Prof. dr Rade Ratković upozorava da hotelski kapaciteti stoje u mjestu, dok sekundarni stanovi, koji čine oko 80 odsto smještaja, nekontrolisano niču i potkopavaju održivost ponude. U stabilne države, kaže, dolaze platežniji gosti, dok u politički nestabilnim destinacijama – kakva je danas Crna Gora – preovladavaju turisti sa znatno manjom kupovnom moći. Rezultat su niži prihodi, kraća sezona i sve veći pritisak na prostor, koji se betonira bez plana i bez zakona koji bi ga štitili, piše Pobjeda.

“Turizam je strateška grana, ali ako ga pretvorite u nekontrolisanu gradnju apartmana – uništavate ga iznutra”, naglasio je prof. dr Rade Ratković u razgovoru za Pobjedu.

On upozorava da Crna Gora već četiri decenije nije održala Kongres turističkih radnika, da su hotelski kapaciteti u stagnaciji, a privatni smještaj – posebno sekundarni stanovi – potpuno izvan kontrole. I dok druge zemlje regiona uvode zakone o upravljanju održivim turizmom, kod nas se, kaže, prioriteti gube u političkim agendama i populizmu.

“Nije normalno da tri sata idete od Lastve do Kotora ili Tivta. To je nedopustivo, a moglo se lako riješiti privremenim rješenjima. Ali kod nas se ne vodi računa ni o osnovnim potrebama građana”, naglasio je Ratković.

Podsjetio je da bi se mnoge saobraćajne blokade mogle izbjeći korišćenjem starog puta kroz Gornji Grbalj. Ocijenio je da bi uz malo radova, taj put mogao da omogući neometan prolaz putničkih vozila, pa i manjih autobusa, čime bi se rasteretila magistrala.

Istakao je da je problem saobraćaja samo simptom šireg problema: izostanka planiranja u javnom interesu. Po njegovim riječima, magistrala je pretvorena u gradsku ulicu, a zaobilaznice se ne grade.

“Kod nas životna pitanja nemaju prioritet. Umjesto da rješavamo infrastrukturu, bavimo se temama koje nemaju veze sa interesima građana i države”, rekao je Ratković.

Politika direktno utiče na turizam

Govoreći o političkoj klimi, Ratković je ocijenio da ona direktno utiče na turizam. Stabilne zemlje privlače platežnije goste, dok nestabilnost i konflikti odbijaju turiste.

“Ako gostu od aerodroma do hotela treba duže nego što mu traje let, teško da će se vratiti”, naglasio je.

Sekundarni stanovi – rak rana crnogorskog turizma

Što se tiče sekundarnih stanova, Ratković je rekao da oni čine oko 80 odsto smještajnih kapaciteta, što je „čista šteta“ za turizam. Objasnio je da sekundarni stanovi direktno konkurišu hotelima, ruše cijene i standarde, i primoravaju hotele da se pretvaraju u apartmane, ukidaju restorane i smanjuju usluge.

“Crna Gora nema ni tačan popis tih stanova. Popis stanovništva nije obuhvatio ovo pitanje. Hrvatska je već donijela zakon kojim se gradnja obustavlja kada su infrastrukturni i prirodni kapaciteti premašeni. Kod nas – ništa”, naglasio je Ratković.

Po njegovim riječima, bez popisa i jasnog uvida u strukturu smještaja, svaka strategija razvoja turizma ostaje mrtvo slovo na papiru.

“Neophodan je sistemski zakon koji će turizam proglasiti djelatnošću od posebnog nacionalnog interesa, obavezati državu da mjeri nosive kapacitete i zaustavi gradnju kada su oni premašeni”, naglasio je Ratković.

Dodao je da bi ovo morala biti ključna tema predstojećeg Kongresa turističkih radnika, koji bi se, prvi put nakon 40 godina, trebao održati u decembru.

“Kongres mora donijeti rezoluciju kojom se traži donošenje ovog zakona. Bez njega, ne možemo zaustaviti devastaciju ni na obali, ni u planinskim predjelima”, rekao je Ratković.

UNESCO status – adut, a ne prepreka

Komentarišući prijedloge da se preispita status UNESCO baštine, Ratković je ocijenio da je to „apsurd i potencijalna trajna šteta“.

“Status UNESCO je međunarodno priznanje i turistički adut, a ne smetnja. Uklanjanje sa liste bila bi nenadoknadiva reputaciona i kulturna šteta za Crnu Goru. To bi značilo gubitak privilegije koju su generacije gradile”, naglasio je.

Govoreći o političkoj kontroli u turizmu, Ratković je rekao da je ona „prevelika“. Turističke organizacije, tvrdi, vode partijski ljudi, a ne stručnjaci.

“Bez depolitizacije nema održivog razvoja turizma”, naglasio je Ratković podsjećajući da Crna Gora od devedesetih godina nije imala ozbiljnu strukovnu debatu o turizmu i da je krajnje vrijeme da se to promijeni.

Govoreći o sezoni, Ratković je ocijenio da prava turistička sezona kod nas traje tri mjeseca i da platežniji gosti odlaze.

“Dolaze gosti sa manjom platežnom moći, a cijene su često nelogične – pojedini artikli skuplji su nego u razvijenim evropskim destinacijama”, tvrdi Ratković.

Posebno je ukazao na sivu ekonomiju. Ratković je rekao da se više od 50 odsto noćenja ne prijavljuje, a država nema ažurne podatke ni o sekundarnim stanovima, ni o njihovim vlasnicima.

“Bez tačnih podataka nema ni razvoja ni kontrole”, naglašava prof. dr Ratković.

Govoreći o prostornom planiranju, Ratković je podsjetio da su ranije postojale jasne zabrane gradnje u određenim zonama, poput zabrane izgradnje stanova ispod magistrale u Budvi iz 1985. godine.

“Tada se prostorni plan poštovao kao zakon. Danas se devastira obala bez ikakvog strateškog razmišljanja”, rekao je.

Kao pozitivan primjer iz prošlosti, Ratković je naveo projekat Slovenska plaža iz 1984. godine, osmišljen da traje decenijama.

“To ne treba nikada rušiti ili nadograđivati, jer svaka nadogradnja znači rušenje ideje i koncepta”, naglasio je Ratković.

Ne treba nam više betona

Upozorio je na pogubnost modela oslanjanja na velike strane investitore za masovnu gradnju.

“Takvi projekti mijenjaju demografsku strukturu, klimu i identitet prostora, a korist imaju samo investitori”,rekao je Ratković.

Kao alternativu, naveo je primjer Hrvatske, gdje kampovi i glamping donose jednaku zaradu kao hoteli, ali bez uništavanja prostora.

Govoreći o konkurenciji, Ratković je istakao da Crna Gora mora ponuditi kvalitet i cijene koje su u skladu sa standardom gostiju. Naveo je primjere iz regiona gdje gosti za manje novca dobijaju bolji kvalitet i uređenije plaže.

“Ako ne možemo biti konkurentni, postaćemo samo prolazna destinacija – turisti će prespavati i produžiti dalje”, naglasio je.

Ratković zaključuje da je krajnje vrijeme za sistemske promjene: depolitizaciju, donošenje zakona o upravljanju održivim turizmom, precizan popis smještajnih kapaciteta i zaštitu prirodnih i kulturnih resursa.

“Prostor je resurs koji, kad ga jednom uništite, više se ne može obnoviti. Ako to ne shvatimo odmah – biće kasno”, poručio je Rotković.