Video
Najstarija populacija u Crnoj Gori zbog redovnih mjesečnih primanja predstavlja poželjne klijente za banke koje su proširile ponudu penzionerskih kredita, a i ugovori koje Fond PIO ima sa bankama doprinijeli su da oni imaju određene povoljnosti. Banke su postepeno povećale iznose kredita koji su dostupni penzionerima – do 20.000 eura i oni su u većini slučajeva obezbijeđeni polisom životnog osiguranja, a manje žirantima.
Preporučeno
Prema podacima Partije penzionera (PUPI): oko 60.000 penzionera zaduženo je kod crngorskih banaka.
Sagovornici “Vijesti” na temu penzionerskih kredita su bili PUPI, Erste, Sosijete i Hipotekarna banka.
Iz sve tri banke saopštili su da imaju široku ponudu penzioneriskih kredita i da se oni odobravaju tako da posljednja rata kredita dospije najduže do 75. godine penzionera.
Ta granica je manje – više standardna i računa se na osnovu statističkih podataka o prosječnom životnom vijeku. Naglašavaju da svaki kreditno sposobni penzioner, uz odgovarajuća sredstva obezbjeđenja, može podići kredit, s tim što će rok otplate prilagoditi svojim godinama, odnosno treba voditi računa da u momentu otplate posljednje rate nema više od 75 godina.
Kako su objasnili iz sve tri banke, u slučaju smrti korisnika kredita ako je ugovorena polisa osiguranja onda se ona koristi da se naplati ostatak kredita, a ako nema polise kredit dug vraćaju nasljednici.
“Ako je ugovorena polisa osiguranja, nasljednici nemaju obavezu vraćanja kredita. U drugim slučajevima, nasljednici, shodno zakonima, nasljeđuju i imovinu, potraživanja i dugovanja srazmjerno dijelu koji im pripada, a na osnovu sudske odluke. No, u svim situacijama banka uvijek nastoji da kroz razgovor sa klijentom ili njegovim nasljednicima, sagledavajući sve relevantne okolnosti dođe do obostrano prihvatljivog dogovora i prostora za nastavak saradnje”, kazao je direktor sektora za poslovanje sa stanovništvom u Erste banci Relja Đurović.
U Sosijete su objasnili da u slučaju da korisnik kredita premine – ako je polisa životnog osiguranja bila sredstvo obezbjeđenja, kredit će otplatiti osiguravajuća kuća.
„Ako to nije slučaj, a znamo da je zakonom predviđeno da nasljednici u ostavinskom postupku nasljeđuju ne samo imovinu, već i prava i obaveze pokojnika, onda će i otplata kredita biti obaveza nasljednika u visini njihovog nasljednog dijela. Dešavalo se da bude i takvih slučajeva”, pojasnili su u Sosijete banci.
U Hipotekarnoj banci objasnili su da su im proizvodi dizajnirani tako da zadovolje potrebe klijenata, pa su svi krediti namijenjeni penzionerima osigurani polisom osiguranja, pa porodici ne ostaju neriješeni i neplaćeni računi.
“Ako kredit nije osiguran tim instumentom osiguranja, banka traži najbolji model i rješenje, prvenstveno u dogovoru sa porodicom. Naše iskustvo je pokazalo da su porodice korisnika kredita spremne učestvovati i riješiti nastalu situaciju”, kazali su u Hipotekarnoj banci.
Kada je riječ o minimalnom iznosu penzije koji je neophodan da bi se dobio kredit u Erste banci su kazali da je to 100 eura.
U Hipotekarnoj nije definisan minimalan iznos, već postoji menanizam „kreditna sposobnost korisnika kredita“.
“Penzioner penziju može opteretiti do polovine. Ako polovina penzije pokriva iznos mjesečne rate, te ako iznos kredita koji je moguće odobriti zadovoljava potrebe penzionera banka odobrava i isplaćuje kredit”, kazali su u Hipoterkarnoj banci.
