Video
Tako je dio stručne javnosti pozdravio bojkot, neki u želji da ukažu na pogrešnu politiku Vlade, a neki zbog, prema njihovom mišljenju, neopravdano visokih marži, dok drugi ukazuju da se takvom akcijom samo nanosi šteta domaćoj ekonomiji.
Podjela iz svakodnevice prenijela se i u virtuelni prostor, pa ovih dana društvenim mrežama pljušte komentari “za” i “protiv” bojkota.
I dok je bojkot u Hrvatskoj ujedinio cijelu zemlju, naš bojkot najavljen za sjutra izazvao je različite reakcije.
Ekonomski analitičar Miloš Vuković je govoreći za “Dan” dao punu podršku bojkotu trgovina. Kako dodaje, država je u velikoj mjeri odgovorna za rast cijena.
“Građani Crne Gore ne mogu i ne smiju ćutati pred ekonomskom nepravdom koja svakodnevno urušava njihov životni standard. Bojkot trgovina nije samo čin nezadovoljstva, već jasan signal da je cijeli sistem zakazao i da država snosi punu odgovornost za ovakvo stanje”, poručio je Vuković.
Kako dodaje, godinama su trgovci koristili slabost institucija i neuređeno tržište kako bi bez posljedica podizali cijene (posebno u sezoni), ali prava adresa za ovaj haos nije samo trgovinski sektor – već država koja je stvorila uslove za ovakvu situaciju. Vlada se pokazala kao nemoćna, nesposobna da donese efikasne mjere, dok građani postaju taoci loših ekonomskih politika i nepravde koju kreira takav sistem.
Stoga, kaže on, čudi podrška predsjednika Vlade bojkotu trgovina kada on ima najveću moć u državi da utiče na smanjenje cijena, kroz lepezu fiskalnih ali i institucionalnih mjera.
Vuković naglašava da je podrškom bojkotu trgovina Spajić priznao da Vlada nije uradila ništa da se zaustavi rast cijena, zbog čega je bojkot zapravo usmjeren protiv Vlade.
“Bojkot trgovina nije samo reakcija na trgovce – to je jasan protest protiv države koja je dozvolila ekonomski haos i eroziju životnog standarda građana. Ovaj bojkot je poruka da se više neće tolerisati sistem koji radi protiv interesa građana. Vrijeme je da država preuzme odgovornost, da se prestane igrati sa sudbinama ljudi i da se konačno sprovedu mjere koje će zaštititi građane – ne samo trgovce, funkcionere i privilegovane elite. Ako država ne želi da čuje ovaj glas, građani će ih natjerati da ga čuju”, poručio je direktor Fideliti konsaltinga.
Podržati domaću proizvodnju
Vuković je istakao da treba podržati domaću proizvodnju.
“Bojkot treba da bude usmjeren protiv velikih trgovačkih lanaca koji godinama ostvaruju značajne profite, ali ne i protiv domaćih proizvođača. Sada je vrijeme da podržimo domaću poljoprivredu, male preduzetnike i lokalne biznise koji se, kao i svi građani, bore protiv inflacije i nepravedne ekonomske politike. Kupovina domaćih proizvoda jača lokalnu privredu i pomaže da novac ostane u zemlji. Ako bojkot ima cilj, onda taj cilj mora biti pritisak na sistem koji favorizuje uvozne lobije, a ne na one koji svojim radom doprinose ekonomiji Crne Gore”, izjavio je Vuković.
Inflacija, kako je naveo, nije slučajnost, već je ona posljedica loših politika.
“Umjesto da preuzme odgovornost za inflaciju i divljanje cijena, država je odlučila da krivicu prebaci na trgovce. Da, nesporno je da trgovinski sektor koristi priliku da podiže cijene, ali ključni uzrok inflacije leži u nesposobnosti države da sprovede odgovorne ekonomske politike”, zaključio je Vuković.
Skretanje pažnje sa fiskalne katastrofe
Direktor Fideliti konsaltinga je kazao da sva medijska halabuka o trgovačkom sektoru dolazi u trenutku kada Vlada pokušava da skrene pažnju sa fiskalne katastrofe koju sama stvara.
“Deficit budžeta u novembru i decembru 2023. godine dostigao je čak 300 miliona eura, ali se o tome ne govori – umjesto toga, pažnja javnosti se svjesno usmjerava na trgovce, kao da su oni glavni krivci za ekonomske probleme države”, rekao je Vuković.
