Prema riječima Vukićevića, Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj nacionalne aviokompanije je obezbijedio da se može graditi jedan novi, fleksibilniji i tržištu bolje prilagođen Montenegro Airlines. Cilj je, kaže Vukićević, da se za jednu do dvije godine stvori avio-kompanija koja će uspješno da posluje na međunarodnom tržištu.

Vlada je nedavno predstavila treći paket pomoći privredi i građanima, koji ima za cilj ublažavanje posljedica pandemije COVID-19. U dijelu medija objavljene su ocjene da u tom paketu nema novca koji je predviđen za konsolidaciju nacionalnog avio-prevoznika.

Vukićević: Treći paket mjera, nedavno predstavljen javnosti, jeste kvalitetan dokument koji je obuhvatio višegodišnji period i vrlo jasno se fokusirao na oblasti privrede preko kojih Crna Gora može da ojača svoju konkurentsku poziciju. Tu se misli na turistički, saobraćajni, poljoprivredni, energetski, inovacioni, ali i ostale sektore. Ono što je značajno za Montenegro Airlines jeste jačanje podrške avio-prevoznicima koji dovoze turiste u Crmu Goru kroz poseban fond koji će biti do pet miliona eura godišnje.

Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines, kao što je poznato javnosti Crne Gore, donesen je u crnogorskom parlamentu na predlog Vlade u decembru 2019. godine. Zakon je u primjeni, počele su aktivnosti predviđene ovim aktom, a sredstva za njegovu implementaciju su predviđena Zakonom o budžetu Crne Gore za 2020. godinu.

Ove godine Montenegro Airlines slavi 25 godina od osnivanja. Možete li napraviti kratak osvrt na tu činjenicu?

Vukićević: Montenegro Airlines je jedan od uspješnih državnih projekata u prethodnih četvrt vijeka. Ove godine slavimo 25 godina od osnivanja. I zaista imamo razloga da budemo ponosni na prethodni period. Podigao je na viši nivo avio-saobraćaj u Crnoj Gori, otvarao prvi destinacije u zapadnoj Evropi i Rusiji, prevezao skoro 10 miliona putnika… Opstao na jednom vrlo konkuretnom tržištu, a danas kreira proizvod koji se prodaje na međunarodnom tržištu.

Međutim, ako pomenuti zakon gledamo na simboličan način, on predstavlja kraj Montenegro Airlinesa kakvog smo imali u prethodnom periodu. U suštinskom smislu je koncipiran tako da prepozna prošlost, sadašnjost i budućnost naše kompanije. Na jedan sveobuhvatan način zakon je riješio zaostale dugove, obezbijedio likvidnosti za tekuće poslovanje u prelaznom periodu i stvorio pretpostavke za nabavku aviona koji će uz dobar menadžment obezbijediti pozitivno poslovanje. Zakon je obezbijedio da možemo graditi novi, fleksibilniji i tržištu bolje prilagođen Montenegro Airlines.

Kakve je posljedice epidemija novog korona virusa ostavila na MA? Kakva je danas finansijska situacija u MA?

Vukićević: Nažalost, epidemija COVID-19 je poremetila poslovne planove za ovu godinu. U 2020. ćemo ostvariti daleko manje prihode i prevesti puno manje putnika nego što je bilo planirano. U periodu januar – jul 2020. godine ostvareno je blizu 30 mil. eura ukupnih prihoda manje nego u istom periodu prošle godine. Procjene krize još uvijek ne možemo kvantifikovati, sada smo fokusirani na ljetnu sezonu i pokušaje da ostvarimo što bolje rezultate u skladu sa objektivnim mogućnostima. Krajem septembra imaćemo jasniju sliku o poslovnim rezultatima ove godine.

Kompanija uspijeva da servisira svoje obaveze zahvaljujući sredstvima koja su obezbijeđe-na posebnim zakonom i Zakonom o budžetu. Ono što sa sigurnošću mogu da tvrdim je da bi opstanak Montenegro Airlinesa praktično bio onemogućen u ovim teškim vremenima da taj zakon nije donesen u decembru prošle godine.

MA je dao veliki doprinos u borbi protiv COVID-19 dovodeći naše državljane u Crnu Goru, prevozeći sanitetski materijal, zaštitnu opremu… Kako to izgleda u brojevima?

Vukićević: Uloga MA u doba epidemije je pokazala prednosti postojanja nacionalnog avio-prevoznika. Mogli smo kao država reagovati brzo i rješavati urgentne potrebe zdravstvenog i privrednog sistema angažovanjem svojih aviona, u situaciji kada slobodnih putničkih i kargo kapaciteta na tržištu nije bilo. U periodu prekida komercijalnog saobraćaja, od 16. marta do 11. juna prevezeno je 3.325 putnika u čarter aranžmanima i znatna količina razne robe.

