KONATAR za STANDARD: Ne smije i neće se desiti da penzije kasne, stručnost i iskustvo prioritet za imenovanja

Prvi zadatak je stabilizacija javnih finansija

“Zbog decenijske pogrešne ekonomske politike svakako smo išli u pravcu krize javnih finansija, samo što je situacija sa koronom sve to ubrzala, na šta smo mi godinama upozoravali”, istakao je Konatar u razgovoru za Standard.

On je govorio o ključnim ekonomskim izazovima u Crnoj Gori i potencijalnim rješenjima, te ukazao na određene nedostatke i ono što trebaju biti prioriteti nove Vlade na ovom polju.

“Glavna omča o vratu javnih finansija u Crnoj Gori jeste stepen javnog duga u odnosu na BDP. Podsjetiću da je trenutni kvantitativni iznos javnog duga oko 3,8 milijardi eura, a da je definitivno da će on do kraja 2020. godine izaći na preko 90 odsto, zbog smanjenja BDP-a. Mi godišnje samo na kamate dajemo preko 100 miliona eura i posljednjih godina se kreditno zadužujemo da bi vraćali stare kreditne obaveze, što znači da smo mi već ušli u takozvani, u ekonomiji poznat, začarani krug zaduživanja, đe vi koristite nove dugove za vraćanje starih dospjelih obaveza. Tako da prvi zadatak jeste stabilizacija javnih finansija, odnosno reprogram javnog duga zbog krize izazvane koronom”, ispričao je Konatar.

Dodao je da je Crna Gora u situaciji da se mora kreditno zadužiti kako bi do kraja ispoštovala i ostvarila obaveze kada je u pitanju zatvaranje budžeta za 2020. godinu, te da je samo pitanje pod kakvim uslovima će se država zadužiti.

“Naravno, sve ovo što nam je ostavila prethodna vlast nije dobra polazna osnova, ali je nešto sa čim će se novi ministar finansija morati suočiti. Finansijska kriza ne utiče isto na zdrave ekonomije, zemlje koje nisu imale visok nivo javnog duga i na zemlju kao što je Crna Gora, koja je podsjetiću, na početku godine u kojoj se pojavio COVID bila na nivou javnog duga od blizu 80 odsto od BDP-a. Tako da zemlja koja ima nivo duga ispod 60 odsto, neće na isti način osjetiti krizu kao zemlja koja ima to opterećenje u javnim finansijama”, naveo je Konatar.

Reprogram javnog duga, jedna od opcija MMF

Konatar je kazao da će u budućem periodu osnovni zadaci biti stabilizacija javnih finansija, reprogram javnog duga, kao i da se u saradnji sa međunarodnim finansijskim kreditorima, a svakako jedna od opcija je i MMF, pronađe nova formula kako bi se reprogramirao trenutni javni dug Crne Gore, i da to bude održivo na dugi rok za naš sistem javnih finansija.

Prvo, period stabilizacije javnih finansija i racionalnog trošenja novca koji imamo, a onda možemo kasnije razgovarati i razmišljati o unaprjeđenju stanja javnih finansija.

“Ono što je urgentno da nova Vlada uradi jeste donošenje rebalansa budžeta jer je trenutni rebalans usvojen u maju mjesecu, a on je dan pošto je usvojen bio netačan. Iz razloga što je on usvojen sa planiranjem pada BDP-a od 6,8 odsto, a sad je projekcija da će biti 12 odsto. Takođe, on je usvojen sa projekcijom pada turizma od 30 odsto, a pad turizma je bio preko 90 odsto. Gdje moram istaći da je i te kako uticala odluka NKT-a da tokom turističke sezone Crna Gora zatvori granice za zemlje regiona. Stoga, primarno je usvajanje novog rebalansa budžeta koji mora biti u skladu sa realnim stanjem u Crnoj Gori, a onda je na ministru finansija težak zadatak, da se stabilizuju javne finansije, reprogramira javni dug i pod povoljnim uslovima obezbijedi novo zaduženje”, kazao je Konatar.