Pored toga, kako je naveo, nastavlja se i pogubna politika zaduživanja države po visokim kamatama.
“Umjesto da se smanje troškovi neefikasne i preglomazne administracije, Vlada nastavlja da uzima skupe kredite, ne da bi pomogla građanima, već da bi finansirala rastuće plate funkcionera i održala skupi birokratski aparat. Sve ovo dokazuje da država ne samo da ne rješava probleme, već ih aktivno produbljuje”, saopštio je on.
On navodi da su u posljednja tri mjeseca 2024. godine građani uzeli preko 150 miliona eura nenamjenskih (gotovinskih) kredita – čak 50 odsto više nego u istom periodu 2023. godine.
“To pokazuje da ljudi preživljavaju na dugovima, dok se država ponaša kao da se ništa ne dešava”, smatra Vuković.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković kaže da će kao građanin uvijek podržati inicijative koje su u vezi sa podizanjem svijesti oko određenih problema, posebno kad dokazuju da priče koje smo slušali o deflaciji, stagnaciji rasta cijena i čak padu cijena, pada u vodu. Ali, smatra on, bojkot nije rješenje za visoke cijene.
CUP tvrdi da se bojkotom nanosi šteta sopstvenoj privredi
Iz Crnogorskog udruženja poslodavca (CUP) poručuju da su im razumljivi motivi onih koji su pozvali na bojkot u nastojanju da se obore cijene, kao i pravo potrošača kada smatraju da su im interesi ugroženi, ali ukazuju da će se tom akcijom nanijeti šteta domaćoj ekonomiji i postići upravo suprotno od željenog.
“CUP upozorava da bi rezultat zagovaranog bojkota trgovine (ili sličnih inicijativa), mogao biti samo šteta učinjena sopstvenoj trgovini, sopstvenoj privredi i u krajnjem standardu samih građana zbog čega se bojkot i pokreće. Dakle, upravo suprotno od željenog jer, treba li podsjećati, da su i zaposleni u tim preduzećima – naši građani”, poručuju iz CUP-a.
Podsjeća da oni koji su pozvali na bojkot potpuno zanemaruju analizu Ekonomskog fakulteta koja opovrgava tvrdnje da su za visoke cijene u trgovini krivi trgovci.
“Kratkoročno, bojkot ne može da dovede do obaranja cijena. A ukoliko bi se dugoročno nastavila takva praksa, to bi moglo negativno da utiče na rad trgovinskih lanaca, ali i na javne finansije Crne Gore. Mi smo se 2022. godine opredijelili na taj potrošački model, i dominantno naše javne finansije zavise od toga koliko ćemo da trošimo. To je razlog zbog čega bojkot može da djeluje negativno na našu ekonomiju”, kaže Mulešković.
On podsjeća na analizu Ekonomskog fakulteta koja je pokazala da marže nisu razlozi za povećanje cijena.
“Do povećanja cijena došlo se zbog globalnih promjena, ali i politike povećanja zarada bez povećanja ekonomske aktivnosti, bez povećanja produktivnosti, zbog uvođenja nekih akciza, povećanje PDV-a i povećanja cijena komunalija”, kazao je Mulešković.
Moramo da budemo svjesni, kako navodi, da svaki rast potrošnje dovodi do rasta cijena i da za to ne krivimo samo trgovce, već i one koji su napravili takav ambijent potrošačkog društva.
Građanima uvedene naknade, vlasnicima jahti ukinute akcize
Vuković je ukazao i na to da je Vlada potpuno ukinula akcize za gorivo na jahte – luksuz koji koristi malobrojna elita, dok su građanima nametnuli novu obavezu plaćanje naknade od tri centa po litru goriva za formiranje naftnih rezervi.
“Da potcrtam, akcize za građane nisu smanjene nego povećane, dok su ljudima koji mogu da priušte veće cijene, akcize ukinute (ne smanjene, nego baš ukinute)”, ukazao je Vuković.
Preporučeno
Naglasio je da su porezi i dalje visoki, stopa PDV-a na osnovne proizvode nije smanjena, ali je u turističkom sektoru – koji čini čak 30 odsto BDP-a – PDV udvostručen.
