– Analize koje se sprovode pokazuju da je negativan efekat od smanjenja prihoda po osnovu ukidanja carina među državama regiona, odnosno članicama minimalan, u odnosu na pozitivne efekte ostvarive bržim prometom roba i protokom ljudi, pa i usluga i kapitala – tvrde iz Ministarstva finansija.

Sa druge strane Mulešković upozorava da već sada imamo veliki pritisak proizvoda iz regiona.

– A imajući u vidu da su to velika tržišta i proizvodnje, shodno ekonomiji obima, njihovi troškovi proizvodnje su samim tim i manji u odnosu na naše. Tako će uvijek biti povoljnija cijena u odnosu na domaću ukoliko uvozimo proizvod iz Srbije. Zato smatram da to u ovom trenutku predstavlja veliki problem za potpuno otvaranje – kazao je Mulešković dodajući da se tu pokazuje prednost EU u odnosu na ,,Otvoreni Balkan“, imajući u vidu pretpristupne fondove koje koristimo da pojačamo konkurentnost naše privrede na evropskom tržištu.

Mirza Mulešković

Komentarišući to što su na određene proizvode iz regiona kao što su mliječni proizvodi, meso, sokovi, vino i maslinovo ulje nulte carinske stope u poređenju sa stopama koje važe za uvoz iz zemalja EU, a koje se kreću od sedam do 45 odsto, Mulešković navodi da se nulta stopa carine odnosi samo na onu robu proizvedenu u zemljama članicama CEFTE, ali ne i ako se preko neke od tih zemalja uvozi neki proizvod iz npr. Francuske. Navodi da se kao prednost inicijative ,,Otvoreni Balkan“ nagovještava smanjenje administrativnih barijera i brži protok, koji će smanjiti troškove proizvoda i povećati mogućnost uvoza i izvoza.

Kvalitet hrane

– Problematično je što određene zemlje koje još nijesu uskladile legislative sa EU imaju problem sa kontrolom kvaliteta hrane, jer ako bi se primjenilo sve što ,,Otvoreni Balkan“ propisuje, a Crna Gora ne bi imala mogućnost da kontroliše proizvode koje uvozi, jer bi slobodno prelazile na naše tržište, tu bi se moglo ugroziti naše tržište. Crna Gora je zapravo u najvećoj mjeri uskladila svoju legislativu, zato mislim da je to jedna velika negativna strana ,,Otvorenog Balkana“ – kazao je Mulešković.

Iz Ministarstva finansija navode da je težnja Vlade jačanje ekonomske saradnje između zemalja regiona i njihovo koordinirano ekonomsko djelovanje do ostvarenja zajedničkog cilja, članstva u Evropskoj uniji.

– Evidentno je da je balkansko tržište malo i vjerujemo da bi neki oblik zajedničkog tržišta omogućio da budemo globalno konkurentniji. Stoga vršimo podrobnu analizu svih efekata potencijalnog pristupanja regionalnim inicijativama, između ostalog i inicijativi ,,Otvoreni Balkan“ u odnosu na sve segmente saradnje, pa tako i zajedničke trgovinske politike koja uključuje carinske procedure, kao jedan od instrumenata spoljnotrgovinske politike – kazali su iz tog resora.

Iz Ministarstva su govoreći o usklađivanju trgovinske politike unutar zemalja regiona, koje bi podrazumijevalo smanjene prihoda od carina, podsjetili da su carinske stope već smanjene ili u potpunosti ukinute kao posljedica usaglašavanja sa praksom u EU i CEFTA.

Iz Ministarstva finansija navode da kada se sagledaju svi ekonomski benefiti Crna Gora će se pozicionirati u odnosu na sopstvene interese ,,ne ugrožavajući ključni spoljnopolitički cilj, a to je članstvo u EU“.

Iz Uprave prihoda i carina su podsjetili da se, prilikom uvoza roba porijeklom iz zemalja CEFTA, u skladu sa sporazumom o slobodnoj trgovini sa tim zemljama, primjenjuju preferencijalne carinske stope od nula odsto.