Budući da mnogi aranžman sa MMF-om ocjenjuju kao brzo, ali nepoželjno rješenje, pitali smo Konatara da li je ova opcija izvjesna, odnosno neophodna za stabilizaciju društveno-ekonomske situacije.

Konatar je istakao da postoje razlozi za i razlozi protiv, ali da procjenu treba napraviti u skladu sa uslovima koje MMF bude postavio.

“Vidjećemo, aranžman sa MMF-om podrazumijeva jednu disciplinu i poštovanje uslova koji su prilično strogi i apsolutno je to bio problem i prethodnim vladama da uđu u aranžman sa MMF-om, jer je on striktno zahtijevao racionalnu budžetsku potrošnju, kontrolu novih zapošljavanja, čak i racionalizaciju javne uprave itd. Tako da je to nešto što sigurno čeka Crnu Goru u budućnosti, ali vidjećemo u trenucima krize kakvi će biti uslovi MMF-a, jer sigurno će i MMF prilagođavati svoje uslove za kreditnu podršku zemljama koje su pogođenje ovom korona krizom. Naravno cijeli svijet je pogođen pa očekujem da će MMF biti jedna od opcija kada je u pitanju kreditno zaduženje Crne Gore. Takođe, u Briselu je prezentovan investicioni plan i podrška za Zapadni Balkan koji podrazumijeva sredstva direktne pomoći u iznosu od oko 9 milijardi eura, a da ukupan nivo investicija ide čak do 28 milijardi eura, tako da očekujem da i to bude jedan mehanizam podrške u oporavku naše ekonomije u budućnosti”, odgovorio je on.

Na pitanje da li će Zakon o budžetu koji priprema Ministarstvo finansija dosadašnje Vlade biti usvojen od strane nove Vlade i novoformirane Skupštine, kazao je da je to neophodno.

“Mislim da se Budžet mora usvojiti. Zbog toga je nama neophodno da se nova Vlada što prije formira, zbog toga je nekoliko puta poslata poruka da Crna Gora nema vremena za čekanje i da je neophodno odmah se uhvatiti u koštac sa rješavanjem zdravstvene i finansijske krize u kojima se nalazi Crna Gora, a evo nazire se izlazak iz političke krize u koju smo takođe evidentno bili upali tokom 2020. godine”, dodao je Konatar.

URA insistirala na konceptu ekspertske Vlade, kriterijum za ministre stručnost i iskustvo

“Ministar finansija će svakako biti jedan od ministara koji će imati najviše izazova u budućoj Vladi, ali daleko od toga da mislim da će ostali ministri imati lak posao. Mislim da sljedeću Vladu čeka težak i ozbiljan posao, sprovođenje reformi nije lako, ali je neophodno da postoji politička volja”, kazao je on.

Dodao je da za sada imamo deklarativno iskazanu političku volju da Crna Gora krene u reforme, te da je na budućem Premijeru, Vladi i ministrima da riječi sprovedu u djela, a svakako da u parlamentu postoji većina i politička podrška da se te reforme sprovedu.

“Svakako je URA tokom kampanje insistirala na konceptu ekspertske vlade, ne zbog toga što smo mi željeli da uljepšamo stvarnost ili nešto slično, već kao jedan ozbiljan model kako da se u trenucima krize jedno društvo najbolje suprotstavi izazovima koji su u tom periodu postavljeni pred državu, konkretno izazovima o kojima smo govorili. Naravno da je prvi kriterijum za postavljanje bilo kog ministra stručnost i iskustvo u određenim oblastima”, kazao je Konatar.

Ističe da bez obzira koje je političko opredjeljenje ili pripadnost te osobe, stručnost i iskustvo će biti prioriteti kojima će se voditi kada je u pitanju imenovanje resornih ministara.

