Video
Dilemu je li ova tema uopšte više relevantna iznio je i Oskar Huter (DPS) navodeći da je prošlo tri mjeseca otkad je kontrolno saslušanje zakazano. Ipak, kad su se već okupili, obje strane su iskoristile priliku da iznesu svoja gledišta u vezi sa turističkom sezonom koju ministarka hvali, a opozicija kudi.
Sporni podaci
Kordić je problematizovala to što je Crna Gora jedina u regionu bez objedinjenog digitalnog sistema prikupljanja podataka te da se detektuju ozbiljna odstupanja između podataka koje prikazuju domaće i strane institucije. Zato su, kako je navela, završili prvu fazu uvođenja digitalnog sistema za registrovanje turista i turističkih biznisa kako bi se turizam mogao kvalitetno mjeriti i savremeno sprovoditi.
Na opaske poslanika DPS-a da je sezona loša, Kordić je kazala da „ili nemaju tačne podatke ili su potpali pod uticaj veoma neprincipijelne i opasne kampanje iz raznih parapolitičkih centara“.
– Takva kampanja je usmjerena protiv crnogorskog turizma, antidržavna je i veoma opasna kada dolazi sa domaćeg terena koju vrlo rado preuzimaju mediji iz raznih konkurentskih centara. Moramo da vodimo računa o činjenici da smo svi mi dio turizma, od policajca koji dočeka i isprati gosta, preko ugostitelja do svakog od nas. Kada ustanemo i govorimo o sopstvenoj državi, moramo da vodimo računa što govorimo. Kada se koriste netačni podaci i pogrešne interpretacije, to nije kritika već štetno djelovanje prema Crnoj Gori – ocijenila je Kordić.
Turisti i izbjeglice
Navela je da podaci Evropske komisije za putovanja registruju porast broja turista za prvih pet mjeseci od 5,5 odsto. Ukazuje da su u turističku statistiku za 2023. godine ušle i izbjeglice iz Rusije i Ukrajine, pa se, kako je dodala, u 2024. godini navodno registrovalo 7.000 turista manje i 800.000 noćenja manje.
– Je li vam to nešto neobično? Po toj statistici, znači da smo imali turiste koji su bili na godišnjem odmoru pola godine. Taj broj izbjeglica se smanjuje i naša statistika registruje navodni pad broja noćenja, a to je pad broja noćenja izbjeglica, a ne turista. Analitičari kažu da kada se izuzmu noćenja izbjeglica, mi imamo porast broja noćenja – kazala je Kordić.
Kritike je iznijela i na račun Centralne banke Crne Gore (CBCG) i načina na koji obrađuje podatke. Kazala je da je Svjetska turistička organizacija sa istim podacima kojima raspolažu i Monstat i CBCG zaključila da je došlo do rasta prihoda u prvom kvartalu za 80 odsto u odnosu na isti period 2019, dok je CBCG pet dana nakon toga saopštila da imamo 16 miliona manje prihode.
– Malo je reći da je to neobično. CBCG uzima podatke o broju noćenja uključujući i izbjeglice, taj broj množi sa projektovanom dnevnom potrošnjom turista i to je prihod od turizma. Dobijamo netačne podatke i onda ste vi i javnost žrtve takve kampanje, jednog haotičnog stanja u obradi podataka, možda čak i tendencioznog, ali naši podaci daju drugačiju sliku i svakako ne ukazuju na porazne rezultate sezone – kazala je Kordić opoziciji.
Navela je da zaključno sa 15. julom Aerodromi Crne Gore registruju rast prometa aviona i broja putnika za šest, odnosno sedam odsto, Uprava policije rast broja putnika koji ulaze u Crnu Goru za 6,21 odsto, putnika sa kruzera je 28,82 odsto više, dok nacionalni parkovi bilježe povećanje turista od 38 odsto.
– Teško da ovi rezultati mogu ukazivati na porazne ishode – smatra Kordić.
