Video
„Sa ponosom mogu da iskazem zadovoljstvo za ono sto je urađeno. Posao koji je urađen u prethodnoj godini je možda i najveći za skoro deset godina pregovora“, poručio je ministar ekonomskog razvoja i šef Delegacije Crne Gore na Međuvladinoj konferenciji između Evropske unije i Crne Gore, Jakov Milatović.
On je naglasio da je Vlada, primjenom programa „Evropa sad“, povećala zarade, unaprijedila životni standard građana i kreirala plan za budućnost.
„Ova Vlada je ostvarila, dinamičan demokratski razvoj, što potvrđuju i rezultati međunarodnih organizacija. Poređenjem stanja iz 2020. i 2021. jasno se vidi da je unaprijeđena demokratija, smanjena korupcija, sprovedene ekonomske reforme, unaprijeđena prava i slobode i poboljšan investicioni ambijent“, kazao je ministar.
„Ostvarili smo rast BDP-a po glavi stanovnika, nominalni rast zarada od 33 odsto, a realni od 26 odsto. Kada je riječ o visini zarada, ministar je kazao da smo u 2020. godini, imali 41 odsto prosječne plate u Njemačkoj, dok u 2021. godini, imamo 60 odsto“, poručio je Milatović.
On je podsjetio da je BDP po stanovniku u 2020. godini iznosio 45 odsto prosjeka EU, dok u 2022. iznosi 50 odsto. Istakao je da je povoljnije stanje u dijelu Mastrihtskih kriterijuma, u dijelu deficita budžeta, smanjenja javnog duga, kao i da je unaprijeđena finansijska stabilnost, a inflacija u Crnoj Gori se podudara sa onom u zemljama Eurozone.
„Demokratski razvoj je nesumljivo poboljšan u Crnoj Gori, sto se pokazuje i kroz izvjestaje Transparency internationala, The Economista, EBRD-a, Freedom house, Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori“, kazao je Milatović.
On je istakao da je Vlada uradila dobar posao u posljednjih godinu, da je zemlja dodatno poboljšala skonomski, demokratski i institucionalni razvoj, i da su određena poglavlja spremna za zatvaranje. Iznio je očekivanje da ćemo u 2022. godini ostvariti dobar ili odličan napredak u većini poglavlja što će rezultirati dobrim izvještajem EK i članstvom u EU 2025. ili 2026. godine.
„Jedina smo država kandidat koja ima sva poglavlja otvorena. Na korak smo od finalne faze gdje su najkrupniji koraci potrebni u vladavini prava“, kazala je glavna pregovaračica, Zorka Kordić.
Ona je ukazala na značaj klasterskog grupisanja pregovaračkih poglavlja i značaj mjera rane integracije, istakavši da je Crna Gora predložila programe i inicijative EU u kojima može učestvovati u svojstvu posmatrača, i prije punopravnog članstva. Predstavila je pregovaračku strukturu koja je, kako je kazala, konsolidovana i prilagođena novoj metodologiji, istakavši važnost sprege Vlade i Parlamenta imajući u vidu činjenicu da je posljednji izvještaj EK pokazao da nisu vrednovana ona zakonska rješenja koja nisu imala zaokruženje u Parlamentu.
„Obnovljena je dinamika rada pregovaračke strukture koju čini više od 730 predstavnika. U prethodnom periodu smo održali više od 100 sastanaka radnih grupa, Pregovaračke grupe, Komisije za evropske integracije, Savjeta za vladavinu prava i Kolegijuma za pregovore“, kazala je Kordić.
Ona je posebno naglasila značaj uvođenja modela finansiranja svakog člana pregovaračke strukture, uključujući i civilni sektor. Istakla je da je u prethodnom periodu značajno unaprijeđen strateški okvir za planiranje, donošenjem Programa pristupanja Crne Gore EU 2022-2023, koji predstavlja krovni strateški dokument evropske integracije s prikazom strateških, zakonodavnih i administrativnih planova na srednji rok.
„Donijeli smo mape puta, kao orijentir za ispunjavanje preostalih obaveza u svakom od poglavlja, Dinamičke planove za poglavlja 23 i 24 koji su usmjereni na ispunjavanje privremenih mjerila iz tih poglavlja, kao i Akcioni plan za adresiranje ključnih preporuka iz Izvještaja EK u 2021. godini“, kazala je Kordić.
