Video
Član ekonomske redakcije Stege, Vladimir Nikaljević, kazao je da se ministarka turizma ne oglašava na povećanje PDV-a na smještaj, jer „ona i nije tu da nešto uradi za turizam, to je politički plijen njene partije“.
„Poslije serije nastupa u javnoj raspravi, na sve primjedbe, kritike, dobre savjete strukovnih udruženje, stručne javnosti, analitičara, Vlada ostaje neumoljiva, iako čineći našu ponudu skupljom i manje konkurentnom u odnosu na okruženje svjesno radi protiv interesa crnogorske privrede. Pametni savjeti ne trebaju Vladi koja ima druge ciljeve. Ne interesuje ih vinogradarstvo i turizam, ali ih interesuje gradnja stanova i odjednom se pojavljuje plan za izgradnju cijelog novog grada Velje brdo“, smatra Nikaljević.
Budva je primjer kako godinama građevinski biznis iz sjenke, kako je rekao, prevodi turizam u gradnju stanova, a političari su tu da omoguće taj biznis.
„Zašto se Vlada ne fokusira na građevinarstvo, gdje se gube milioni zbog neadekvatne naplate poreza i sivih tokova, gdje će se naći sva nedostajuća sredstva da se zakrpi budžet? Zašto se ne fokusiraju kako da se smanji uvoz počevši od vode i vina, koji pokriva svega 16 odsto izvoza? Ne, to bio bila politika odgovorne Vlade. A građevinarstvo je biznis. Po ko zna koji put se potvrđuje da kada ne znate u čemu je problem, problem je sigurno u parama. To je izgleda pokretač ovih aktivnosti Vlade“, uvjeren je Nikaljević.
Misli da Vlada neće odustati od mjera koje štete crogorskoj privredi, ali ni Stega, kako je rekao, neće odustati od ukazivanja na njihove dugoročne posljedice.
Član ekonomske redakcije Stege, Rade Ratković, smatra da Vlada umjesto da poreskom politikom stimuliše turizam ona mu otežava i ide direkto na njegovu štetu.
„Turizmu treba sveobuhvatna i korjenita reforma da bi postao onakvom granom kakva treba Crnoj Gori i za koju se zalažemo. Kompanije se zalažu za unapređenje turizma, bolju tržišnu poziciju, ali to same ne mogu da urade, jer nemaju podršku u destinacijskom menadžmentu i džaba su sva nastojanja i entuzijazam. Uvijek se naiđe na razočaranje“, rekao je Ratković.
U kolektivnom smještaju, kako je naveo, Crna Gora ima oko 50 hiljada kreveta, a u komplementarnom 478 hiljada, ukupno 528 hiljada kreveta.
„Dakle, 90 odsto komplementarni, 10 odsto osnovni smještaj. Imamo situaciju neodrživosti i po popunjenosti, intenzitetu turizma, po odnosu broja stanovnika i kreveta. Imamo nedosljedno i klijentelističko dodjeljivanje urbanističkih rješenja i davanje građevinskih dozvola, kao i fleksibilno tumačenje“, rekao je Ratković.
Smatra da se nedosljedno sprovodio master plan razvoja turizma, odnosno da se radilo suprotno od njega i da je opstruiran.
„Problem je i nedovoljna sigurnost i kredibilitet destinacije za ulaganje kapitala, naročito posljednje četiri godine. Uglavnom investitori zaziru od nas, kao od nestabilne destinacije, jer ne znate kada će doći da vam zatvore biznis sa optužbom da ste bili saradnici bivšeg režima“, rekao je Ratković.
Ustvrdio je da je jako loša tržišna struktura i da se na takvim tržištima ne može rentabilno poslovati, jer ta tržišta u kolektivnom, ili osnovnom smještaju mogu da obezbijede do 25 odsto popunjenosti kapaciteta, a ostale mediteranske zemlje imaju dva, ili dva i po puta više.
