Video
Od početka primjene člana 218 a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, od pravnih lica i preduzetnika je po osnovu mjenica prinudno naplaćen 43,1 milion eura, piše “Dan”. Ovaj član zakona je Ustavni sud ukinuo prošle sedmice, što znači da je iznos od 43,1 milion naplaćen neustavno. Neustavni član zakona stupio je na snagu u junu 2014. godine.
Preporučeno
Prema podacima Centralne banke, broj dostavljenih mjenica od juna 2014. godine je 5.533. Iznos potraživanja po osnovu dostavljenih mjenica je 176,64 miliona eura, od čega je ukupno naplaćen 43,1 milion.
Ostatak duga, na dan 5. oktobar, iznosi oje 133,5 miliona eura.
Najveći broj mjenica dostavile su banke 3.504. One su po osnovu mjenica potraživale 134,5 miliona eura, a naplatile su 31 milion eura, što je oko 24 odsto ili manje od četvrtine. Ostatak duga nakon prinudne naplate po osnovu mjenica iznosio je 103,5 miliona.
Pravna lica su dostavila 2.027 mjenica, na osnovu kojih su potraživala 41,6 miliona, a naplatila su samo 11,6 miliona. Nenaplaćeno je ostalo 30 miliona eura.
Ostali donosioci mjenice su dostavili dvije mjenice na osnovu kojih su potraživali i naplatili 469,98 hiljada eura.
Ustavni sud je ukinuo član 218 a na osnovu inicijative poslanika Aleksandra Damjanovića. On je ustavnu inicijativu podnio prije dvije godine. Ustavni sud nije obrazlagao zašto je ukinuo spornu odredbu.
Damjanović je nakon usvajanja njegove inicijative kazao da je uvođenjem spornog člana prinudna naplata putem mjenice sprovođena a da preduzeća nisu bila ni obaviještena, niti su imala pravo žalbe, već je bilo potrebno da banka ili pravno lice samo dostavi mjenicu Centralnoj banci. Naplata je vršena po kratkom postupku.
Iz CBCG, na čijem čelu je Radoje Žugić, kazali su da u skaldu sa članom 218 a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, u postupku prinudne naplate organizacija za prinudnu naplatu, čije poslove privremeno obavlja Centralna banka, vrši formalno-logičku i računsku kontrolu svih izvršnih isprava koje joj stignu na naplatu.
Stoga je postupajući po članu 218 a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, CBCG vršila formalno-logičku i računsku kontrolu, koja se odnosila na provjeru da li dostavljene mjenice ispunjavaju uslove iz pomenutog člana, te, kao tehnički provajder, sprovodila prinudnu naplatu po tom osnovu. Imajući u vidu prethodno, CBCG nije nadležna za ostale elemente izvršenja i u vezi sa postavljenim pitanjima možemo dati samo statističke podatke o direktnom izvršenju po mjenici naveli su iz CBCG.