Ona je istakla da su resori bili uspješni u planiranju i u implementacijiobaveza iz Akcionog plana. Od ukupnih 137 obaveza, realizovano je 89 (65 odsto), djelimično realizovano 28 (20,04 odsto), a nije realizovano 20 (14,6 odsto) obaveza. Kordić je podvukla važnost interakcije između Vlade i Skupštine u pregovaračkom procesu, podsjetivši na ključne poruke EK upućene Skupštini Crne Gore koje se odnose na potrebu da se odblokira proces imenovanja članova ključnih pravosudnih institucija, intenzivira rad Odbora za sveukupnu izbornu reformu, stvore uslovi za povećanje profesionalnosti, transparentnosti i odgovornosti Državne izborne komisije, kao i da se postigne širok međupartijsi i društveni konsenzus o reformama vezanim za EU.
Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde ljudskih i manjinskih prava i pregovarač za klaster 1 – Temeljna poglavlja kazao je da su, u okviru poglavlja 23, u prethodnom periodu ostvareni rezultati koji se ogledaju u proglašenju Tužilačkog savjeta, izboru vd VDT-a, imenovanju novog Glavnog specijalnog tužioca i 11 sudija Vrhovnog suda, i ukazao na neophodnost sinergije i institucionalne povezanosti na nivou države. Kako je kazao, donijet je Zakon o izmjenama i dopunama ZKP-a, a u izradi je novi Zakon o zabrani diskriminacije u oblasti slobode izražavanja.
Kada je riječ o poglavlju 24, Božović je podsjetio na rekordne zapljene droge i uspostavljene nove informacione sisteme u borbi protiv organizovanog kriminala. On je podsjetio da je u prethodnom periodu uspostavljen Elektronski sistem javnih nabavki, utvrđen Predlog Zakona o popisu stanovništva, dok su u okviru poglavlja 32 – Finansijski nadzor, unaprijeđene upravljačke odgovornosti i znatno poboljšani kapaciteti i procedure.
Pregovaračica za drugi klaster – Unutrašnje tržište Milena Lipovina-Božović kazala je da je ovaj klaster ključan za pripremu Crne Gore za unutrašnje tržište i za učešće u mjerama rane integracije, te da je u okviru njega realizovano čak 90 odsto obaveza iz Akcionog plana za adresiranje ključnih preporuka iz Izvještaja EK.
„Ključni pomaci napravljeni su u poglavlju 1- Sloboda kretanja robe, donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o efikasnom korišćenju energije; u poglavlju 4 – Sloboda kretanja kapitala, donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu; u poglavlju 6– Privredno pravo, donošenjem Zakona o računovodstvu. Takođe, značajni su pomaci u poglavlju 9- Finansijske usluge, gdje je pripremljen Predlog zakona o osiguranju; u poglavlju 8- Konkurencija, gdje je donijeta Odluka o regionalnoj mapi pomoći u Crnoj Gori i u poglavlju 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, gdje je donijeto više pravilnika i ojačani administrativni kapaciteti koji su u vezi sa završnim mjerilima“, kazala je Lipovina Božović i naglasila da su poglavlja 6 – Privredno pravo i 7- Pravo intelektualne svojine najbliža privremenom zatvaranju”, kazala je Lipovina-Božović.
Generalni direktor Direktorata za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja i pregovarač za klaster 3- Konkurentnost i inkluzivni rast, Šućo Orahovac je kazao da, uprkos padu od 15 odsto u 2020. godini, Crna Gora u prošloj godini bilježi snažan oporavak kao rezultat uspješno realizovane turističke sezone, napretka u vakcinaciji i politike otvorenih granica kao i efekta veće poreske discipline i primjene elektronske fiskalizacije.
„Ekonomski ras per se nije dovoljan, svjesni činjenice da ekonomski rast dovodi i do velike nejednakosti u dohotku između žena i muškaraca, mladih i starijih, raznih etničkih, manjinskih i kulturnih zajednica, ovaj klaster obuhvata ekonomska poglavlja čiji je cilj, ne samo da doprinese boljoj konkurentnosti crnogorske privrede već i da doprinese jačoj, održivoj, zelenoj i inkluzivnoj ekonomiji jer će jedino na taj način svi građani imati benefit od ekonomskog rasta i rasta životnog standara“, kazao je Orahovac.
