Video
Nedavno je u Crnoj Gori održano nekoliko protesta i performansa, zbog nezadovoljstva rastom cijena naftnih derivata, ali i odnosa resornih ministara prema ovom pitanju.
Socijaldemokratska partija pozvala je građane na protest 14. oktobra ispred sjedišta Ministarstva finansija u Podgorici. SDP je takođe obnovila inicijativu za smanjenje akciza na gorivo, ali je ona sedam mjeseci u stanju mirovanja u Skupštini i ne dolazi na red za raspravu i eventualno usvajanje.
Sa druge strane, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović prošlog mjeseca je poručio da cijene goriva u Crnoj Gori zavise od cijena u svijetu i da nova Vlada nije povećavala akcize na gorivo. Međutim, socio-ekonomski momenat u zemlji, navodi nas na pitanje – da li bi onda mogla da razmisli o njihovom smanjenju.
Ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić u razgovoru za Standard objašnjava da Vlada može samo da reaguje na svjetsku cijenu, nikako da utiče na nju, što je razumljivo. Međutim, naglašava, može da utiče na maloprodajnu cijenu, tako što će kombinovati razne administrativno tehničke mjere od načina formiranja cijene, do smanjivanja zahvatanja koja postoje na maloprodajnu cijenu.
”Maloprodajna cijena goriva u Crnoj Gori se formira na osnovu Vladine Uredbe o formiranju maksimalnih cijena naftnih derivata, po kojoj se cijena nafte i naftinih derivata na domaćem tržištu usklađuje sa cijenom nafte na svjetskom tržištu i odnosom dolara i eura na određeni dan (jednom u petnaest dana) uz dodatak taksi, poreza i naknada, gubitaka, raznih troškova i bruto marže. Tako da državno zahvatanje iz maloprodajne cijene goriva (akcize i PDV) odnosno uticaj na maloprodajnu cijenu po toim osnovu prelazi 60% maloprodajne cijene goriva”, kazao je profesor Kostić
Na pitanje da li je prema njegovom mišljenju trenutna situacija sa akcizama na gorivo, ekonomski održiva, Kostić ističe da jeste održiva sa stanovišta odluke države, jer je u njenim rukama odluka, ali ako posmatramo standard građana i uticaj na njega to izaziva ogromno nezadovoljstvo ljudi, pa sa tog stanovišta, kako dodaje, bi bilo za očekivati da država preduzme nešto u cilju smanjenja cijena goriva.
”Kratkoročna, odnosno trenutna kolebanja cijena ne utiču značajnije na cijene drugih proizvoda i usluga jer to znači rast i pad cijena sa malim odstupanjima. Ipak, u situaciji kada poskupljenje dobije karakter trenda, odnosno izgleda za nastavak u budućnosti, a traje već desetak mjeseci, onda postaje nova cijena input u formiranju proizvoda i usluga. Dakle, pokreće rast cijena”, objašnjava profesor Kostić u razgovoru za Standard.
Životni standard građana iz dana u dan je sve lošiji, a na to utiču brojni faktori. Neki od njih su posljedica pandemije izazvane koronavirusom, koja je u više navrata zaustavljala privredu i njen razvoj, ali i iziskivala dodatne nepredviđene troškove u državnom budžetu. Svjedoci smo i rasta cijena prehrambenih proizvoda, što se čini najvećim izazovom za građane. Osnovne životne namirnice postaju luksuz, a cijena naftnih derivata dodatno usložnjava težak ekonomski trenutak u zemlji.
Na pitanje da li u ovom izazovnom vremenu, treba iznalaziti načine za što manja finansijska opterećenja građana, profesor Kostić ističe da u kriznim vremenima treba relaksirati i privredu i građane.
Preporučeno
”Tačno je da ova vlada nije niti odredila, niti povećala akcize, ali to ne znači da ne može da ih promijeni. Šta je funkcija vlade onda, ako ne to da ono što nije adekvatno mijenja. Postoje stvari koje ova vlada takođe nije donosila, ali ih je promijenila, kao što i postoje stvari koje nije donosila, ali ih je privela kraju (fiskalizacija na primjer)”, zaključio je ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić u razgovoru za Standard.
