Video
Ekonomija ne može da se posmatra izolovano od ostalih kretanja u jednom sistemu, i ona je najosjetljivija na bilo kakve promjene koje se dešavaju u jednom društvu. U zavisnosti od jačine ekonomije, uticaj promjena i problema ostavlja manje ili veće posljedice. Ono što je obilježilo 2022.godinu (a svi su izgledi da će i 2023.) jeste neopravdani rat u Ukrajni, koji je osim velikog broja nevinih žrtava, sa sobom donio i najveću ekonomsku nestabilnost u posljednjim decenijama, cijelom svijetu.
Ono što je zasigurno obilježilo 2022.godinu jeste inflacija, i svi negativni efekti koje ona nosi za sobom. Inflacija, koja je bila problem svim svjetskim ekonomijama i inflacija koja je trajala cijelu 2022.godinu i koja će sad je već očigledno, trajati tokom 2023.godine.
Iako su donosioci odluka u Crnoj Gori u početku uvjereno govorili da Crna Gora neće u znatnoj mjeri osjetiti uticaj rata u Ukrajni, kako na cijene tako i na turizam, desilo se sasvim suprotno. Galopirajuća inflacija i pad životnog standarda uslovljen istom. Desili su se tektonski poremećaji tržišta, koji su uvelikoj mjeri uticali na sve pore našeg društva, kako na javne finansije, tako i na životni standard ali i na poslovanje privrednih subjekata.
Ako bi posmatrali uzroke inflacije u Crnoj Gori, po mom mišljenju 3 su glavna uzroka. Prvi i najznačajniji jeste rat u Ukrajni i globalni poremećaj lanaca snabdijevanja i globalni rast cijena jer Crna Gora kao dominantno uvozno orijentisana država u velikoj mjeri zavisi od cijena u drugim zemljama. Drugi, koji je u kratkom roku uticao na nekontrolisani rast cijena jeste nedostatak komunikacije između donosioca odluka i Parlamenta, jer odluke koje su trebale da budu donijete i implementirane u cilju stabilizacije cijena nijesu donešene pravovremeno i implementirane odgovorno. I treći, ekonomski razlog jeste povećanje zarada, koje po samoj svojoj ekonomskoj prirodi, zbog povećanja kupovne oći domaćinstva dovode do rasta cijena. Upravo zbog svega toga, u Crnoj Gori, tokom 2022. godine zabilježene su najveće stope inflacije, ili ti potpunog obezvrijeđivanaj novca i kupovne moći u regionu.
Na kraju treba sumirati i ono što statistika kaže, u decembru, na kraju 2022.godine, godišnja stopa inflacije iznosila je 17.2%. Ako bi uporedili cijene u decembru 2022. godine sa onim iz decembra 2021.godine, stopa inflacije iznosi 22.6%, što nam najbolje oslikava i ono čega smo svi svjesni, da svakog dana, možemo sve manje kupiti sa novcem kojim raspolažemo.
Shodno grafiku, vidimo da je stopa inflacije u značajnoj mjeri, iz mjeseca u mjesec u Crnoj Gori bila veća u odnosu na zemlje EU. Samim tim, jasno je da je uticaj spoljnog faktora izazvanog ratom u Ukrajni, u Crnoj Gori dodatno ojačan sa unutranjim problemima i reformama koje su se desile početkom 2020.godine.
Ako bi pogledali šta je najviše raslo od cijena možemo izdvojiti sledeće: prvo i najznačajnije ono što najviše i konzumiramo, hrana i bezalkoholna pića, gdje je rast cijena skoro 30% (28.9%, zatim, usluge Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 16.2%, te usluge prevoza 12%. Ipak, da bi dobili još jasniju sliku, moramo posmatrati rast cijena malo dublje. Tak o su u decembru, cijena čvrstih goriva i mlijeka, sira i jaja rasle za skoro 50% (48.4% i 47.8%), cijene hljeba i žitarica 31.2% te cijenecijene stvarne rente za 30.6%. Rast cijena od skoro 30% zabilježile su cijene povrća dok su cijene voća, ulja i masti, mesa i šećera, meda, čokolada rasle preko 20%.
Jasno je da smo svi ovo osjetili, i da kad čitamo ove brojeve, svi imamo onaj subjektivni osjećaj da je stvarni rast cijena bio mnogo veći. Druga stvar koja nam se svima mota po glavi je kad će sve ovo prestati. Kako i prošle godine, tako i ove, ne možemo biti veliki optimisti. Od velikog broja faktora zavisiće na koji način će se kretati cijene u ovoj godini. Ono što je sigurno, inflacija će biti i ove godine, u manjem nivou u odnosu na prethodnu, a stabilizaciju cijena možemo očekivati tek tokom 2024. godine.
Do tada, ono što moramo naučiti iz ovih kretanja je iz ugla donosioca odluka, svi prihodi, sva povećanja novčanih kretanja su uzrokovana dominantno uticajem inflacije i ne treba uzimati kao rezultat rasta ekonomskih aktivnosti, već treba biti veoma obazriv šta će se desiti sa istim kad dođe do stabilizacije cijena ako se nisu ekonomske aktivnosti povećale. Iz ugla građana, da moramo da naučimo da živimo sa ovakvim kretanjima i da budemo mnogo više odgovorniji i pažljiviji sa našim budžetima, kak onam potencijalni dodatni rast ne bi ugrozio normalno finansiranje naših aktivnosti.
Ipak, inflacija i rat u Ukrajni su izazvali mnoge druge promjene u svim svjetskim ekonomijama, i o efektima tih promjena ćemo tek čuti pisati i živjeti sa njima.
Preporučeno
Mirza Mulešković
