Međutim, u posljednja tri dana uslijedio je obrt. Prema nezvaničnim saznanjima medija i izvještaju dopisnika iz Brisela, nakon intenzivne diplomatske aktivnosti crnogorskog vrha, francuska strana je nagovijestila da će dati zeleno svjetlo i za 11 i 13, pa bi na konferenciji moglo doći do zatvaranja svih pet poglavlja (3, 4, 6, 11 i 13).
Baš zato ova epizoda nije važna samo po tome da li će se “na kraju” poglavlja zatvoriti, nego po tome kako. Napredak nije samo zbir ispunjenih mjerila, već politička odluka država članica, gdje je jedna dovoljna da zaustavi proces – i gdje se jedna odluka može prelomiti tek na višem političkom nivou.OBRT – DIPLOMATSKA OFANZIVA I ŠTA NAM GOVORI
Prema nezvaničnim informacijama, u odblokiranju su ključnu ulogu imale direktne komunikacije na najvišem nivou. Pominju se kontakti premijera Milojka Spajića sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, kao i angažman predsjednika Jakova Milatovića, uključujući poruku/obraćanje Makronu na inicijativu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Ako se blokada uklanja tek nakon “političkog telefona”, to pojačava utisak da je prvobitno “ne” bilo politički instrument, a ne samo tehnička primjedba.
FRANCUSKO “NIJE SPREMNO” – BEZ PRECIZNOG OBJAŠNJENJA
Zvanično obrazloženje koje je kružilo kroz diplomatske kanale i medije svodilo se na formulacije da poglavlja nijesu “spremna” i nijesu dovoljno usklađena sa tekovinama EU – bez javno izloženih, provjerljivih zamjerki.
Izvori medija navode da je francusko ministarstvo poljoprivrede ranije dalo zeleno svjetlo, što pojačava pitanje gdje je tačno nastao otpor – u kojem resoru i iz kog razloga.
S druge strane, poruke iz Podgorice bile su suprotne. Tvrdilo se da je Crna Gora uradila traženo i da se blokada svodi na političku volju država članica. A sama činjenica da je Pariz (prema novim informacijama) bio spreman da promijeni stav nakon političkog pritiska, dodatno hrani ovu tezu.
ZAŠTO BI FRANCUSKA POVUKLA KOČNICU – PA JE ONDA (MOŽDA) PUSTILA
Ako su mjerila ispunjena, a većina država spremna da potvrdi zatvaranje, realne su dvije mogućnosti.
Postoji konkretan problem koji nije iskomuniciran javno zbog političke osjetljivosti, internog neslaganja ili potrebe da se dobije dodatno vrijeme.
“Tehnika” je izgovor za političku poruku – da proces ne smije izgledati kao automatski, niti da Crna Gora može napredovati bez stalnog podsjećanja ko drži kočnicu.
Brzina obrta, blokada u petak, najave popuštanja tokom vikenda, konferencija u utorak, više liči na pregovaračko pozicioniranje i test snage, nego na dubinski “tehnički” problem koji se rješava za 48 sati.
TEZA O “USPORAVANJU REGIONA” I VUČIĆEV SIGNAL
Teza da u pozadini može postojati namjera da se Crna Gora uspori kako region ne bi otišao “ispred” drugih kandidata dobija težinu i zbog javnog konteksta. Aleksandar Vučić je u Briselu Spajiću dobacio “prvo skočite, pa recite hop”, u polemici o tempu evropskih integracija.
Ta rečenica nije dokaz koordinacije sa Francuskom, ali jeste signal da regionalno takmičenje postoji i da je tempo integracija politički osjetljiv.
Teza da Francuska koči zbog nepovjerenja prema aktuelnoj vlasti i njenim vrijednosnim orijentacijama jeste moguća, ali ima slabost. Da je motiv primarno “vrijednosni”, logičnije bi bilo blokirati poglavlja koja nose simboliku vladavine prava. Izbor 11 i 13 više liči na “najlakše mjesto” za kočenje uz minimum objašnjenja.
ZAŠTO SU BLOKIRANA BAŠ JOKOVIĆEVA POGLAVLJA
Treći ugao je unutrašnja politika. Blokirana su baš poglavlja iz resora Vladimira Jokovića, koji je ranije najavljivao njihovo zatvaranje i gradio sliku da taj resor isporučuje rezultate. Čak i ako se poglavlja ipak zatvore 16. decembra, poruka ostaje. Jedan potpis u Briselu može u sekundi pretvoriti domaću pobjedničku najavu u politički problem.
U istom resoru postoji i osjetljiva priča o reformama u šumarstvu. Portal Standard je ranije tvrdio da je EU “povukla 2,4 miliona eura” iz IPA podrške za šumarstvo, ali je Evropska komisija to demantovala, navodeći da je tvrdnja netačna.
Čak i kad su informacije kontradiktorne, sama činjenica da se oko jednog sektora otvaraju sporovi, demantiji i političke interpretacije pokazuje koliko “tehničke” oblasti lako postanu municija u pregovaračkom procesu.
Paralelno, u javnosti se pominju i međunarodni finansijski partneri i institucije, što uvijek pojačava osjetljivost. Tamo gdje EU vidi rizik – implementacija, rokovi, kapacitet, tu se najlakše pravi prostor za “pauzu” i uslovljavanje.
ŠTA CRNA GORA TREBA DA URADI POSLIJE OVOGA, ČAK I AKO SE SVE ZATVORI 16. DECEMBRA
Crna Gora treba da traži precizno obrazloženje šta je tačno bilo sporno u 11 i 13, ko je to procijenio i kojim argumentima. Ako se ne traži jasnoća kad se “problem riješi”, sljedeći put će se ponoviti isto – samo u važnijem poglavlju.
Ovaj slučaj pokazuje da “telefonska runda” može spasiti stvar, ali i da je opasno oslanjati se na improvizaciju.
Preporučeno
Poglavlja poput 11 i 13 su tehnički teška i politički laka za blokadu. Što je manje sivih zona u implementaciji, to je manje prostora da “tehnika” postane izgovor.
Video