Video
“Iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije može se naslutiti da će ovog ljeta ipak biti putovanja i to vjerovatno bez testiranja na Covid-19 i karantina”, rekao je Orlandić u intervjuu za Dnevne novine.
Osnovne stvari su ipak ključne: fizička distanca tamo gdje može od 1,5 metara, obavezno nošenje maske i česta dezinfekcija ruku.
Orlandić dodaje da će jučerašnja informacija da nema korone u Crnoj Gori pozitivno uticati na avio kompanije.
“Velike avio kompanije su izuzetno zainteresovane za ponovnim pokretanjem linija sa naših aerodroma. Vjerujem da će se već u drugoj polovini juna to i desiti, a u julu i avgustu će se napraviti ogroman iskorak u odnosu na sadašnju situaciju”, rekao je Orlandić.
Aerodromi Crne Gore su prošle godine zabilježili rekordnih 14 miliona eura profita. Kako objašnjavate taj rezultat?
ORLANDIĆ: Saradnja sa preko 50 avio kompanija u prošloj godini govori da Aerodromi Crne Gore nijesu pukim slučajem jedno od najboljih crnogorskih preduzeća. Uspjeh je direktna posljedica predanog rada, pomnog osluškivanja tržišta i dobrih procjena kada su u pitanju nove destinacije i nove investicije kao i odlična saradnja sa državom i turističkom privredom.
I 2019. godina je godina oborenih rekorda u svakom segmentu poslovanja, pa i u onom najznačajnijem, profitabilnom od 14 miliona eura. U društvima kao što je naše, višemilionski prihodi koji idu u budžet od državnog preduzeća nijesu česta pojava. Zato smo posebno ponosni na značaj i ulogu koji imaju Aerodromi Crne Gore. Ne mislim samo na finansijski oslonac već i na povjerenje javnosti da smo kompanija koja osluškuje potrebe građana.
Daću samo jedan primjer uvođenje linije za Barselonu, kada smo na osnovu anketiranja građana prepoznali njihovu želju za konekcijom sa ovom španskom atraktivnom destinacijom. Popunjenost putničke kabine od preko 95% tokom cijele godine aviona Ryanaira, pokazuju odličan poslovni potez.
Nakon rekorda, od sredine marta došla je pandemija Covida-19 i vjerovatno najteža godina u istoriji za avio saobraćaj i aerodrome uopšte. Da li se slažete sa tom ocjenom?
ORLANDIĆ: Svjedočimo vremenu koje je najrazornije uticalo na poslovanje aviokompanija i aerodroma u cijelom svijetu. Ne mogu da ne kažem da je slika praznih pista i pustih terminala zaista težak prizor, nakon konstantne dinamike koja prati avijaciju. Od kako je obustavljanjen komercijalni saobraćaj 18. marta, na podgorički aerodrom su slijetali samo avioni koji su prevozili pomoć, na še državljane iz inostranstva i strance koji žive u Crnoj Gori. Dakle, opsluženo je blizu šest hiljada putnika, ali kako to nijesu komercijalni letovi, period korone je ostavio itekako traga na naše finansije.
Koliko su Aerodromi izgubili zbog korona “ krize?
ORLANDIĆ: Okvirno, u martu je pad prihoda iznosio preko 65 odsto, dok je u aprilu bio i preko 90 odsto. Slična će situacija važiti i za ovaj mjesec.
Prethodne sedmice ste otvorili aerodrome za generalnu avijaciju…
ORLANDIĆ: Tako je. Javnosti je poznato i da smo prethodne nedjelje otvorili aerodrome za generalnu avijaciju kao poruku da se država na ozbiljan, odgovoran i fazni način otvara za strane državljane u susret turističkoj sezoni.
Za ovih 16 godina koliko postoji naše preduzeće u ovom obliku, bilježeni su samo dobri rezultati, koji su posljednjih godina duplirani po skoro svakom parametru. Međutim, čvrsto vjerujem da Aerodromi Crne Gore imaju kapacitet da se oporave, jer su preduzeće utemeljeno na zdravim osnovama i sve boljom mrežom aviokompanija sa kojima sarađuju. Optimista sam da ćemo i u krizi pokazati da smo dorasli zadatku.U prilog tome govori i činjenica da su nam skoro sve najznačajnije aviokomtpanije potvrdile obnavijanje vazdušnog saobraćaja čim se otvore granice.