„One su normalno rentabilne u svom turizmu. Kad bi bili tako rentabilni onda bi i problem radne snage bio minimiziran, ili ne bi postojao, a u ovako lošem turizmu, problem radne snage je jedan od krucijalnih strateških problema Crne Gore“, kazao je Ratković.
Uvijek kada su dominirali regionalni, ili ruski gosti, Crna Gora je, kako je rekao, imala negativne rezultate.
„Za sve vrijeme dominacije Rusije, Srbije, Ukrajine nismo imali dobitke. Mi smo u gubicima u turizmu od 1991. godine. Svaka godina je u gubitku, osim 2019. kada smo imali 35 odsto učešća zapadno-evropskih tržišta. 2022. godine smo imali 29 miliona gubitaka. Prošle godine je prikazan gubitak od 12 miliona, ali biće 20 ili preko 20 miliona kada svi rezultati pristignu“, procjenjuje Ratković.
Naglasio je da ne može biti održiv turizam koji tri i po decenije emituje samo gubitke izuzimajući jednu godinu.
„Prvo što je problem je destinacijski menadžment. Treba da upravljaju oni koji se bave turizmom, kroz destinacijski menadžment zasnovan na principima javno-privatnog partnerstva. Na taj način bi se napravio integralni turistički sistem. Mi o našem turizmu sve znamo, samo ne znamo koliko imamo kreveta i gostiju i to debelo ne znamo. Obuhvatamo trećinu onoga što vjerovatno postoji“, rekao je Ratković.
Struktura smještajnih kapaciteta, kako smatra, treba da se reformiše sa ciljem da se radikalno poveća osnovni smještaj.
„Treba da damo prioritet hotelima, turističkim rizortima, kampovima, eko smještaju, a rezidencijalni objekti treba da budu isključeni iz turističkog sektora i mogli bi da budu predmet Straregije razvoja biznisa nekretnina“, rekao je Ratković.
Potrebno je da se Crna Gora repozicionira ka glavnim tržištima Evrope.
„Kako naše vlasti mogu da tvrde da smo proevropski orjentisani, kada imamo regionalnu strukturu i kada nam je malo učešće Evrope? Hoćemo u Evropu, a nećemo evropske turiste. To ne ide zajedno“, smatra Ratković.
Prema njegovim riječima Vlada treba da sprovede set reformskih mjera koje obuhvataju sve pore turističkog života.
„Jer mi ne pretjerujemo kada kažemo da je naš turizam već duže vremena u fazi tihog odumiranja, odnosno pretvaranja turističkog sektora u biznis nekretnina. Nekretnine potiskuju ovaj sektor i da bi to preduprijedili, jer smo već ušli u opasnu zonu gubljenja turizma, treba da se latimo korjenite reforme i da to proglasimo najvećim nacionalnim interesom države i svih njenih građana“, uvjeren je Ratković.
Član ekonomske redakcije Stege, Branko Diki Kažanegra, ukazao je da su, kada je riječ o turizmu, Albanija i Crna Gora najbolji primjeri i to Albanija kao primjer države koja je godinama išla naprijed, a Crna Gora unazad.
„Ne znam na koji način bih mogao da pričam o problemu tržišta kada imamo osnovni problem dostupnosti. Nema napretka dok god ne riješimo problem dostupnosti i dok god je situacija ovakva kakva jeste. Jedino ako dođete iz Beograda i idete za Tivat, vaš let će biti kraći nego transfer. Za sve ostale evropske destinacije, nemate slučaj da vam transfer traje kraće nego let. Mislim da nema zemlje u svijetu gdje imate takvu situaciju“, uvjeren je Kažanegra.
Preporučeno
Pošto donosioci odluka ne slušaju savjete, predloge, ostaje, kako smatra, jedino da ih „kunu“, kao što je Sveti Petar Cetinjski, koji nije imao nikakvu vlast uspjevao da vlada Crnom Gorom „tako što je kleo one koji su loše radili“.
