Video
Ova inicijativa, kaže Mulešković, koja u globalu može predstavljati dobru ideju, a to je da poveže tržište svih šest zemalja je i dalje u eksperimentalnoj fazi, podržana od svega dvije od šest država (dok je treća država koja učestvuje u procesu stopirala sve odluke po pitanju Otvorenog Balkana u Parlamentu, zbog netransparentnosti cijelog procesa) i predstavlja opasnost po zemlje koje su duboko ušle u pregovore sa EU i koje su lideri u EU integracijama sa EU kao što je Crna Gora, jer se ne sprovodi po pravilima EU, što je zvanično potvrđeno od strane predstavnika Evropske Komisije.
Mulešković kaže da u Izvještaju Ministarstva evropskih poslova, koji treba da bude uzet kao temelj za analizu ove inicijative, jer i jeste zvanično prvi dokument koji daje stavove države po pitanju ove inicijative, jasno se ukazuje na neusklađenost ovih država u harmonizaciji nacionalnog zakonodavstva sa EU legislativom, i jasno je da su sve zemlje u različitim fazama pregovora sa EU.
” Jedino Crna Gora, koja pregovara preko 10 godina članstvo u EU, ima otvorena sva poglavlja koja su direktno „pogođena“ kroz ovu eksperimentalnu inicijativu, dok ostale zemlje nisu otvorile niti jedno poglavlje”, kaže on i dodaje da je to jasan indikator kolika je razlika u legislativi, i koliko je Crna Gora ispred svih država potencijalnih učesnica ovog eksperimentalnog modela, te da je ovo još jedan pokazatelj da inicijativa može da uspori EU integracije.
Prema njegovim riječima, shodno svim izjavama i izvještajima naših međunarodnih partnera, te Evropske unije jasno su definisani uslovi po kojima ova inicijativa treba da se implementira.
Dva su spomenuta uslova koja navodi Mulešković, a to je da se implementira po EU direktivama i druga je da svih šest zemalja Zapadnog Balkana učestvuju u ovom procesu!
U ovom trenutku, mišljenja je on, niti prvi, niti drugi uslov nisu ispunjeni, što nam jasno govori da 502 glasa evropskih poslanika, te sva zvanična saopštenja predstavnika EK nam govore da ovaj eksperimentalni model niti je komplementaran sa EU integracijama, niti je dobar za Crnu Goru da postane prva sledeća članica Evropske unije.
Mulelešković navodi da se često negativno ocjenjuju pojedinci koji ne podržavaju ovu inicijativu, smatrajući se kritičarima svega što dolazi sa ovih prostora, i dodaje da nam ipak, argumenti i činjenice i stvarno stanje ove inicijative govori da su sve kritike opravdane i utemeljene.
” Kao jedan od argumenata za funkcionisanje ove inicijative često se u izjavama komentariše da se iz ugla ekonomije i ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore treba pridružiti ovoj inicijativi i da je ona odlična za jačanje naše privrede. Kao glavne argumente smo dobili informacije da dobijamo veće tržište, smanjenje administrativnih procedura, da dobijamo mogućnost rada u regionu, ali takođe i to da kroz ovu inicijativu možemo da pokažemo da nismo lijeni. Moramo i u tom dijelu da analiziramo određene benefite a sa druge strane da vidimo koliko ćemo izgubiti u ovom procesu”, objašnjava on.
Jasno je, kako kaže, da u ovom trenutku privreda Crne Gore nije spremna za potpuno otvaranje regionu, i da bi ovakva situacija dovela u povoljan položaj velike proizvode ekonomije, kakva je npr. Srbija, da u još većoj mjeri „pokrije“ tržište Crne Gore, dok se kontra argument za ovo čuje, a kako ćemo biti spremni za EU tržište.
“Tu dolazimo do one glavne razlike između ove dvije inicijative. U procesu pripreme za članstvo u EU, kako institucije tako i organizacije, ali i privredni subjekti imaju kako novčanu tako i tehničku podršku od strane EU. Možemo koristiti sve fondove kako bi razvijali naše institucije, ali kako bi jačali našu privredu, posebno onu koja će i najviše da trpi, kao npr. poljoprivredni proizvođači i slično. Da li Crna Gora ima ovu priliku u inicijativi Otvoreni Balkan NEMA”, jasan je Mulešković, jer, kako kaže, upravo je to ono o čemu svi govorimo i onaj dio nedostatka ove inicijative.
Prema njegovim riječima, ako posmatramo još neke efekte koji se gledaju iz ugla ekonomije treba analizirati i privlačenje stranih direktnih investicija i otvaranje novih radnih mjesta, a već kao prvi nedostatak ove inicijative javlja se činjenica da ne postoji razrađen sistem organa upravljanja samom inicijativom.
“Jedan od osnovnih uslova za jačanje ekonomske saradnje jeste transparentnost i vladavina prava kao i regulisani svi sporazumi na koji način bi se rješavali određeni problemi koji mogu nastati u poslovanju”, tvrdi Mulešković.
“Sve ovo što je neophodno za privlačenje investicija nije obuhvaćeno ovom eksperimentalnom inicijativom već imamo situaciju da npr. prilikom određenih problema, nepoštovanja ugovora i slično ova inicijativa ne definiše mehanizam nadzora, kontrole nad sprovođenjem, već svaka zemlja je dužna da to radi po svojim pravilima, objašnjava on i dodaje da inicijativa nije definisala nikakve rokove, niti postoji plan po kojem će se sve obaveze morati implementirati.
Sa druge strane,kako kaže, svi zvanični izvještaji koji postoje o ovoj inicijativi upozoravaju na veliku netransparentnost iste, dodaje da u ovom trenutku ne postoji jedno mjesto gdje bi se mogli vidjeti sami ugovori koje treba potpisati, propisana pravila, obaveze itd.
Ovo po njegovim riječima, nam sve jasno ukazuje da inicijativa koja ima za cilj regionalnu saradnju nije postavljena na najboljim temeljima i može uzrokovati velike probleme kako na putu Crne Gore ka EU ali i privredi.
U ovom trenutku, kaže Mulešković, moramo se okrenuti ka inicijativama koje se sprovode pod nadzorom i EU pravilima i da na taj način se svi zajedno približavamo upravo onom željenom tržištu, a to je tržište EU.
Prema njegovim riječima, osim ekonomskih, postoje i mnogi drugi aspekti koji moraju biti analizirani, a koje je Analiza Ministarstva Evropskih poslova označila kao problematične.
“To upravo jesu slobodno kretanje ljudi, ali i dio koji se odnosi na bezbjednost građana zbog sistema bezbjednosti hrane, koji je u Crnoj Gori, kroz podršku EU skoro u potpunosti prilagođen EU standardima a sve u skladu sa poglavljem 12 pregovora sa EU. Pitanje je da li je ovo slučaj sa svim ostalim zemljama, tvrdi Mulešković, i dodaje da u tom smislu, Crna Gora, ne bi trebala da gubi vrijeme i energiju na prilagođavanje eksperimentalim inicijativama koje se sprovode mimo propisa EU već, shodno svom kursu, da bude sljedeća članice EU treba da jača sve kapacitete kako bi se na najbolji način koristili fondovi EU koji će jačati našu privredu i koji će je pripremiti za članstvo u Uniju demoratskih, građanskih i razvijenih zemalja.
Preporučeno
“Upravo je ovo način na koji možemo biti konkurentni na tržište EU i možemo iskoristiti naše prednosti da budemo konkurentni na tržištu EU”, zaključuje Mulešković u razgovoru za portal Standard.
