Upozorio je da povećanje potrošnje bez odgovarajućeg ekonomskog rezultata ne stvara dugoročnu osnovu za veći životni standard.
Gostujući u emisiji „Budilnik“ na Televiziji E, Kostić je kazao da još nijesu poznati svi detalji koji bi omogućili potpunu ekonomsku računicu, ali da se iz onoga što je Vlada predstavila već vidi osnovna logika modela.
Premijer Milojko Spajić najavio je da bi od januara 2027. godine minimalna zarada za zaposlene sa osnovnim i nižim obrazovanjem trebalo da iznosi 1.000 eura, sa srednjim obrazovanjem 1.250, a sa visokim 1.400 eura. Najavljeno je i da bi prosječna penzija trebalo da pređe 600 eura.
Kostić, međutim, upozorava da veća plata nije isto što i jača ekonomija.
“Gruba računica pokazuje da je riječ o modelu koji se bazira na rastu lične potrošnje, odnosno povećanju raspoloživog dohotka građana kroz rast njihovih zarada, nezavisno od ekonomskih rezultata”, rekao je Kostić.
Drugim riječima, kako pojašnjava, država računa da će građani sa većim platama više trošiti, da će ta potrošnja podići ekonomsku aktivnost, a da će se zatim kroz veće poreske prihode finansirati povećani izdaci.
Kostić smatra da je riječ o deficitarnom finansiranju i upozorava da takav model ima svoju cijenu.
“Mi se trudimo da povećavamo potrošnju nezavisno od ekonomskih rezultata, time smanjujemo ekonomske performanse i odlažemo naš razvoj za neka buduća vremena i za nove generacije”, kazao je Kostić.
Kostić je posebno ukazao na razliku između ekonomskog rasta i rasta životnog standarda.
“Finansiranje iz ekonomskog rasta ne znači da je to rast standarda. Rast standarda i ekonomski rast nijesu iste kategorije”, rekao je on i dodao da je sporno i pozivanje na stabilnost kao glavni argument za ovakav model.
Preporučeno
“Stabilnost na koju se poziva u čitavoj toj operaciji je, rekao bih, jedna opsjena, jer stabilnost je moguće postići sa niskim stopama ekonomskog rasta koje ni približno ne garantuju razvoj”, zaključio je Kostić.