Ni u Sosijete ne postoji minimalni iznos penzije koji penzioner treba da prima da bi mu bio odobren kredit, već se on odobrava svim penzionerima Fonda PIO koji su kreditno sposobni, odnosno onima koji bi sa polovinom penzije mogli da otplaćuju mjesečnu ratu.
U Erste banci najstarijoj populaciji dostupni su različiti kreditni proizvodi gotovinski krediti, kreditne kartice, dozvoljeno prekoračenje po računu.
Gotovinski krediti se odobravaju u iznosima od 250 do 20.000 eura, a rok otplate je od tri mjeseca do deset godina.
Đurović je rekao da se više traže krediti sa dužim rokom otplate i interesovanje za njih je povećano posljednja tri mjeseca od kada su povisili gornju granicu iznosa kredita i uveli novu vrstu osiguranja, u cjelosti besplatnu za klijenta.
Objasnio je da je sredstvo obezbjeđenja kredita polisa osiguranja (besplatna za korisnika kredita za sve iznose do 20.000 eura), administrativna zabrana i mjenica.
Kredit se odobrava penzionerima koji primaju penziju na računu u Erste banci ili preusmjere primanja na račun u Erste banci.
Polisa osiguranja, koju plaća banka, obavezna je za kredite iznad 10.000 eura čiji je rok otplate nakon 67. godine korisnika, kao i za sve kredite iznad 6.000 eura sa konačnom otplatom od 70. do 75. godine.
“Nijesu potrebni žiranti za kredite za penzionere, sredstva obezbjeđenja su polisa, administrativna zabrana i mjenica”.
U Sosijete Generale banci kazali su da penzioneri mogu dobiti gotovo svaku vrstu kredita, pod uslovom da su kreditno sposobni, kao i da je najveće interesovanje za gotovinske kredite.
Maksimalan iznos tih kredita koji odobravaju je 20.000 eura, a penzioneri se uglavnom odlučuju za kredite sa dužim rokom otplate.
“Uobičajena sredstva obezbjeđenja su mjenica i mjenično ovlašćenje administrativna zabrana, saglasnost za zaduženje računa klijenta, a u nekim slučajevima i žiranti, polisa životnog osiguranja. Kod stambenih i refinansirajućih kredita, s obzirom na duži rok otplate i velike iznose koji se podižu, potrebna je i hipoteka na nekretninu. Većinu kredita moguće je podići bez obezbjeđivanja žiranta, ako je klijent kreditno sposoban. U tom slučaju sredstva obezbjeđenja su uglavnom mjenica i mjenično ovlašćenje, kao i administrativna zabrana”, kazali su u Sosijete banci.
Hipotekarna banka u ponudi ima dvije vrste kredita namijenjenih penzionerima – do 7.000 eura uz rok otplate do sedam godina, a koji se odobrava uz besplatnu polisu osiguranja, bez odlaska kod izabranog ljekara i bez medicinskog kartona.
Druga vrsta su kredti između sedam i 15.000 eura sa rokom otplate do 10 godina, a da bi penzioner mogao da korisiti taj kredit treba medicinski karton i polisa osiguranja.
“Rok otplate kredita zavisi od želje i potrebe klijenta, imovinskog stanja i godina starosti. U većini slučajeva klijenti biraju duži rok u cilju manjeg opterećenja penzije. Kada su u pitanju krediti namijenjeni penzionerima najčešća sredstva obezbjeđenja su administrativna zabrana, mjenica i polisa osiguranja potrazivanja. Administrativnu zabranu ovjerava Fond PIO Polisa osiguranja se aktivira samo u slučaju smrti korisnika kredita”, objasnili su u toj banci.
Svi penzioneri koji primaju penziju preko računa u Hipotekarnoj ostvaruju pravo na kredite bez žiranata.
Ti krediti se odobravaju do iznosa od 15.000 eura na maksimalan rok otplate do 10 godina. U tom slučaju sredstva obezbjeđenja su administrativna zabrana, mjenica i polisa osiguranja.
