalna ekonomija donosi nove izazove za politiku konkurencije, posebno kada je riječ o platformama, digitalnim uslugama i tržištima koja se brzo mijenjaju. U narednom periodu Agencija planira dodatno jačanje analitičkih kapaciteta za praćenje digitalnih tržišta, kao i unapređenje saradnje sa evropskim institucijama i drugim regulatorima. U toku je rad na izradi zakona kojim će se sprovesti Digital Market Act, a kroz isti će se detaljno urediti nadležnost Agencije kao nacionalnog tijela nadležnog za sprovođenje aktivnosti koje propisuje ova regulativa EU. Takođe, planirano je sprovođenje sektorskih analiza u oblastima gdje digitalne platforme imaju sve veći uticaj, kao i edukacija tržišnih učesnika o pravilima konkurencije u digitalnom okruženju. Poseban fokus biće na pravovremenom prepoznavanju potencijalnih rizika od koncentracije tržišne moći.

STANDARD: Kako Agencija osigurava da Crna Gora ne samo formalno, nego i suštinski funkcioniše po principima fer tržišta EU, posebno u sektorima u kojima se brzo mijenja tehnologija i potrošačke navike, da li imamo mehanizme da spriječimo buduće monopole prije nego što se formiraju, a ne samo da reagujemo retroaktivno?

JOVOVIĆ: Savremena politika konkurencije sve više se oslanja na preventivne mehanizme, a ne samo na sankcionisanje nakon što se povreda već desi. U tom smislu, Agencija koristi više instrumenata: kontrolu koncentracija prije njihovog sprovođenja, sektorske analize tržišta, kao i kontinuirano praćenje tržišnih trendova. Najveći izazovi sa kojima će se suočiti institucije iz ove oblasti, kako u EU tako i u Crnoj Gori će biti na digitalnim tržištima i pojavom vještačke inteligencije. Ovakav pristup omogućava da se potencijalni problemi identifikuju u ranoj fazi i da se, kroz regulatorne mjere ili preporuke, spriječi formiranje struktura koje bi dugoročno ograničile konkurenciju. Cilj je da crnogorsko tržište funkcioniše u skladu sa standardima Evropske unije ne samo na normativnom nivou, već i u praksi – kroz tržište na kojem konkurencija podstiče inovacije, kvalitet usluga i povoljnije cijene za građane i privredu.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.