Međutim, sagledavati značaj MA za državu samo u ovako ekstremnim okolnostima znači ignorisati velike direktne i indirektne efekte koje ova kompanija ostvaruje crnogorskoj ekonomiji, a naročito turizmu. U godinama 2017, 2018. i 2019. procjene o indirektnim efektima poslovanja MA su se kretale do 150 miliona eura godišnje. Uz nekoliko desetina miliona eura direktnih efekata za državni budžet i privredu. Veliki broj zaposlenih sa međunarodnim licencama je obezbjeđivao poslovanja na visokom tehničkom i bezbjednosnom nivou i uspješno poslovanje u konkurenciji sa najvećim evropskim avio-kompanijama. Iskustvo je pokazalo da drugi avio-prevoznici ne mogu uspješno nedomjestiti ulogu nacionalnog avio-prevoznika, oni prilagođavaju svoje aktivnosti periodu sezone i destinacijama gdje mogu ostvariti najveći profit, dok su potrebe zemlj e, privredne, socijalne, političke… u drugom planu.

Koliko je letova bilo u julu? Kakva je danas finansijska situacija u MA?

Vukićević: Za prvih šest mjeseci 2020. prevezeno je oko 65.000 putnika, dok je u istom periodu prošle godine prevezeno 238.000 putnika, u redovnom saobraćaju. Za jul su podaci još porazniji, registrovano je 8.500 putnika, dok je u julu 2019. prevezeno 87.000 putnika. Odnosno, manje od 10 odsto prošlogodišnjeg broja.

Kroz brojne mjere optimizacije poslovanja smanjili smo značajno varijabilne troškove, uključujući zarade, cijene avio goriva su niže nego u ranijem periodu, nijesmo iznajmljivali dodatne kapacitete… Za sada imamo sredstava da izmirujemo dospjele obaveze.

Ima li naznaka o uspostavljanju avio-saobraćaja sa Rusijom i Srbijom Naše vlasti su dale zeleno svijetlo za avio-saobraćaj sa Rusijom. Da li je MA spreman za početak letova?

Vukićević: Stručne službe kompanije su u stalnoj komunikaciji sa nadležnim vlastima i našim poslovnim partnerima iz Srbije i Rusije. Nažalost, ovo nije komercijalno pitanje, već početak letova zavisi od zdravstvene situacije, koju potvrđuju nadležni državni organi. Ona se svakodnevno mijenja, tako da je bilo kakva prognoza nezahvalna. Za sada nemamo pouzdanu informaciju da li je i od kada to moguće za Srbiju. Ista je stvar i za Rusiju, mada nakon odluke naših vlasti očekujemo da ruske vlasti donesu odluku o otvaranju letova ka Crnoj Gori ubrzo. Destinacije prema kojima saobraćamo su za sada samo zapadnoevropske, a letovi prema Rusiji bi u najboljem slučaju mogli početi sredinom avgusta. Odnosno, čim se dobije pozitivna odluka iz Rusije.

Montenegro Airlines je tehnički i komercijalno potpuno spreman za početak letova prema ovim destinacijama.

U javnosti je bilo dosta kritika od dijela opozicije na račun visokih plata menadžmenta MA s obzirom na gubitke kompanije. Kakvo je Vaše objašnjenje?

Vukićević: Ne mogu se složti sa tim da se Montenegro Airlines pežorativno naziva “gubitaškom” kompanijom niti sa konstatacijom da su u kompaniji neprimjereno visoke zarade menadžmenta.

Porediti finansijske rezultate naše kompanije sa rezultatima regulatornih agencija i državnih monopola i na osnovu toga izvoditi zaključke o uspješnom i neuspješnom poslovanju je zaista neozbiljno.

Svega par velikih crnogorskih državnih kompanija svoj prihod ostvaruje na međunarodnom tržištu u konkurenciji sa najozbiljnijim kompanijama u svojoj branši. Konkurencija Montenegro Airlinesu su avio-kompanije koje imaju i do 150 miliona putnika godišnje, milijarde eura prihoda i više stotina aviona.

Pritom, za razliku od ostalih državnih kompanija, mi nemamo svoja osnovna sredstva. U 2019. godini, od šest aviona sa kojima smo radili, jedan je bio naš. Ostali su bili pod nekom vrstom kreditnog ili lizing aranžmana. Podaci iz Završnog računa su jasno pokazali da bi Montenegro Airlines poslovao pozitivno kada bi imao osnovna sredstva u svom vlasništvu.

Visina zarada je određena granom privrede i tržištima na kojima radite. Montenegro Airlines iz Podgorice ne bori se sa avio-kompanijama iz drugih crnogorskih gradova, nego sa poslovnim gigantima na globalnom tržištu. U odnosu na naše konkurentne, zarade u Montenegro Airlinesu su na svim nivoima znatno niže.

Izvršni direktor Montenegro Airlinesa je u 2019. godini bio 30, a predsjednik Odbora direktora 31. po visini zarade u kompaniji. Tvrdim da smo po tome jedinstveni u Evropi. A čak i tako definisan sistem zarada predmet je javne kritike.

