Video
Zaduženost od 65% BDP je dobar podatak. Kada postoji manji odnos duga sa BDP-om to govori o dobroj ekonomskoj aktivnosti. S druge strane, to ne mora da znači da uvijek postoji ekonomska aktivnost. Često se pominje Japan, koji ima oko 268% zaduženost u odnosu na BDP, Singapur oko 167%. Saglasićemo se da to nisu neke loše ekonomije, naprotiv.
“Kada se analizira zaduženost u odnosu na BDP, treba imati u vidu strukturu ekonomije i da li ona može da vraća novac koji je pozajmljen, da li se taj novac ulaže u infrastrukturu, otvaranje novih radnih mjesta u privredi. Pohvalna je odluka Vlade da neće biti zaduženja za tekuću potrošnju, već da će se zaduženja isključivo odnositi za infrastrukturne projekte i otplatu starih dugovanja. To bi trebalo da bude praksa u Crnoj Gori, jer ukoliko postoje zaduženja za infrastrukturu, u budućnosti se mogu očekivati ekonomski benefiti. Ukololiko se zadužujute za otplatu starih dugovanja i tekuću potrošnju, benefite ne možete da imate” – rekao je Mulešković.
Iako je u prethodnom perodu bila mala otplata duga iz tekućih prihoda moglo se, smatra Mulešković, više novca za to iskoristiti. Nasuprot tome, tekuća potrošnja se povaćavala što se, dodaje Mulešković, može vidjeti i iz prijedloga budžeta za 2025. Dodaje da je osnovna ekonomska aktivnost, koja treba da bude pokretač razvoja, proizvodnja. Međutim, podaci o uvozu i izvozu Crne Gore pokazuju enorman deficit, što govori da se ništa ne proizvodi.
“Fali nam proizvodnja. To je odgovor na pitanje što fali Crnoj Gori. Fali nam realna ekonomija, fali nam nešto što će da ostavi dodatnu vrijednost u Crnoj Gori. Upravo je na tome trebalo da radimo, da jačamo realnu ekonomiju, ono što stvara novu ekonomsku vrijednost. Ako se vratimo na 2020. godinu, turizam je bio na udaru zbog pandemije covid 19. Imali smo tada priliku da vidimo kako se to odrazilo na javne finansije, na kompletnu sliku ekonomije Crne Gore. Ako nam je turizam glavna strateška grana, a nijesmo razvili sve ostale, možemo da očekujemo da ukoliko se desi nešto slično ili vremenske prilike budu loše, sljedeće godine možemo da imamo lošu sezonu,” objašnjava Mulešković.
Budžetom za 2025. godinu, oko 50% tekućih prihoda planirani su iz naplate PDV-a što, dodaje Mulešković, znači forsiranje potrošnje domaćinstava.
“Međutim, nemamo odgovor na pitanje – što ukoliko se desi da dođe do pada te potrošnje, ukoliko naši građani odluče da štede? Nismo dobili odgovor na pitanje – što će se desiti ukoliko nam bude lošija turistička sezona? Ukoliko dođe do rasta cijena, zbog stope PDV-a, Crna Gora neće biti toliko atraktivna kao što je bila ranije. Ni ove godine nijesmo bili atraktraktivni u odnosu na zemlje regiona” – istakao je Mulešković.
On podsjeća da su javne finansije posljednje dvije godine bile održive dominantno zbog stranaca, jer se procjenjuje da je u Crnoj Gori oko 100.000 njih koji konstantno troše. Zato je, dodaje Mulešković, i najveći rast prihoda zbog naplate PDV-a.
“Trebalo je da dobijemo i odgovor na pitanje – što će se desiti ukoliko stranci odu? To je 100.000 novih stanovnika koji troše, podižu potrošnju i prihode države. Važno je naglasiti da je da upravo zbog povećanja same potražnje na tržištu došlo i do povećanja cijena. Toliki broj stranaca u Crnoj Gori doveo je do povećanja cijena, stanova, ali i svih ostalih proizvoda. Stranci su veoma uticali na tržište, a sa druge strane, država najviše “profitirala” upravo zbog toga. Odnosno, država je u posljednje dvije godine najveći novac naplatila kroz PDV” – rekao je Mulešković.
Prijedlogom budžeta za 2025. planirano je zaduženje do 900 miliona, s tim što se, ističe Mulešković, Vlada može zadužiti još za određene projekte.
“Nije dobro da sve infrastrukturne projekte finansiramo iz zaduženja. Nije dobro da stara zaduženja finansiramo opet iz novih zaduženja. Jer, ove godine će zaduženja biti skuplja nego u prethodnom periodu. I dalje nemamo razvijenu diversifikovanu ekonomiju, koja će da stvara više novca, da bi sve moglo da se servisira”, kaže Mulešković.
Smatra da se nije učinilo dovoljno ni kada je riječ o rashodnoj strani budžeta.
Preporučeno
“Nije se radilo na smanjenju tekućih troškova, posebno u dijelu zarada u javnom sektoru. Samo na zarade u javnom sektoru prijedlogom budžeta planirano je oko 770 miliona, 46 miliona za konsultantske usluge, 16 miliona za ugovore o djelu. E upravo to je trebalo iskoristiti za neke projekte koji će da stvaraju realnu ekonomiju, koja stvara novu vrijednost,“ – zaključio je Mulešković.