“Penzionerima koji nisu naši klijenti i penziju nisu u mogućnosti preusmjeriti kod nas, odobravamo kredite do 1.000 eura na maksimalan rok otplate od 18 mjeseci i to bez žiranata. Sredstva obezbjeđenja u tom slučaju su ovjerena administrativna zabrana i mjenica korisnika kredita. Nekim klijentima krediti u iznosu od preko 1.000 eura se odobravaju u skladu sa aktuelnom kreditnom politikom i procedurom banke i u tim slučajevima se traže dodatna sredstva obezbjeđenja, najčešće u vidu žiranata”, kazali su u Hipotekarnoj banci.
Joksimović: U zalog bankama nerijetko se daju i nekretnine
Predsjednik partije penzionera (PUPI) Momo Joksimović kazao je da Fond PIO na zahtjev penzionera zaključio ugovore sa bankama i mikrofinansijskim institucijama, kako bi penzioneri imali određene povoljnosti.
On je rekao da su uslovi pod kojima banke daju kredite penzionerima uglavnom slični, sa nekim određenim odstupanjima i pogodnostima za penzionere.
“Banke daju kredite uglavnom od 300 do 15.000 eura, a rijetko do 20.000. Na to imaju pravo penzioneri koji prava ostvaruju posredstvom Fonda PIO i koji redovno mjesečno primaju penziju. Godine života za korisnike kredita uglavnom su isti skoro kod svih banaka, maksimum 75 godina u momentu otplate posljednje kreditne rate. Penzioner može biti žirant po pravilu mjesec dana pred navršetak 70 godina života od isplate zadnje kreditne rate. Kredite od 5.000 do 7.000 eura banke uglavnom daju penzionerima u saradnji sa osiguravajućim društvima”, objasnio je Joksimović.
Prema njegovim riječima, kredit bez žiranata se odobrava uz polisu osigiranja i zdravstveni karton koji po pravilu ne bi trebalo da bude duži od sedam dana.
“Banka elektronskim putem brzo dostavlja zdravstveni karton osiguravajućem društvu i klijent bude brzo obaviješten da li ispunjava uslove za dobijanje kredita. Kamata se kreće od sedam do 10 odsto na godišnjem nivou. Za obradu podataka banke naplaćuju jedan do 1,5 odsto na ukupan iznos kredita, a neke rijetke banke te usluge ne naplaćuju. Maksimalni rokovi otplate kredita na iznos od 15.000 eura se kreće oko 120 mjeseci. Maksimalna zbirna otplata sa ostalim obustavama može iznositi 50 odsto iznosa penzije”, rekao je Joksimović.
Kako je objasnio, u slučaju smrti korisnika, osiguravajuća kuća preuzima obavezu zatvaranja dospjelog i nedospjelog duga do ukupnog iznosa od uglavnom 5.000 eura.
“Eventualni preostali iznos duga se otplaćuje po dogovoru članova porodice preminulog sa bankom. No, mnoga pitanja između korisnika kredita i banke se reguliše ugovorom zainteresovanih strana, a u zalog se daju nerijetko i nekretnine ili potpisi mjenica pored korisnika kredita i nekog od članova porodice. Osiguravajuće društvo ne isplaćuje naknadu iz osiguranja u slučajevima kao što su samoubistvo korisnika, smrt usljed zemljotresa, ratnih događaja… Korisniku kredita se, osim rate, uglavnom obračunava i mjesečna obaveza premije osiguranja na bazi pravila osiguravajućeg društva. Jedinstvena mjesečna obaveza se sastoji od rate i mjesečne premije osiguranja koja zavisi od iznosa kredita, perioda otplate, starosti korisnika, pola”, istakao je Josimović.
Dodao je da je oko 60.000 penzionera kreditno zaduženo kod banaka, ali da je prema podacima PUPI još preko 10.000 penzionera zaduženo mimo evidencije Fonda PIO kod raznih subjekata.