I prije nego zaključimo da li je neka zarada visoka ili nije treba da postavimo pitanje što hoćemo od Montenegro Airlinesa. Da li želimo avio-kompaniju koja je sposobna da se uspješno bori na globalnom tržištu i tako ostvaruje svoj prihod, a time i prihod budžetu Crne Gore, i time stvori preduslov da se povećaju socijalna davanja, prosječna zarada u državi i pobolj ša društvena infrastruktura.

Koji su to uslovi potrebni da se obezbijedi vrhunski menadžerski tim, sa paketom prava i odgovornosti za postignute rezultate. Ili želimo zadržavanje postojećeg stanja koje teško može da odgovori izazovima u tržišnoj utakmici.

Za državne monopole, neophodno je obezbijediti dobar menadžment. Finansijski rezultat značajno zavisi od umješnosti i domaćinskog ponašanja izvršnog direktora i odbora direktora. Ali dobar menadžment nije dovoljan u kompanijama kao što je Montenegro Airlines. Za uspješnu borbu na međunarodnom terenu u avio-industriji neophodan je preduzetnički pristup. Odnosno onaj koji kompaniju može prevesti na sljedeći nivo poslovanja i napraviti kvalitativni iskorak. Dnevni rashod Montenegro Airlinesa 2019. je bio prosječno 200.000 eura.

Nama treba menadžerski tim koji je sposoban da obezbijedi veće prihode nego što su ti rashodi.

Da li te ljude možemo obezbijediti tako što ćemo visinu njihove zarade vezati za nivo socijalnih davanja i prosječnu zaradu u državi?

Kako vidite razvoj MA u narednom periodu? Što će biti presudno za oporavak firme? Da li će biti nabavke aviona budući da je njihova cijena pala?

Vukićević: Država je, kao odgovoran vlasnik, kroz donošenje zakona stvorila pretpostavke da se izmire dosadašnja dugovanja i omogući održivi razvoj kompanije kroz obnovu flote. Sada je red na upravljačkim i menadžerskim strukturama kompanije da rade na stvaranju zdravog privrednog organizma. Cilj je da za jednu do dvije godine stvorimo avio-kompaniju koja uspješno posluje na međunarodnom tržištu.

Razvoj će ići u nekoliko pravaca: Definisanje nove komercijalne strategije, prilagođene vremenu poslije COVID-19, koja će u fokus staviti jaču tržišnu orijentaciju kompanije nego što je to do sada bio slučaj. Ta strategija će uzeti u obzir i obaveze kompanije prema potrebama države i turističke privrede, koje svaka nacionalna avio-kompanija treba da poštuje u skladu sa mogućnostima; Definisanje odnosa sa državom na novim tržišnim principima, poštujući državu kao regulatora avio-saobraćaja u Crnoj Gori, ali i tražeći zaštitu od nelojalne konkurencije koja je više nego očigledna tokom ljetnih mjeseci. Osim toga, postoji čitav niz pitanja koje planiramo da otvorimo u cilju dalje uspješne saradnje sa državom pritom najmanje mislim na finanijski aspekt; Definisanje nove organizacione kulture i nove organizacione strukture, sposobne da odgovori savremenim izazovima avio-saobraćaja; Jačanje informatičke tehnologije; Jačanj e promotivnih aktivnosti i aktivnosti usmjerenih na kreiranje pozitivnog imidža Montenegro Airlinesa.

Jedan od preduslova za uspjeh “novog” Montenegro Airlinesa je svakako obnova flote. Nijesam siguran da ćemo u potpunosti moći iskoristiti nešto nižu cijenu aviona na tržištu jer smo vezani ugovorom sa leasing kompanijom za dva aviona do 2024, odnosno 2025. godine. Pregovori će prvo ići u tom pravcu, a zatim ćemo vidjeti dinamiku nabavke ostatka flote.

PARE ZA PLATE TREBA ZARADITI NA TRŽIŠTU, A NE U DRŽAVNOM TREZORU

Što je sa planom optimizacije broja zaposlenih? Da li se očekuje smanjenje broja radnika i zarada?

Vukićević: Optimizacija ne znači samo smanjenje broja zaposlenih, već prije redefinisanje unutrašnje organizacione strukture na način da odgovara aktuelnim potrebama kompanije. U dokumentu pod nazivom “Nova

korporativna politika Montenegro Airlinesa, koji je trenutno u fazi izrade, promjeni organizacione strukture i organizacione kulture će se posvetiti posebna pažnja. Internim analizama zaključili smo da je neophodno jaće djelovati u ovom pravcu.

Nova organizaciona kultura će, između ostalog, značiti svi zaposleni treba da budu svjesni da pare za plate i za pokriće ostalih troškova poslovanja kompanije treba zaraditi na tržištu, a ne u državnom trezoru.

Svako od nas koji radimo u MA treba da se zapita da li je spreman svoj novac da uloži u kompaniju. Ako ne, zašto ne. A kada odgovor bude pozitivan od svih zaposlenih, znači da smo uspjeli.

Nemanja Lacman