Video
Iz Vlade, na čijem čelu je Milojko Spajić, pojašnjavaju da bi se ovim zakonom uredio otpis obračunate, na neplaćene kamate na poreske obaveze koje su prihod Budžeta Crne Gore, dospjele za plaćanje do 31. decembra 2024. godine.
“Pravo na otpis kamate na poreske obaveze može da ostvari poreski dužnik koji podnese sve poreske prijave koje su dospjele do 31. decembra 2024. godine i u roku od 60 dana od dana početka primjene ovog zakona u cjelini plati osnovni poreski dug”, piše u predlogu zakona koji je u skupštinskoj proceduri.
Poreskim obavezama smatraju se porezi, takse, doprinosi, naknade i druga novčana davanja utvrđena poreskim propisima čiju naplatu i kontrolu vrši organ uprave nadležan za poslove poreza.
“Pravo na otpis kamate poreski dužnik ostvaruje na osnovu zahtjeva za otpis kamate. Zahtjev se podnosi nadležnom poreskom organu prema mjestu registracije poreskog dužnika, u roku od 60 dana od dana početka primjene ovog zakona”, ističe se u predlogu Zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.
O zahtjevu za otpis kamate odlučuje rješenjem organ uprave nadležan za poslove poreza.
Ukoliko su svi uslovi ispunjeni nadležni poreski organ će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o otpisu kamate za poreske dužnike koji na dan 31. decembar 2024. godine imaju obračunatu kamatu, a nemaju evidentiran osnovni poreski dug.
Za lokalne samouprave
Nadležni organ lokalne samouprave može, u skladu sa ovim zakonom, propisati pravo na otpis kamate za dospjele poreske obaveze nastale po osnovu lokalnih poreza, taksi i naknada koje uvodi lokalna samouprava.
“Ako nadležni organ lokalne samouprave propiše pravo na otpis kamate, propisom kojim se to pravo propisuje, utvrđuje se rok za plaćanje osnovnog poreskog duga nastalog po osnovu lokalnih poreza, taksi i naknada, koji ne može biti duži od 60 dana od dana donošenja propisa lokalne samouprave. Poreskom dužniku koji ostvari pravo na otpis kamate po osnovu lokalnih poreza, taksi i naknada otpisuje se cjelokupna kamata koja je obračunata do dana donošenja rješenja o otpisu kamate”, stoju u predlogu Zakona.
Obrazloženje za donošenje Zakona
U obrazloženju za donošenje ovog Zakona u Vladi su naveli da je prema podacima Poreske uprave, ukupan iznos poreskog duga fizičkih i pravnih lica na dan 31. decembar 2023. godine iznosio je 591,7 miliona eura (bez državnih organa), a obračunata kamata na osnovni dug iznosila je 228,3 miliona eura.
U Vladi smatraju da će ovo zakonsko rješenje imati brojne pozitivne efekte, koji se ogledaju u smanjenju poreskog duga, uvećanju budžetskih prihoda po osnovu naplate poreskog potraživanja, kao i pružanju mogućnosti poreskim obveznicima da svoja dugovanja izmire pod povoljnijim uslovima.
Takođe, u izvršnoj vlasti smatraju da će ovaj zakon pomoći poreskim obveznicima da izbjegnu brojne probleme koji mogu nastati zbog poreskog duga (blokada računa, dugoročna nelikvidnost i slično), kao i da će obezbijediti preduslove za redovno izmirenje poreskih obaveza u narednom periodu.
“Vlada predlaže da Skupština Crne Gore ovaj zakon donese po hitnom postupku. Imajući u vidu da će predložena zakonska rješenja biti izuzetno interesantna za poreske obveznike koji imaju obračunati a neplaćeni poreski dug, mišljenja smo da će broj korisnika ovog zakonskog rješenja biti veliki, te smatramo da je neophodno donijeti zakon po hitnom postupku kako bi poreski obveznici imali vremena da se adekvatno pripreme prije početka primjene zakona koji je predviđen za 1. januar 2025. godine”, zaključuju u Vladi.
Ovaj zakon stupio bi na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Preporučeno
Za predstavnike Vlade koji će učestvovati u radu Skupštine i njenih radnih tijela prilikom razmatranja Predloga ovog zakona određeni su ministar finansija Novica Vuković i generalna direktorica Direktorata za poreski i carinski sistem Biljana Peranović.