– Što se tiče sporazuma sa EU, carinske stope se ukidaju ili smanjuju na određene proizvode, u skladu sa utvrđenom dinamikom kako je propisano sporazumom. Usklađivanje carinskih stopa po sporazumima vrši se krajem svake tekuće godine i primjenjuju se od 1. januara sljedeće godine – pojasnili su iz UPC.
žIz UPC su dodali da se uredbom o carinskoj tarifi za ovu godinu usklađuje visina carinskih stopa sa obavezama preuzetim u okviru Svjetske trgovinske organizacije i drugim međunarodnim sporazumima koje je zaključila Crna Gora (Sprazum o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i EU, Sprazum EFTA , Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, Rusijom i Ukrajinom, Sporazum CEFTA i Sporazum sa najmanje razvijenim državana).

Prelevmani konvestovani u kombinovanu carinu 

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja kazali su da se u Crnoj Gori od 2006. godine nema prelevmana, tzv. posebnih uvoznih dažbine koje se naplaćuju prilikom carinjenja robe. Kad je stupio Zakon o carinskoj tarifi, prelevmani su konvertovani u kombinovanu carinu, koja se sastoji od carine po vrijednosti robe i specifične carine na količinu, tj. sezonske carine na poljoprivredne proizvode, a koje se i dalje primjenjuju.

– Zakon o carinskoj tarifi organima ne daje diskreciono pravo da odlučuju o naplati posebnih dažbina ili prilagođavanju takvih dažbina u skladu sa cijenom ili količinom. Na ovaj način je postignuta veća transparentnost i sva opterećenja su unijeta kroz carinsku tarifu u dijelu koji se odnosi na izračunavanje uvoznih carina – kazali su iz MERT-a dodajući da CEFTA ne predviđa ovakva opterećenja, a da sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju prepoznaje mogućnost da pogođena strana može preduzeti odgovarajuće mjere definisane u glavi IV koja se odnosi na slobodno kretanje robe u članu 32 koji predviđa zaštitnu klauzulu za poljoprivredu i ribarstvo.

Navodeći da u Crnoj Gori prelevmani ne postoje niti ih Zakon o spoljnoj trgovini prepoznaje po tom nazivu, iz Ministarstva finansija je rečeno da Vlada može uvesti određene mjere zaštite na uvoz ili izvoz robe, kao što su antidampinške i kompenzatorne carine, te mjere za zaštitu od prekomjernog uvoza i ravnoteže platnog bilansa.

– Bliže uslove i postupak za primjenu navedenih posebnih mjera utvrđuje Vlada, poštujući odredbe sadržane u sporazumima STO i propisima EU – navode iz Ministarstva finansija.

Lani naplata carinskih prihoda uvećana za gotovo 12 miliona eura 

Prema podacima Uprave prihoda i carina naplata prihoda, koja se odnosi na dažbinu carina, u prošloj godini iznosila je 40,3 miliona eura dok je u 2021. godini iznosila 28,32 miliona, što znači da je lani ostvaren rast tih prihoda od 42,31 odsto, odnosno 11,98 miliona u odnosu na 2021. godinu.

Preporučeno

O SUSRETU ČELNIKA MUP-a SA JOANIKIJEM: Janjušević za Standard – Kad obuku uniformu, predstavljaju sve građane, vjera je lična, državna funkcija nije

LAKOVIĆ: Ljubljene ruke sveštenom licu dok je osoba u uniformi može negativno uticati na povjerenje u službu

Rezervacije samo pristižu – KAYA BEACH CLUB bilježi odličnu posjećenost

VUJOVIĆ NASTAVLJA POLEMIKU S LAKOVIĆEM: Nadali smo se da je prošlo vrijeme objašnjavanja razlike između moštiju i kostiju

ZIROJEVIĆ ZA STANDARD: Tragedija su “instant vjernici” i potreba za samopromocijom u jeku stravičnih požara

LAKOVIĆ odgovorio VUJOVIĆ: Da slijedimo vašu logiku, službena auta kitila bi se krstovima i hrastovim grančicama

– U prošloj godini, naplaćeno je ukupno prihoda (ne samo od carine) u iznosu od 991,38 miliona eura, dok je u 2021. godini naplaćeno 794,72 miliona. Na taj rezutat je uticalo povećanje nabavnih cijena proizvoda (fakturne vrijednosti ino dobavljača), kao i povećanje zavisnih troškova (prevoz, osiguranje, montaža…), što ulazi u carinsku vrijednost robe, te je samim tim uzročno povezano i dovodi do povećanja carinskih prihoda – rekli su iz UPC.