“Pogotovo eto, pomenuli smo ministarstvo finansija, gdje je zaista potrebno da dođe na čelo osoba sa kredibilitetom, iskustvom kako da se u ovim vremenima krize država uhvati u koštac sa problemima, kako da se servisiraju potrebe građana Crne Gore. Mi ne smijemo dozvoliti i to se neće desiti da penzije ili socijalna davanja kasne jedan jedini dan, ali naravno ministar finansija će morati da se pozabavi racionalisanjem javne potrošnje, domaćinskim rukovođenjem i trošenjem budžetskih sredstava”, ističe on.

Neophodno povećati transparentnost

“Posljednjih godina netransparentno se novac troši iz budžetskih rezervi i često na godišnjem nivou sredstva koja se troše prelaze 100 miliona eura, a da niko praktično, zbog toga što se te informacije proglašavaju službenom tajnom, ne zna na šta idu ta plaćanja iz budžetske rezerve. Tako da, to su neke stvari koje će budući ministar finansija morati da promijeni. Dakle, povećanje transparentnosti trošenja novca iz budžeta i racionalizacija. Ne kažem da je velika stavka u budžetu, ali zaista podatak da Crna Gora u ovom trenutku ima preko četiri hiljade službenih vozila dovoljno govori o tome da mi ne vodimo apsolutno nikakvog računa na šta trošimo pare poreskih obveznika”, ispričao je Konatar.

GP URA i ja lično ćemo biti na prvoj liniji odbrane i zaštitnici bilo čije diskriminacije

Konatar je govorio o problemu sa brojem nezaposlenih lica, odnosno broju zaposlenih u javnoj upravi, ističući da se mora naći balans.

“To će se izbalansirati ukoliko mi u Crnoj Gori stvorimo jedan primamljiv poslovni ambijent, da se više otvara radnih mjesta u privatnom sektoru, a da taj poslovni ambijent kao što je u razvijenim zapadnim zemljama, kreira radna mjesta da budu i bolje plaćena i da nude bolje uslove nego državna administracija.

Mi ovdje imamo jedan obrnut proces u odnosu na moderne evropske zemlje, istakao je Konatar, jer u njima državna administracija ima problem da privuče ljude i približi uslove uslovima koje nude privatne kompanije. Dok je, kako kaže, kod nas upravo suprotno, sva istraživanja govore da bi mladi ljudi radije radili u javnoj upravi i administraciji, nego u privatnom sektoru.

“Dakle, mi moramo stvoriti uslove da privatni sektor prihvati i zaposli ljude koji su višak u državnoj administraciji. Koliki je taj višak i da li uopšte postoji vidjećemo kada se sprovede jedna analiza potreba i trenutnog stanja zaposlenih u državnoj upravi. Ali, ono što želim apsolutno da kažem, jeste da se ta analiza neće voditi bilo kakvim revanšizmom i pravljenjem spiskova po osnovu političke, vjerske, nacionalne ili bilo koje druge pripadnosti”, kazao je on.

Dodao je da će GP URA i on lično biti na prvoj liniji odbrane i zaštitnici bilo čije diskriminacije, bez obzira na bilo kakvu pripadnost.

“Svi zaposleni u javnoj amdinistraciji koji su svoj posao radili pošteno i odgovorno, u interesu države i građana, u skladu sa zakonom, nemaju apsolutno nikakav razlog da budu zabrinuti. Ali, svi oni koji su posao u javnoj upravi koristili isključivo za partijske aktivnosti i posao u državnoj upravi koristili da bi ucjenjivali svoje kolege i pravili spiskove izašlih i neizašlih za izbore, za te ljude neće biti mjesta u državnoj upravi”, istakao je Konatar u razgovoru za Standard.

Strani i domaći investitori imaće bolje uslove

Konatar je podsjetio da je neposredno poslije izbora rekao da će strani investitori u Crnoj Gori ubuduće imati bolje uslove nego što su ih imali do sada.

“Osim uslova za strane investitore neophodno je da stvorimo iste te uslove i za domaće investitore, jer ubijeđen sam da postoji jedan značajan investiocioni potencijal među domaćim privrednicima i kompanijama kojima država treba izaći u susret i stvoriti jedan ambijent koji će biti motivišući”, kazao je.

