Video
Stanovi, zgrade, poslovni prostori, jahte, livade… založeni za kredite i potraživanja u bankama u Crnoj Gori vrijede 2,578 milijardi eura, saopšteno je Pobjedi iz Centralne banke uz pojašnjenje da su to podaci koje im dostavljaju bankari. Ukupni krediti, među kojima su i oni obezbijeđeni nekretninama, na kraju marta tekuće godine vrijede 2,75 milijardi eura.
Preporučeno
Ne zna se koliko je samo stanova založeno za ove kredite, ali podaci CBCG pokazuju da su više od polovine stambene nepokretnosti. – Centralna banka ne raspolaže podacima o broju stanova, odnosno kuća založenih za kredite i potraživanja, već samo njihovom procijenjenom vrijednošću. Na kraju 2017. procijenjena vrijednost stambenih nepokretnosti koje su založene za kredite i potraživanja iznosi 1,419 milijardi eura. Na osnovu podataka dostavljenih od banaka, od 2,578 milijardi eura procijenjenih nekretnina na stambene nepokretnosti odnosi se 55,06 odsto, a na poslovne preostalih 44,94 odsto – objasnili su iz Centralne banke. Na pitanje koliko su realne procjene nepokretnosti založenih za kredite, iz CBCG su kazali da kontrole pokazuju da u najvećem broju slučajeva jesu.
“Banke su po zakonu dužne da prihvataju samo procjene licenciranih procjenjivača, odnosno onih koje su odredile svojim listama eksternih procjenjivača. U većini banaka su zaposleni procjenjivači koji kontrolišu sve dospjele procjene, odnosno realan prikaz vrijednosti nepokretnosti koje su date kao kolaterali. Na osnovu neposrednih kontrola utvrđeno je da su procjene vrijednosti nepokretnosti, u najvećem broju slučajeva, realne”, pojašnjavaju iz Centralne banke.
Iz ovog regulatora podsjećaju da „živost“ tržišta nekretnina, koja je posebno izražena za pojedine lokalitete, nalaže potrebu izrade novih procjena sa protokom vremena. – Ukoliko su u pitanju problematični (nekvalitetni) plasmani, banke minimum jednom godišnje vrše procjenu vrijednosti kolaterala – objašnjavaju iz CBCG.
Propisi koji definišu procjenu vrijednosti nekretnina su usklađeni sa međunarodnom regulativom.
“To znači da sve promjene u međunarodnoj regulativi impliciraju i promjene u regulativi koju propisuje Centralna banka Crne Gore”, ističu oni.
Ona podsjeća i na posljedice tržišnih turbulencija koje su se desile u posljednjih deset-petnaest godina. „Bum nekretnina“ u Crnoj Gori, koji je pratila velika aktivnost banaka, kao i finansijska kriza koja je potom uslijedila, kaže Radović, vremenom su dovele do toga da visina pozamljenih finansijskih sredstava bude veća od vrijednosti nekretnina – kolaterala.
“Vrijednost nekretnina u međuvremenu je značajno opala. Pored toga, nepostojanje potrebne regulative u oblasti procjenjivanja vrijednosti nekretnina i validne baze podataka o realizovanim transakcijama, kao i slabo razvijena procjenjivačka profesija u Crnoj Gori, dodatno su negativno uticali na ovo stanje stvari”, objašnjava ona.
