Video
“Svi smo svjedoci da 2022. godina puna izazova za privredu, što je rezultat paralelnih kriza koje su se desile i poremetile tržište energije i dovele do nestašice hrane. MMF je najavio najslabije projekcije rasta ekonomije koja u globalu usporava. Trećina ekonomija se suočava sa negativnim rastom, dok inflacija ima najviše uticaja na zemlje u razvoju, kakve su u regionu”, kazala je Drakić.
Naglašava značaj međusobne povezanosti i intenzivne saradnje privreda na prostoru Zapadnog Balkana.
“Privrede nesmetano sarađuju, ali su nam potrebne infrastrukturne povezanosti kako bismo bili još konkurentiiji i brže se razvijali. Ovih dana se daje dodatan impuls Berlinskom procesu i treba iskoristiti benefite koji nudi odnosno njegove fondove za infrastrukturni napredak”, ističe predsjednica PKCG.
Enes Banda je predstavio svoju kompaniju koja će uskoro svoju autobeton pumpu – crnogorski, u tehnološkom smislu visokosofisticirani proizvod prezentovati na najvećem autosajmu u Minhenu.
“I na ovoj konferenciji je bilo savjeta da naše ekonomije pozabave visoko tehnološki sofisticiranom proizvodnjom, što je intenzivno u smislu ulaganja kapitala i zahtjevno, ali kada proizvedete baš takav proizvod taj osjećaj ništa ne može da zamijeni”, ocjenjuje Enes Banda.
Ono što radite mimo krize određuje vašu poziciju tokom nje, navodi on.
“Mi smo odlučili da se pozicioniramo i kreiramo poslovni model kako ne bismo zavisili od drugi”, rekao je on.
Smatra da ovo nije kriza koja će brzo da prođe.
“Vrlo važno formirati sinergijski efekat kako među samim biznisima tako i sa državom, a u šta će se uključiti akademska zajednica i privredne komore kao bi uticale na donosioce odluka. Očekivanja su da će naredne do dvije godine biti turbulentne”, smatra on.
Zoran Drakulić je objasnio da je u biznisu sa obnovljivom energijom i peletom, te da trenutno ima jednu od najzelenijih fabrika u toj oblasti, globalno gledano, koja teži proizvodnji sopstvenih sirovina.
“Okrenuli smo se energiji jer mislimo da je to budućnost. U Crnoj Gori ne vidim mnogo solarnih panela, a ima imate zaista ogroman potencijal za proizvodnju energije na taj način”, smatra Drakulić.
Mišljenja je da se moramo navići na to da gotova era jeftine energije i hrane.
“Neke vrijednosti se moraju staviti na normalan nivo. Nije normalno da jedan telefon košta sedam tona pšenice. A, svake godine izgubimo milione hektara zbog klimatskih promjena. Bacite se na proizvodnju hrane. Crna Gora to može, posvetite se organskoj proizvodnji”, kazao je Drakulić.
Viktor Mizo ističe da se kriza među prvima pogodila auto-industriju pa i njihovu kompaniju koja proizvodi elektorniku za električne i hibridne automobile. Najveći problem je bio sa čipovima koji su zbog velike potražnje tokom krize bili usmjeravani u telekomunikacije dok su za druge industrije bili deficitarni.
“U posljednjoj godini problemi koje imamo u našoj industriji veći su nego 2020. godine, jer postoji pad prodaje novih automobila u Evropi. Naša industrija se nije vratila u normalu”, ocijenio je Mizo ističući i problem nedostatka inženjera u ovoj oblasti.
Njegova predviđanja ekonomskih kretanja nijesu optimistična.
“Ekonomska kriza je počela, ne zna se i nije bitno hoće li se manifestovati kroz recesiju ili stagflaciju. Cijela iduća će biti krizna godina. Nadam se da ćemo se u 2024. godini vratiti polu-normali”, kazao je on.
Prema njegovim riječima, potrebno je strateški razmišljati o energetskoj efikasnosti, odnosno o tome kako da bolje koristimo energiju.
Vasilis Panagopoulos konstatuje da je riječ o trećoj krizi u nizu u posljednjem periodu, te da se neće lako razriješiti jer se uglavnom odnosi na energiju.
“Ne krećemo se dovoljno brzo ka obnovljivoj energiji. Ako se brzo ne preorijentišemo ka OIE ova pitanja koje je nametnula energetska kriza se neće brzo riješiti. Kriza je dovela do velikih poremećaja tražnje gdje moramo brzo i savjesno da reagujemo. Cijene osciluju, vdimo neka kretanja u energetici koja nisu zapamćena i prouzrokovala su izazove za preduzeća. Ukupno iz svega smo naučili da nam je neophodno da se brzo okrenemo energiji iz obnovljivih izvora, kako bismo smanjili cijenu prirodnog gasa i električne energije. Zemlje jugoistočne Evrope imaju potencijal i vlade treba da kroz promjenu regulative omoguće ulazak investicija u OIE i električnu mobilnost”, navodi on.
Gazmend Abraši navodi da je među deset najvećih poreskih obveznika na Kosovu i u Albaniji, zahvaljujući odličnom timu koji radi u sinergiji.
“Privrednici Regiona su veoma dobro povezani i političari to treba da čuju i da se ugledaju na nas. Jedini izlaz je da međusobno sarađujemo jer smo mi ljudi koji treba da mijenjaju svijest ovog područja”, kazao je Abraši.
Ističe da normalno stanje ekonomije sada postoji samo u knjigama, ali i da zna za brojne kompanije koje su napravile rezultate u vrijeme krize, posebno u oblasti digitalizacije.
Veliku mogućnost saradnje između Crne Gore, Kosova i Srbije vidi na polju energetike, te predlaže realizaciju zajedničke investicije – izgradnju nove termoelektrane u Pljevljima koja bi valorizovala rudno bogatstvo tog područja. Takođe smatra da je potencijal Luke Bar nedovoljno iskorišćen zbog željeznice u koju treba uložiti značajna sredstva u cilju modernizacije.
“Kako možemo biti kompetitivni sa Evropom kada ne koristimo svoje resurse? Kome je interes da se željeznica stavi u funkciju – nama, jer želimo 16 puta jeftiniji transport.Treba svi da sjednemo i da napravimo pritisak na lidere u regionu”, ističe on.
Smatra da ne treba očekivati od EU i SAD da nam riješe probleme i da je to pogrešan pristup, već moramo sami.
Preporučeno
“Solarni paneli jesu budućnost ali je to proces u koji idemo polako. Samo s termoelektranama možemo riješiti energetske probleme i to kroz zajedničke projekte i nikako drugačije “,zaključio je Abraši.