Dodaje da svaki investior u svijetu traži područje u kome je jasno poštovanje zakona, u kome su institucije nezavisne, jake, te da oni žele siguran poslovni ambijent.

“I mi želimo takav ambijent da stvorimo u Crnoj Gori, a da bi se to desilo neophodno je da se izborimo protiv korupcije i da se izborimo sa sivom ekonomijom. Neophodno je napraviti sistem u kome će zakoni važiti jednako za sve, u kome strani investitori neće morati da plaćaju reket, ili da daju procenat bilo kom ministru, ili da zavise od bilo kog formalnog i neformalnog centra moći. Isključivo nas interesuje da domaći i strani investitori posluju u skladu sa zakonima CG i da plaćaju poreze državi, a siguran sam da će sama ta polazna osnova biti dobar signal i stranim i domaćim investitorima da ulažu”, naveo je Konatar.

Kao i svaka kriza i kriza sa koronom će proći, siguran je Konatar i dodaje da smo kroz istoriju uvijek poslije nekih društvenih i ekonomskih kriza imali periode najvećeg društvenog i ekonomskog prosperiteta.

“To je nešto što nas čeka sigurno u budućnosti i mi taj period koji je pred nama treba da dočekujemo sa optimizmom, a da ovaj period krize iskoristimo da ispravimo greške koje smo uvidjeli u proteklom periodu. Sada je najbitnije stabilizovati javne finansije, sačuvati svako radno mjesto i kompaniju. Važno je da država bude ta koja će pomoći i zaštititi privredu i privrednu supstancu, da na neki način stvorimo preduslove da kada zdravstvena kriza prođe, mi spremno dočekamo period rasta i oporavka ekonomije”, dodao je.

Odgovarajući na pitanje koliko nedostatak proizvodnje i izvoza utiče na trenutnu situaciju, ali i generalno na ekonomiju, Konatar je kazao da značajno odmaže i da se sada pokazalo koliko je ekonomija ranjiva jer je bila isključivo zavisna od jedne privredne grane, u ovom slučaju turizma.

“Mi smo vidjeli da jedan mali projekat društvenih grupa na društvenim mrežama “Kupujmo domaće” je nekako probudio interesovanje potrošača za domaću proizvodnju, ali i domaćih proizvođača da se oglašavaju, budu aktivniji na tržištu itd., što je umnogome u proteklih par mjeseci pomoglo distribuciju domaćih proizvoda ka krajnjim potrošačima. Mislim da su nam neophodne takve inicijative i da naravno, osim društvenih grupa, država bude ta koja će podstaći proizvodnju”, kazao je.

Neophodno je, dodaje, da u saradnji sa velikim trgovačkim lancima, naši proizvođači dobiju adekvatno pozicioniranje u objektima, te da se skrati vrijeme plaćanja koje trgovački lanci imaju prema domaćim proizvođačima, ali da je izuzetno važno fokusirati se na proizvodnju nove vrijednosti u Crnoj Gori.

“Mislim da je naša velika šansa, osim u proizvodnji zdrave hrane i prerađivačkoj industriji, i u stvaranju novih vrijednosti kada je IT sektor u pitanju. Čeka nas digitalizacija javne uprave i mislim da taj proces treba raditi sa domaćim snagama, domaćim IT kompanijama, domaćim programerima i inženjerima i na taj način pomoći razvoj tog sektora”, ispričao je Konatar.

Smatra da u budućnosti treba da se okrenemo upravo razvoju tog dijela privrede.

“Ako je jedna Estonija, odnosno programeri iz Estonije, mogli da proizvedu jedan svjetski brend kakav je Skype, ne vidim razlog da u budućnosti Crna Gora, ukoliko bi se država adekvatno ponijela i pružila šansu tim mladim ljudima, ne bi imala jedan sličan brend. A tu je uloga države vrlo važna, ona mora da pruži priliku mladim ljudima, preduzetnicima, proizvođačima..”

Crna Gora kao mala država treba da bude društvo znanja, zaključio je u razgovoru za Standard potpredsjednik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar.