Što se tiče eventualnog aranžmana sa MMF-om i bilo kojom drugom svjetskom finansijskom institucijom, Kostić smatra da “apriori ne treba ništa isključivati jer svjetska praksa ne poznaje sličnu situaciju’. On ne spori da crnogorska ekonomija može upasti u recesiju, kako tvrde MMF i Svjetska banka, ali je uvijek skeptičan prema modelskim procjenama rasta i pada ekonomije u budućnosti.
Jedan ste od uglednih ekonomista koje je primio premijer Marković. Sastanak je trajao nekoliko časova. Šta je epilog sastanka?
KOSTIĆ: Ključan epilog sastanka je da smo se, bez izuzetka, složili sa konceptom ekonomskih mjera koje je Vlada donijela kao način odgovora na krizu i onima koje se namjeravaju donijeti, uz izvjesna razumljiva lična nijansiranja svakog od nas.
Uz to, upoznali smo se sa ozbiljnim objektivnim ograničenjima koja stoje na putu realizaciji namjeravanog odgovora na krizu i u skladu s tim na potrebu neophodne akcije i uključenosti svih društvenih činilaca u njeno rješavanje.
Pored toga, razmatrali smo u naznakama viziju budućeg društveno -ekonomskog razvoja Crne Gore kao i nominovanja ključnih sektora budućeg rasta i razvoja. Konačno, potreba za sličnim susretima u budućnosti i za komunikacijom na operativnom nivou je označena kao potencijalno dobra i korisna praksa.
Rekao bih da je ovim inaugurisana “vrlo dobra praksa” koju bih označio kao željom za izlaskom iz „sopstvene percepcije” koja u budućnosti može biti od značaja i za to priznanje premijeru i Vladi.
Kao ugledni ekonomista, možete li da prokomentarišete dosadašnje mjere Vlade? Da li se slažete sa ocjenama Svjetske banke da crnogorska ekonomija može skliznuti u recesiju budući da je ranjiva zbog turizma, ali i zbog doznaka?
KOSTIĆ: Nepodijeljeni utisak sa sastanka jeste da Vlada postupa vrlo posvećeno i odgovorno i krizom upravlja na kvalitetan način i što je posebno važno u ovakvim situacijama, vodi računa o pravednosti donijetih mjera.
Ono što sam rekao na sastanku ponoviću i ovdje. Više sam nego zadovoljan izuzetno brzim i efikasnim odgovorom Vlade, prvim setom mjera. Mislim da je rijetko kada do sada bilo koj a naša vlada tako brzo i efikasno reagovala na neki događaj. U datim okolnostima nije manje važna pravovremenost mjera od njihovog sadržaja.
Često je brzina ispred kvaliteta, pa i ovdje. „Bolje je biti brži nego bolji” načelo je efikasne strategije. Ovo iz razloga što se radi o ekonomskom šoku koji je kao i svaki šok parališući i iracionalan. Zato je brzina djelovanja od vanredne važnosti.
Mjere su ispravno koncipirane i targetirale su likvidnost i očuvanje radnih mjesta, što je od suštinske važnosti, a takođe je neobično važno da su: mikro, mala i srednja preduzeća u prvom planu kao ključni stvaraoci dohotka u Crnoj Gori.
Kako država još može pomoći privredi?
KOSTIĆ: Vlada radi u izuzetno uskom manevarskom prostoru malo instrumenata ima na raspolaganju, suštinski samo fiskalne mjere a ta jednostranost znači da bi bilo jasnije: plaćaju se obaveze, pri tome se trenutno ne prihoduje ništa ili gotovo ništa, uz to treba da se pomogne privredi i građanima.
U toj situaciji, bez emisione funkcije, ostaje zaduživanje kao mogućnost ali kako? Mnogi koji koncipiraju mjere u salonskim uslovima (pa i mi često čiji je to poziv) gube iz vida operativnu komponentu i problem koji ona nosi a to je: Sad i odmah treba obezbijediti sredstva i pomoći. Sredstva se mogu obezbijediti u nekom kasnijem roku, ali ako ih nemate sad štetu ne možete popraviti. Sa užasom ove dimenzije suočile su se najbogatije zemlje svijeta.
Kada bi mjere mogle biti snažnije i eventualno više horizontalne bilo bi bolje, ali kao što rekoh, radite sa onim sa čime raspolažete. Ne možemo ignorisati činjenice. Alternativa je zavaravanje.
Sa drugim setom mjera, rekao bih, da se zbog širine obezbjeđivanja konsenzusa (demokratija je manje efikasna od autarhije) pomalo kasni, ali je opet, obezbjeđivanje konsenzusa od velike važnosti radi homogenizacije društva. Za treći dio mjera se nadam da će biti podstičućeg a ne očuvajućeg karaktera.
Da li se slažete sa ocjenama Svjetske banke i naročito MMF-a, da crnogorska ekonomija može skliznuti u recesiju budući da je ranjiva zbog turizma, ali i zbog doznaka?
KOSTIĆ: Svjetska ekonomija će skliznuti u recesiju ako ovo potraje, to je bez sumnje. Naravno i naša. Dakle, sve je moguće. Zavisi od trajanja pandemije.
Iz Vlade je najavljen novi paket mjera za privredu uz rebalans budžeta. Da li bi možda kao rješenje trebalo razmisliti o aranžmanu sa MMF-om?
KOSTIĆ: Odgovor na ovo pitanje je dijelom dat kroz odgovor na prethodno. Što se tiče o eventualnom aranžmanu sa MMF i bilo kojom drugom svjetskom finansijskom institucijom, apriori ne treba ništa isključivati jer ponavljam svjetska praksa ne poznaje sličnu situaciju.
Neizvjesnost je ključna i generalna odrednica, a kada je ona na djelu onda su i bilo kakva promišljanja skopčana sa tim jednostavno ne znate šta će biti pa ni to da li će vam trebati MMF.
Ovo što se dešava je, može biti, najbolja ilustracija koliko su naše procjene krhke i upitne jer su temeljene samo na prošlom iskustvu a kada njega nema mi nemamo nikakav oslonac i osuđeni smo na nagađanje manje-više.
Zato sam uvijek skeptičan prema modelskim procjenama rasta i pada ekonomije u budućnosti. Treba ipak reći, da se i MMF tokom vremena transformisao u, manje rigidnu organizaciju, koja je nekad nametala jaka socijalna ograničenja državama i nerijetko griješio zbog toga pa na taj način i bio označen kao izbor iz nužde. Danas je, ipak, drugačija organizacija pa je ne treba unaprijed isključiti pod uslovom da to ne znači gubljenje kormila upravljanja.
Mnoge zemlje su već sredinom aprila olabavile rigorozne mjere pa recimo u Italiji i Austriji dućani, butici dječje garderobe su počeli da rade. Da li Crna Gora treba da razmišlja o tome, budući na povoljniju situaciju s korona virusom ili to treba prepustiti epidemiolozima?
KOSTIĆ: Naravno da, kao i do sada, glavnu riječ o mjerama protivu virusa treba da vode epidemiolozi struka. I tu odluku treba upisati u zasluge Vladi jer takva praksa nikako nije bila karakteristična za balkanske prostore. Naprotiv. Ipak, ukoliko se ekonomija ne počne otvarati s protokom vremena rapidno će opadati naša sposobnost da mjere protivu virusa efikasno sprovodimo.
Dakle, moje je mišljenje da pažljivo, podvlačim uz glavnu riječ struke epidemiologa treba razmišljati o postupnom otvaranju. Idealno bi bilo da se to ne mora, ali očigledno neće biti moguće ekonomski podnijeti totalni lokdown.
Da li je ovo vrijeme za još jači razvoj poljoprivrede? Ako Covid kriza potraje do ljeta, koliko će trebati svjetskoj, a koliko crnogorskoj ekonomiji da se oporavi?
KOSTIĆ: Procjene o oporavku u stilu “ako se kriza završi” su poznate. Ne bih se bavio tom vrstom proročanstva jer, kao što sam rekao, ne gajim pretjeranu vjeru u modelsko predviđanje jer vjerujem da globalizovana stvarnost ima daleko više promjenljivih nego model jednačina.
Šta bi u ovoj situaciji mogle preduzeti crnogorske komercijalne banke? Da li su jeftini krediti IRFa lijek za otpuštanje radnika i spas privrede?
Kostić: IRF i njegove kreditne linije će imati rekao bih jednu od ključnih uloga kada su preduzeća u pitanju. Tu će biti vjerujem neophodan kreditno garantni fond države u nekom obliku jer veliki broj preduzeća ima problema sa kolateralom. Banke mogu imati, takođe, vrlo značajnu ulogu u očuvanju supstance crnogorske ekonomije. Nijesam ubijeđen, kroz prethodni postupak pripisivanja kamata za period moratorijuma na kredite da su spremne na ozbiljniju izloženost, ali se isto tako ne smijemo miješati u njihove poslovne odluke jer smo mi ekonomija slobodnog tržišta.
Preporučeno
Mislim da potencijalno uskoprofitno posmatranje situacije od banaka, u ovom momentu i u vremenu koje dolazi će biti, siguran sam, loša menadžment odluka. Banke sada moraju biti partner u održanju privrede. Izvjesno odricanje od profitnog principa i ziheraškog nastupa će biti investicija u njihovu buduću profitabilnost. U cilju njihovog aktivnijeg učešća trebalo bi razviti određene mehanizme stimulacije od Centralne banke.
Video