Aleksandra Despotović (DPS) saopštila je da je Crna Gora postala prolazna destinacija te da trenutno imamo 133.000 gostiju, a više od 500.000 ležajeva. Komentarišući navode Kordić u vezi sa lošom obradom podataka, Despotović je kazala da je, ukoliko su ti podaci netačni, trebalo da ih opovrgnu, a ne da dozvole da one postoje u javnom diskursu.
Jedinstven proizvod
Ukazujući na neuravnoteženost turističkog razvoja na jugu i sjeveru, Kordić je kazala da nijesu iskorišćeni brojni potencijali države, dodajući da Crna Gora mora biti jedinstven turistički proizvod, a sve zone međusobno kompatibilne.
– Crna Gora je mala i fizički kompaktna, a na tako malom prostoru ima čitavo bogatstvo turističkih atrakcija koje omogućavaju da turisti imaju veliki broj autentičnih iskustava u kratkom periodu. To je komparativna prednost Crne Gore u veoma kompetitivnom okruženju – kazala je Kordić dodajući da su naslijedili situacija da na sjeveru nema dovoljno kapaciteta i turističke infrastrukture.
Ukazala je da savremeni turisti više ne borave predugo na jednom mjestu, zbog čega se mora ulagati u infrastrukturu u djelovima gdje nije razvijena. Zato, kako je navela Kordić, podržava kvalitetne legitimne investicije sa namjerom da se privuče što više takvih investitora.
Kazala je da je vidljivost Crne Gore na međunarodnom nivou bila nezadovoljavajuća te da su predstavnici države bili nedovoljno aktivni u međunarodnim turističkim udruženjima. Tokom njenog mandata, kako je dodala, Crna Gora je postala predsjedavajuća Komisijom za Evropu Svjetske turističke organizacije. Kordić smatra velikim rizikom to što se do sada turizam uglavnom oslanjao na emitivna tržišta iz regiona, ne umanjujući njihov značaj.
– Već ove godine vidimo značajno povećanje broja posjetilaca sa drugih tržišta. U prvih pet mjeseci imamo rast od 61,3 odsto sa kineskog tržišta, od 112 posto sa izraelskog te 124 posto sa tržišta Azerbejdžana – kazala je Kordić.
Od značaja je, kako je dodala, otvaranje blisko-istočnih tržišta, pa su, kako je navela, objasnili Briselu da nam je, iako imamo obavezu usaglašavanje vizne politike sa EU, neophodno da tokom sezone privremeno suspendujemo vizni režim. Tu odluku su, kako je navela, ove godine donijeli na vrijeme, početkom godine, za razliku od prošle godine kada je ta odluka donijeta tek u maju.
Jovan Subotić (PES) je kazao da podržava ozbiljne investicije u Crnoj Gori te da su do sada rizorti izgrađeni u Crnoj Gori privukli ozbiljnu klijentelu. Zahvaljujući tome, kako je dodao, Crna Gora je ove godine ugostila više velikih svjetskih zvijezda i to na mjestima koje su promovisali upravo ti investitori.
Malo i o Alabaru
Na pitanje Dejana Đurović (NSD) da li je investitor Muhamed Alabar ili neki drugi investitor imao bilo kakve inpute prilikom izrade Prostornog plana Crne Gore, Radunović je kazao da ga nikada u životu nije vidio ni čuo, te da njegovog uticaja, ni direktnog niti preko premijera, nije bilo. Tvrdi da nije bio upoznat ni da će se prijaviti za zakup plaža.
– Sama činjenica da je potpisan sporazum u kojem se nagovještava zainteresovanost za realizaciju dva projekta na Primorju i sjeveru ne bi trebalo da bude ništa zabrinjavajuće. Činjenica je da još ne postoje nikakvi konkretni prijedlozi i da kao ministar nijesam upoznat. Što god da se krene po tom pitanju, mi smo prva adresa. Doživljavam ovo kao iskazivanje namjera i to me raduje. Kome smetaju, neka se zapita zašto je to tako. Sve dok su karte u našim rukama, nema razloga za brigu, osim ako neko odluči da se bavi protivzkonitim radnjama u tom pravcu, a za to postoji SDT – kazao je Radunović.
Preporučeno