On je podsjetio da je u poglavlju 16 – Porezi, važan korak učinjen donošenjem Zakona o porezu na dobit pravnih lica, dok je u okviru poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, donijet Program za podršku zapošljavanju mladih i Nacionalna strategija zapošljavanja 2021-2025, s Akcionim planovima zapošljavanja za 2021. i 2022.
„Pozitivan aspekat cjelokupnom klasteru doprinose rezultati iz poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji, koji se ogledaju u donošenju Strategije digitalne transformacije Crne Gore 2022 – 2026, Programa za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025, i Strategije sajber bezbjednosti 2022- 2026. Značajni su i rezultati i u poglavlju 20 – Preduzetništvo i industrijska politika koji se ogledaju u kontinuiranoj međuresorskoj koordinaciji industrijske politike; u poglavlju 25- Nauka i istraživanje, gdje je usvojen Operativni program za implementaciju Strategije pametne specijalizacije za period 2021-2024; poglavlju 26 – Obrazovanje i kultura, gdje je unaprijeđen rad na poboljšanju inkluzivnog obrazovanja i kvalitetnog pristupa obrazovanju i, konačno, u poglavlju 29 – Carinske unija, gdje smo utvrdili Predlog Carinskog zakona i donijeli Odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar“, kazao je Orahovac.
Marko Perunović, državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija je istakao da je u prethodnom periodu uspostavljen strateški okvir za drumski saobraćaj kroz Program razvoja i uvođenja inteligentnih transportnih sistema u drumskom saobraćaju 2022- 2026 i Akcioni plan 2021 -2022 Strategije razvoja saobraćaja 2019 – 2035.
Podsjetio je da su donijeti novi Zakon o putevima, kao i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o vazdušnom saobraćaju, Zakon o pravima putnika u pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, dok su u oblasti energetike donijete Izmjene i dopune Zakona o energetici, Zakon o nadzoru nad veleprodajnim tržištem električne energije i gasa, utvrđen Predlog zakona o mjerama sigurnosti pri istraživanju i proizvodnji ugljovodonika u podmorju. Kazao je da je, u oblast trans- evropskih mreža, donijet Akcioni plan Strategije razvoja saobraćaja za period 2021-2022 i da je izgradnja auto-puta Bar-Boljare nastavljena na prioritetnoj dionici između Smokovca i Mateševa, gdje je oko 99,1 odsto radova završeno.
„U okviru poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, usvojena je Finansijska procjena Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila koja obuhvata period 2021 – 2025. Takođe, jedan od najvaznijih rezultata je proglašenje tri morska zaštićena područja i to: Park prirode „Platamuni“, Park prirode „Katič“ i Park prirode „Stari Ulcinj“. Crna Gora je do sada mapirala oko 35 odsto svoje kopnene teritorije shodno Direktivi o staništima, a u kontekstu uspostavljanja Natura 2000 ekološke mreže. Intenzivirali smo aktivnosti na sanaciji tzv. ekološkoh crnih rupa – radovi na remedijaciji flotacionog jalovišta „Gradac“ i deponiji pepela i šljake „Maljevac“ su završeni, a u toku je remedijaciji lokacija Jadransko brodogradilište Bijela“, poručio je Perunović.
Preporučeno
U okviru klastera 5- Poljoprivreda, resursi i kohezija, realizovano je oko 70 odsto mjera iz Akcionog plana. Ključni pomaci se ogledaju u pripremi Nacrta Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2022-2028, kao i aktivnosti koje se tiču ubrzanja implementacije IPARD II i pripreme IPARD III programa. U okviru poglavlja 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, nastavljen je proces unapređenja objekata u skladu sa zahtjevima EU, te je sada više od 50 odsto objekata u skladu sa evropskim propisima. Takođe, u okviru poglavlja 13- Ribarstvo, utvrđen je Predlog Zakona o strukturnim mjerama državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturia a u toku je i priprema nove Strategije ribarstva do 2028. Ipa za 2021. godinu je usvojena od strane EK u vrijednosti od 32,4 miliona eura.
