SEPA je inicijativa Evropske unije koja ima za cilj da pojednostavi i standardizuje platne transakcije, omogućavajući brže, jeftinije i sigurnije uplate i isplate u eurima između zemalja članica.

Osim Crne Gore i Albanije, SEPA-u čine svih 27 evropskih zemalja kao i Norveška, Lihtenštajn, Švajcarska, Monako, Island, San Marino, Andora, Vatikan i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Članstvo u njoj značajan je korak države ka finansijskoj integraciji sa Evropskom unijom.

Šta ovaj sistem znači za građane i firme?

SEPA transakcije imaju niže naknade u odnosu na tradicionalne međunarodne transakcije.

Obrada transakcija je brza, obično unutar dva dana.

Transakcije unutar SEPA prostora su znatno jednostavnije u poređenju sa ranijim metodama međunarodnog plaćanja.

Za preduzeća SEPA donosi olakšice u vidu smanjenja troškova transakcija i bržeg plaćanja.

Firmama olakšava poslovanja s evropskim partnerima, otvarajući vrata za veće poslovne prilike i povećavajući konkurentnost na tržištu.

Kako SEPA funkcioniše?

Prije SEPA-e, prekogranične transakcije su bile sporije i skuplje od nacionalnih. Uvođenjem zajedničkih pravila, tehničkih standarda i infrastrukture, SEPA uklanja te prepreke.

Ubuduće neće biti posredničkih banaka.

Kada se šalje novac putem SEPA-e, koriste se jednostavne bankovne procedure. Umjesto da se plaćanja obrađuju različito u svakoj zemlji, SEPA omogućava da se novac šalje i prima kao da je u pitanju domaće plaćanje.

Mogućnost SEPA su i direktna zaduženja, koja omogućavaju primaocima plaćanja, poput komunalnih preduzeća, osiguravajućih društava ili pružalaca pretplatničkih usluga, da direktno povuku novac sa računa klijenta, uz njegovu saglasnost.

Proces počinje time što platilac daje saglasnost primaocu da zaduženje računa obavi u dogovorenom vremenu i iznosu.

Primjer plaćanja u SEPA sistemu

I dalje će se koristiti IBAN kod.

Kada građanin u Crnoj Gori (ili firma) želi da uplati novac osobi ili firmi u, na primjer, Hrvatskoj treba da pruži sljedeće informacije svojoj banci: IBAN odnosno međunarodni broj bankovnog računa, BIC identifikacioni kod koji banke koriste za transakcije, kao i iznos u eurima.

Nakon toga, banka šalje nalog za plaćanje banci u Hrvatskoj koja ga obrađuje a zatim banka u Hrvatskoj prima nalog i isplaćuje novac.

Koja je procedura kada pojedinci šalju novac?

Na primjer, Boris iz Crne Gore želi da pošalje 100 eura prijatelju Petru koji živi u Hrvatskoj.

Prvo Petar daje Borisu informacije o svom računu: IBAN i BIC. Svaka banka ima svoj BIC i tako međunarodne uplate automatski dolaze u konkretnu banku.

Potom Boris koristi mobilnu aplikaciju za elektronsko bankarstvo da izvrši SEPA novčani transfer. Unosi Petrov IBAN broj, iznos od 100 eura i potvrđuje transakciju.

Slijedi obrada u kojoj se novac prebacuje na Petrov račun u Hrvatskoj, obično u roku od jednog radnog dana.

Ukoliko nema elektronsko bankarstvo, ide u svoju banku koja podržava SEPA sistem.

Koji su benefiti za crnogorsku ekonomiju?

Integracija u SEPA povećava povjerenje međunarodnih investitora u crnogorski finansijski sektor, što može podstaći priliv stranih investicija.

Implementacija SEPA standarda otvara i mogućnost razvoja novih finansijskih proizvoda i usluga, poput digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija za plaćanje.

Kada će SEPA sistem početi sa primjenom?

Početak pristupanja crnogorskih finansijskih institucija SEPA platnim šemama biće omogućen od aprila 2025. godine.

Evropski savjet za plaćanje naknadno će informisati o datumu operativnog početka pružanja platnih usluga iz Crne Gore.

U praksi, transakcije u sistemu SEPA mogle bi početi na jesen.