Video
Prema podacima sa odnedavno dostupne internet stranice www.cijene.me, na kojoj su trenutno 143 proizvoda sa cijenama iz više trgovačkih lanaca, cijene u Voliju su ili najniže ili među najnižim u više grupa proizvoda koje su obuhvaćene. Ipak, mora se naglasiti da nijesu sve cijene istovremeno ažurirane, što se može provjeriti klikom na pojedinačnu cijenu određenog proizvoda kako bi se utvrdilo kada je ta cijena objavljena.
Poređenja
Tako je na primjer litar uvoznog jogurta u Voliju 1,25 eura, pet centi jeftiniji od najskupljeg u drugim lancima, pavlaka od 180 grama šest centi jeftinija u poređenju sa najvišom cijenom u drugom lancu, za domaći jogurt cijena je niža i do četrdeset centi u odnosu na pojedine, a puter od 200 grama, koji je na akciji, jeftiniji je nego u ostalim lancima od jedan do dva eura. Sir „zdenka“ je u Volijevom Našem diskontu 2,59 eura, dok u pojedinim marketima dostiže i 5,19 eura. Slično je i sa cijenama u kategoriji voća i povrća, koje su objavljene na ovoj internet stranici, koje su gotovo u svim slučajevima najniže upravo u Voliju.
Nakon prošlonedjeljnog panela na Ekonomskom fakultetu sa kojeg je potpredsjednik Vlade i ministar za ekonomski razvoj Nik Đeljošaj, između ostalog, poručio da bojkot nikome neće donijeti dobro, iz ACG su reagovali navodeći da nijesu nikog targetirali te da će i ostali marketi doći na red. Ministru su poručili da će vidjeti da li će „tako zdušno braniti i ostale lance kada stignu na red“. Iz ove organizacije najavljuju da će iduće sedmice pozvati na bojkot uvoznih proizvoda i „vlasnika marketa koji iznose novac iz naše države“.
Iako se građani već duže suočavaju sa visokim cijenama namirnica, i pored više akcija Vlade ograničavanja marži, posljednjih dvadeset dana atmosfera je uzavrela otkada je ACG inicirao bojkot trgovina u dva navrata. Nakon jednodnevnog, pa dvodnevnog bojkota, odlučili su da građane pozovu da ne ulaze u trgovine kompanije Voli tokom cijele sedmice. Iz trgovačkih lanaca se svih ovih dana niko nije oglašavao osim Volija, kada je postalo izvjesno da će oni biti prvi na tapetu za sedmodnevni bojkot.
Predsjednik Odbora direktora i osnivač Volija Dragan Bokan ranije je poručio da njegovi marketi imaju najniže cijene i najniže marže iako je Crna Gora u okruženja vodeća po visini državnih nameta. Saglasan da su cijene previsoke, Bokan je kazao da razlog tome nijesu marže, već globalna kretanja uz uvoznu zavisnost karakterističnu za Crnu Goru. Bokan je naveo da gotovo svakodnevno od dobavljača dobijaju nove cijene, ali da su i pored toga njihovi marketi najjeftiniji.
Iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) juče su poručili da bojkotom odmažemo sebi i činimo štetu crnogorskoj privredi i državi.
“Iznijeta argumentacija na okruglom stolu i analiza kalkulativne skale formiranja maloprodajne cijene, uz pojašnjenje što sve utiče na visinu te maloprodajne cijene, obesmislila je poziv na bojkot i atak na trgovački lanac Voli i ostale crnogorske trgovce”, ocijenili su iz CUP-a.
Najniže marže
Podsjetili su i da je time potvrđena studija Ekonomskog fakulteta koja je pokazala da crnogorski trgovci imaju najniže bruto marže i neto profitne stope u regionu, za razliku od državnih nameta koji poskupljuju krajnje cijene.
“Zahtjevi potrošača da se snize cijene apsolutno su opravdani, ali nije opravdan poziv da se targetiraju pogrešne adrese, jer je Vlada prava adresa odgovorna za poslovni ambijent, a ne trgovci”, poručili su iz CUP-a.
Pozvali su Vladu na hitan dijalog dodajući da se važni problemi ne mogu rješavati „tvitovanjem populističkih objava“ te da se saradnja mora zasnivati na argumentima i ambiciji da se unaprijedi poslovni ambijent. To će, kako ocjenjuju, dugoročno omogućiti snižavanje cijena i jačanje privrede.
Bojkot su ranije problematizovali i u Privrednoj komori (PKCG), poručujući da ne podržavaju bilo koju vrstu bojkota bez obzira na sektor, jer to direktno pogađa i privredu i državni ekonomsko interes. Dodaju da privreda nije odgovorna za izazove koji se ovako pokušavaju riješiti te da je neophodan intenzivan dijalog.- Bojkot trgovačkih lanaca predstavlja i bojkot svih učesnika u lancu stvaranja jednog proizvoda i formiranja njegove cijene. To uključuje proizvođače, prije svega domaće, uvoznike i distributere, zaposlene, ali i državni budžet.
S obzirom na to da se budžet puni i kroz porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio cijene proizvoda, bojkot utiče i na njegovu stabilnost. A upravo iz budžeta se finansiraju ključni segmenti društva – obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja i sl., kao i cijeli državni aparat, gdje, paradoksalno, primanja često premašuju ona u realnom sektoru koji ih zapravo stvara – upozoravaju iz PKCG, podsjećajući da na deset eura potrošenih na domaće proizvode u zemlji ostaje osam, a u slučaju kupovine uvezenih proizvoda samo dva eura.
Kompanija Voli obavijestila je prošle sedmice domaće proizvođače da će zbog bojkota smanjiti dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda.
Preporučeno
