Video
Mugoša podsjeća da su 2021. protestovali proizvođači mlijeka, koji su tadašnjem ministru poljoprivrede dostavili 18 zahtjeva. Do danas, nijedan nije ispunjen.
– Jedan od zahtjeva bio je pet odsto budžeta za poljoprivredu, zatim da se ukinu akcize i porezi na gorivo za poljoprivredne mašine, što Zakon o akcizama omogućava (u članu 26 kaže da poljoprivrednici mogu da budu oslobođeni od poreza i akciza). Posljednji put akcize su bile vraćene kad sam ja bio ministar 2016. Postoji i problem dvostrukog oporezivanja, iako zakon omogućava da se prizna ulazni PDV na otkupljenu robu. Zemlje iz okruženja dobijaju PDV na granici za robu izvezenu i mnogi od tih trgovaca rade samo za povraćaj PDV-a – kaže Mugoša.
Napominje i da nije bilo isplata subvencija za 2025. godinu, osim za mlijeko, ali je četiri procenta opao otkup mlijeka od crnogorskih mljekara.
– Danas kad je frka sa mlijekom, imamo situaciju da je subvencija 20 centi, a otkupna cijena 47 centi. Ista otkupna cijena bila je 2021. godine, kad je prosječna plata u Crnoj Gori iznosila 504 eura, a danas je 1.014 eura…
Na sjeveru je otkupna cijena i smanjena, jer nijedna mljekara ne može da propadne od manjka mlijeka, nego od viška. Džabalebaroši u državnim organima su duplo povećali plate, a nama je otkupna cijena mlijeka realno pala – istakao je Mugoša.
Kaže da se poljoprivrednik ne može u isto vrijeme baviti proizvodnjom i rješavanjem sistemskih problema, već bi trebalo svako da radi svoj posao. Podsjeća da veliki trgovinski lanci distribuiraju domaće proizvode ali da im je dobit na prvom mjestu.
– Nije ovdje upitna ni cijena, niti kvalitet, već količina i kontinuitet. Znam ljude kojima su ostale lubenice na imanju, a znamo da se svakog dana uvoze iz Grčke. Veliki lanci imaju svoju logiku i potpuno ih razumijem. Da li država može tu da interveniše, to je vrlo kompleksno pitanje – kaže Mugoša.
Dodaje da je država nespremna, jer u Ministarstvu poljoprivrede rade ljudi koji se nikada nijesu bavili poljoprivredom, već su učili, kako kaže, iz skripti i sa interneta.
– To su google stručnjaci i to je strašan problem. Oni će primiti platu jednako, propao ja kao poljoprivrednik ili ne. Oni ne postoje zbog sebe, nego zbog nas. Oni nama ne daju ništa, nego mi dajemo njima. Od naših poreza im plaćamo plate. Kad budu ispunili sve obaveze prema nama, pa onda primili plate, e onda će biti neke sreće – poručio je Mugoša.
Smatra da nadležni pokušavaju biološke cikluse prilagoditi onim administrativnim.
– Svako ko se iole bavi ozbiljno poljoprivredom, već u decembru zna šta će da radi za narednu godinu. Država ne zna do aprila šta će da radi za tu godinu. Moje kolege i ja ne možemo da planiramo narednu godinu, zato što se agrobudžet usvaja u februaru, martu, aprilu, pa čak i julu. Javni pozivi se kasno raspisuju i ne možemo da planiramo proizvodnju – rekao je Mugoša.
Preporučeno
Mugoša je objasnio i da je osiguranje poljoprivrednih dobara još samo mrtvo slovo na papiru, pa će ljudi koji su imali štete u posljednjim požarima teško doći do sredstava za naknadu te štete.
