Video
Koliko, dakle, koštaju 24 sata života u Crnoj Gori prije prve kupovine? Jedinstvena računica ne postoji. Cijena jednog dana značajno zavisi od toga da li ste podstanar i svakog mjeseca plaćate kiriju, otplaćujete stan kupljen na kredit ili živite u sopstvenoj nekretnini bez kredita. Razliku pravi i to da li imate automobil, kao i koje račune i pretplate plaćate svakog mjeseca, piše Bankar.me
Zato je nekoliko uobičajenih mjesečnih i godišnjih obaveza pretvoreno u dnevni trošak i napravljene su dvije računice: koliko jedan dan košta podstanara i koliko osobu koja otplaćuje stambeni kredit – prije nego što kupe hranu, sipaju gorivo ili potroše ijedan euro na bilo šta drugo.
Podstanar: skoro 15 eura dnevno samo za stan
Najveća stavka za podstanara je kirija. Uzmimo primjer osobe koja za jednosoban stan u Podgorici plaća 450 eura mjesečno. Iznos je ilustrativan i odgovara aktuelnom nivou cijena zakupa jednosobnih stanova u glavnom gradu, a ne zvaničnoj prosječnoj kiriji. Na godišnjem nivou to je 5.400 eura. Kada se taj iznos podijeli sa 365 dana, dolazi se do 14,79 eura dnevno. Drugim riječima, skoro 15 eura košta svaki dan proveden u iznajmljenom stanu – bez obzira na to da li je stanar tog dana izašao iz kuće i potrošio još nešto.
A šta ako je stan kupljen na kredit?
Za vlasnika stana koji još otplaćuje kredit računica izgleda drugačije. Prema posljednjim podacima MONSTAT-a, prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici u drugom kvartalu 2026. iznosila je 2.510 eura. Stan od 50 kvadrata kupljen po toj cijeni koštao bi 125.500 eura.
Pretpostavimo da kupac obezbijedi učešće od 20 odsto, odnosno 25.100 eura. Za preostalih 100.400 eura potreban mu je stambeni kredit. Ako je kredit uzet na 25 godina uz nominalnu kamatnu stopu od približno 4,5 odsto, mjesečna rata iznosila bi oko 558 eura. To znači da je za ratu potrebno izdvojiti oko 18,35 eura svakog dana. Prije računa za struju, vodu, internet, telefon, hrane ili bilo koje druge potrošnje. Ipak, između kirije i rate kredita postoji važna razlika. Cijela rata stambenog kredita nije trošak u istom smislu kao kirija. Jedan dio rate odlazi na kamatu, odnosno cijenu pozajmljenog novca, dok se drugim dijelom otplaćuje glavnica i povećava vlasništvo kupca nad nekretninom. Rata je, međutim, vrlo stvaran mjesečni izdatak za kućni budžet.
Struja: 1,59 eura dnevno
Prosječan račun domaćinstava za avgust 2026. iznosio je 49,31 euro, pri čemu nijesu uračunata neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni. Avgust je bio mjesec povećane potrošnje. Domaćinstva su potrošila 173,62 miliona kilovat-sati, 17,48 odsto više nego u julu i 21,25 odsto više nego u avgustu prošle godine. Kada se prosječan avgustovski račun rasporedi na 31 dan, dobija se 1,59 eura dnevno. Taj trošak ne nestaje ako tog dana nijeste uključili televizor ili računar. Frižider, zamrzivač, bojler, ruter i drugi uređaji nastavljaju da troše električnu energiju.
Voda i čistoća: 60 centi dnevno
Za potrebe naše računice, ako se za vodu uzme iznos od oko 12 eura mjesečno po domaćinstvu, to je približno 40 centi dnevno. Stvarni račun zavisi od opštine i potrošnje, a cijene su više na primorju. Tu je i odvoz smeća. Građanima Podgorice od februara stižu veći računi, nakon što je cijena usluge Čistoće povećana za 33 odsto. Za stan od 50 kvadrata račun iznosi 6,42 eura mjesečno, odnosno oko 21 cent dnevno. Kada se voda i čistoća saberu, za našu računicu uzimamo trošak od približno 60 centi dnevno. Dio ovih troškova postoji bez obzira na potrošnju, jer račun za čistoću zavisi od kvadrature stana, dok račun za vodu sadrži i fiksni dio.
Internet, televizija i telefon
Život bez telefona, interneta i televizije danas je teško zamisliv, a ti troškovi stižu svakog mjeseca bez obzira na to koliko ih zaista koristimo. Prosječan račun za mobilni telefon iznosi oko 15 eura mjesečno, što podijeljeno na 30 dana daje 50 centi dnevno. Paket kablovske televizije i interneta košta u prosjeku oko 35 eura mjesečno, odnosno približno 1,17 eura dnevno.
Zajedno, ova dva računa iznose oko 50 eura mjesečno, pa domaćinstvo samo za to da ostane „na vezi” sa svijetom izdvaja približno 1,67 eura svakog dana. Riječ je uglavnom o fiksnim pretplatama, koje se plaćaju u istom iznosu i kada ste cijeli dan van kuće, i kada ne uključite ni televizor ni računar.
Automobil košta i kada stoji
Automobil povećava cijenu dana čak i kada ne pređe nijedan kilometar. Ako cijeli dan ostane na parkingu, nema troška goriva, ali postoje troškovi koje vlasnik mora platiti bez obzira na to koliko automobil koristi. Uzmimo za našu računicu da godišnja registracija automobila, zajedno sa troškovima koji je prate, iznosi 250 eura. Kada se taj iznos rasporedi na 365 dana, automobil vlasnika košta oko 68 centi dnevno čak i ako tog dana ne upali motor. To znači da parkirani automobil na godišnjem nivou predstavlja trošak koji postoji nezavisno od svakodnevne vožnje. A stvarni trošak vlasništva je još veći, jer u ovih 68 centi dnevno nijesu uračunati gorivo, redovni i vanredni servisi, zamjena guma, popravke, parking niti gubitak vrijednosti vozila. Za potrebe naše računice, međutim, uzimamo samo registraciju od 250 eura godišnje, odnosno 0,68 eura dnevno, jer je to trošak koji postoji i onog dana kada automobil ostane na parkingu.
Preporučeno
Sve ovo može se uporediti sa prosječnom zaradom. Prema podacima MONSTAT-a, prosječna neto zarada u Crnoj Gori u julu 2026. iznosila je 1.037 eura. Ako se taj iznos podijeli sa 30 dana, riječ je o oko 34,57 eura dnevno. Konačna računica pokazuje da „dan bez potrošnje“ zapravo ne postoji. Ukoliko ste podstanar koji plaća kiriju od 450 eura i imate automobil čija godišnja registracija košta 250 eura, jedan dan života košta vas najmanje 19,33 eura, čak i ako tog dana ne odete u prodavnicu, ne sipate gorivo, ne popijete kafu i ne potrošite nijedan euro na druge stvari. Ukoliko otplaćujete svoj stan iz našeg primjera, dan vas košta najmanje 22,89 eura. U taj iznos ulaze rata stambenog kredita, struja, voda i čistoća, internet, televizija i telefon, kao i dnevni dio godišnjeg troška registracije automobila. I to je samo cijena da dan prođe. U računicu nijesu uključeni hrana, gorivo, održavanje automobila, odjeća, higijena, ljekovi, kafa, izlasci niti bilo koji neplanirani trošak. Drugim riječima, i kada novčanik ostane zatvoren, računi ne prestaju da teku.
