Video
Stega, predstavlja javnu inicijativu slobodnih pojedinaca, okupljenih oko zajedničkog imenitelja – borbe za bolju i pravedniju Crnu Goru.
Ostale zemlje u regionu, podsjetila je Maraš, nijesu uvele ovakav namet, naprotiv, one u tu oblast ulažu puno drugih sredstava, i država stoji iza tog sektora, za razliku, od kako je rekla Crne Gore, koja uvijek sa distance posmatra taj sektor.
“Takve mjere, uvođenje tih akciza zaista otežavaju status crnogorskih proizvođača. Podsjetću da su proizvođači na privatnom sektoru nastali tek u 21.vijeku, Plantaže su bile te koje su inicirale da postoji više proizvođača u Crnoj Gori, kako bi svi zajedno gradili imidž vinske destinacije”, naglasila je Maraš.
Očekuje da će Vlada prihvatiti sugestiju i najkasnije do 30.novembra predložiti izmjene Zakona o akcizama, jer bi snaga argumenata i objektivni razlozi, vjeruje ona, trebali doprinijeti da se promjeni takvo stanje.
“Zaista vjerujem da snagom argumenata, bez obzira kojoj političkoj partiji ili političkom subjektu pripadaju, da ćemo.biti dovoljno pametni, mudri, i donijeti ispravne odluke. Podsjetiću da je istorija crnogorskog vinogradarstva jako duga i zahtijeva jedan vrlo pažljiv i sofisticiran odnos prema toj proizvođačkoj grani, jedna od rijetkih u kojoj naša zemlja ima komparativne prednosti”, istakla je Maraš.
Vino je jedini crnogorski finalni proizvod koji trpi međunarodnu konkurenciju. Crna Gora godišnje izveze vina u vrijednosti od oko 14 miliona eura, kazala ona.
Ekonomska redakcija Stege je, dodaje, napravila strategiju koja se tiče budućnosti crnogorskog vinogradarstva, sa Plantažama kao okosnicom, jer, kako dodaje, vinogradarstvo i vinarstvo doprinose ekonomskom, turističkom i kulturnom razvoju Crne Gore.
“Svaka mjera koja se preduzima u pravcu vinogradarstva mora biti jako dobro osmišljena. Vinogradarsko vinarski klaster proizvođača u Crnoj Gori čine Planaže i 313 registrostrovanih proizvoizvođača grožđa i 127 registrovanih proizvođača vina, koji na godišnjem nivou proizvode oko 9,5 miliona litara vina, a godišnji izvoz je u vrijednosti od oko 14 miliona eura”, objasnila je Maraš.
Vino je jedini crnogorski finalni proizvod koji, kako je navela, trpi međunarodnu konkurenciju i u robnoj razmjeni bilježi suficit.
U Crnoj Gori je preko 80 posto vinogradarskih sorti sorta Vranac, koja je i najprepoznatljiviji proizvod Plantaža, pa je Crna Gora i po njemu prepoznata na svjetskoj mapi.
Stega je, kako je objasnila, uputila inicijativu, kojom se Vlada obvezuje da neće prodavati akcije PIO-a i bivšeg IRF-a u Plantažama, kako se to zemljište ne bi pretvorilo u građevinsko zemljište, što je važno jer se puno zemljišta, kako kaže, transformiše u gradsko građevinsko zemljište.
“Plantaže su okosnica crnogorskog vinogradarstva, i ukoliko hoćemo da gradimo jednu autentičnu, kakva zapravo i jesmo, vinsku destinaciju, onda taj klaster proizvođača moramo da očuvamo. Imajući u vidu značaj Plantaža u cjelokupnom vinogradarsko-vinarskom sektoru, naravno, jedan sjajan istorijat i sam nastanak takvog vinogradarskog kompleksa, jedinstvenog u Evropi, onda, zaista, vjerujem da ćemo pobijediti i da će snaga razuma uraditi svoje”, zaključila je Maraš.
Preporučeno
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
