Video
Tokom juna, jula i avgusta očekuje se, kaže on, još veći udar na standard građana, a ne postoji ni mjere koje se direktno odnose na podršku privredi kako bi se ojačao crnogorski proizvod.
Crna Gora je 2019. godine bila na nekih 49 – 50 odsto prosjeka Evropske unije što se tiče kupovne moći, a sada je to, tvrdi on, na 51- 52 posto.
“Došlo je do blagog rasta, ali to nije nešto što bi moglo da u značajnoj mjeri unaprijedi kvalitet života naših građana i treba da bude jasno da iako jeste došlo do velikog rasta zarada i svih ostalih davanja, došlo je do velikog rasta cijena kako osnovnih životnih namirnica, tako i svih drugih proizvoda, ali i svih drugih usluga”, navodi Mulešković.
Prema podacima Centralne banke crnogorskim građanima je odobreno 2,2 milijarde kredita, a na toliku zaduženost građana je uticalo povećanje zarada, objašnjava on, pa se prag zaduženja povećao.
“To je podatak koji govori da su naši građani zaduženi i upravo je to jedan od indikatora da imate povećanu potrošnju i to je ono što uvijek upozorava, kad imate tako povećanu potrošnju zbog zaduživanja to je kratkog daha. Moramo da imamo mjere kako bi stabilizovali naše javne finansije”, objašnjava Mulešković.
U Izvještaju Evropske komisije izražava se sumnja povodom ekonomskog rasta koje je projektovala Vlada u iznosu od 4,8 odsto, a takve projekcije su bile, kaže on i za 2024.godinu. Podsjeća da je u Fiskalnoj strategiji bilo projektovano od 3,5 do 3,8 posto, a u stvari stopa rasta je bila, svega tri posto.
“Ni prethodne godine nijesmo imali stopu rasta koja je bila projektovana u strateškim dokumentima. Takođe, za 2025.godinu strah me da nećemo postići projektovanu stopu rasta, jer mi u prvom kvartalu imamo rast ekonomije od svega 2,5 posto, a trebalo bi da bude mnogo više u odnosu na ono što imamo na terenu. Ono što treba da zabrinjava jeste da imamo rast bruto društvenog proizvoda uglavnom zbog rasta potrošnje domaćinstava i same javne uprave, što znači da se oslanjamo na potrošnju”, ocjenjuje Mulešković.
Sa druge strane, dodaje on, raste uvoz, a pada izvoz, što smanjuje mogućnost rasta bruto društvenog proizvoda. Sve to govori da će Crna Gora teško postići projektovanu stopu rasta.
“A da bi imali stopu rasta morali bi da radimo na diversifikaciji naše ekonomije, jer ne možemo da oslanjamo na potrošnju, moramo da stvaramo novu ekonomsku vrijednost ukoliko zaista želimo da imamo održivu i ekonomiju koja će iz godine u godinu da raste”, rekao je Mulešković.
Najveća zamjerka Vladi je, kaže, tekuća potrošnja, a problem u javnim finansijama su fiksni troškovi koji se moraju isplaćivati, dok su prihodi iz indirektnih poreza.
“Jedna negativna situacija može da dovede u problem same prihode. Ako pogledate budžet, ono što uvijek upoređujem je kapitalni budžet sa zaradama u javnom sektoru, skoro tri puta imate više izdatke za zarade u javnom sektoru u odnosu na kapitalni budžet, u odnosu na ono što vam stvara novu ekonomsku vrijednost. To je nešto što je zabrinjavajuće, na šta smo mi ukazivali i nadam se da ćemo krenuti sa racionalizacijom prvo neproduktivnih troškova, ali ono što smo na primjer mogli da čujemo, čini mi se isti dan kad je došlo to mišljenje, da će se sredstva za političke partije ove godine povećati. To je ta potrošnja koju ne bi trebali i ne bi smjeli da imamo, već bi trebali da sredstva uložimo u realnu ekonomiju”, istakao je Mulešković.
Da bi se smanjila potrošnja neophodno je krenuti u reformu javne uprave, što piše, kako kaže, u strategijama, a fokus se mora staviti na promociji realne ekonomije.
Preko 30 posto zaposlenih u Crnoj Gori je u javnoj upravi, gdje su, dodaje on, najveće zarade, pa je država najpoželjniji poslodavac čak i za mlade ljude.
“Svaki put kad ne ispunimo ono što je bilo projektovano, kao na primjer 4,8 posto rast BDP-a, mi ulazimo u problem sa finansiranjem kompletne javne administracije. Ne treba zaboraviti da je zbog tih povećanih troškova došlo do rasta cijena, jer da bi mogli da finansiramo toliku potrošnju, privreda mora mnogo više da radi, mora mnogo više da daje za državu, a država je uvela dodatno namet na privredu, pa je pitanje do kad će to crnogorska privreda moći da izdrži”, naglasio je Mulešković.
Osnovno ekonomsko pravilo je, ističe, da ako nema proizvodnje i stvaranja nove ekonomske vrijednosti, a dođe do povećanja zarada, onda mora doći i do povećanja cijena.
Preporučeno
“Sve mjere koje su usvojene na kraju 2024.godine direktno dovode do rasta cijena, pa samim tim i u sektoru turizma vidimo da je došlo do rasta cijena zbog povećanja stope PDV- a, pa imate i druge namete koji su povećani”, istakao je Milešković.