Sada se spominje “nova realnost” za Crnu Goru. Koja je to nova realnost za Aerodrome Crne Gore?
ORLANDIĆ: Nova realnost podrazumijeva drugačije definisanje politike razvoja naše zemlje koja će se temeljiti na domaćim resursima, a samim tim i ukupne avijacije. Pokazalo se da u Crnoj Gori ima dovoljno pameti i ozbiljnosti da se sa najvećom krizom prouzrokovanom pandemijom novog korona virusa, na efikasan i kvalitetan način izborimo i postanemo prva država u svijetu koja neće imati nijednog zaraženog čovjeka. To pokazuje da naši građani mogu da se oslone na svoju zemlju.
Ozbiljnom i mudrom odlukom Vlade Crne Gore smo sačuvali nacionalnog avioprevoznika koji će u narednim godinama biti glavni oslonac i podrška razvoju turizma u našoj zemlji.
Što se tiče aerodroma, apsolutni prioritet je završetak projekta noćnog letjenja na aerodromu Tivat i donošenje odluke o gradnji novih putničkih terminala u Tivtu i Podgorici sa rekonstrukcijom i izgradnjom novih poletno-sletnih staza. Proširenim kapacitetima, novim sadržajima i realizacijom projekta noćnog letjenja u Tivtu možemo mnogo uraditi da oporavak bude brži, a u narednim godinama ponovo prevaziđemo postignute rezultate.
Uspješnih primjera ulaganja novca u aerodromski biznis ima stotine u svijetu, ali da ne idemo dalje od našeg dokaza: Terminal 2 za odlazeće putnike u Tivtu. Tokom dva i po mjeseca rada prošle ljetnje sezone isplatili smo investiciju u vrijednosti od skoro 50 odsto uloženih sredstava.
Ukoliko naše aerodrome učinimo modernijim, obogatimo ih sadržajima i donesemo hrabre odluke o njihovoj budućnosti uspjećemo da Crnu Goru i u ovoj oblasti postavimo na odgovarajuće mjesto.
Da li je “nova realnost” otpuštanje radnika i niže plate kako strahuje cijela crnogorska ekonomija?
ORLANDIĆ: Aerodromi Crne Gore nijednog svog radnika u ovom vremenskom periodu neće ostaviti bez posla, iako smo gotovo sasvim ostali bez prihoda. Plate redovno isplaćujemo umanjene za 30 odsto zaposlenima koji su vrijeme korone proveli kući.
Ipak, vjerujem da ćemo uspjeti prevazići probleme u kojima se nalazimo i da je danas ipak mnogo bolja situacija nego što smo mislili da će biti.
U EU se spominju kovid pasoši, mjerenje temperature na aerodromima i rigorozne mjere zaštite kako bi se osigurala bezbjednost na aerodromima. Da li su Aerodromi spremni za to? Kakva je spremnost uopšte Aerodroma na nove okolnosti?
ORLANDIĆ: Aerodromi Crne Gore su u potpunosti spremni za sve što propišu evropske i domaće institucije, ali se u međuvremenu situacija i tu promijenila. Mi dijelimo sudbinu evropskih zemalja gdje je došlo do značajnijeg pozitivnog pomaka u djelu preporuka. Osnovne stvari su ipak ključne: fizička distanca tamo gdje može od 1,5 metara, obavezno nošenje maske i česta dezinfekcija ruku. Iz razgovora sa kolegama iz regiona i Evropske unije može se naslutiti da će ovo ljeto ipak biti putovanja i to bez testiranja na Covid-19 i karantina.
Non stop ste u kontaktu sa čelnicima vodećih avio-kompanija u Evropi i svijetu. Kada bi Aerodromi mogli da prime dvadesetak dnevnih rotacija?
ORLANDIĆ: U stalnom smo kontaktu sa svim poslovnim partnerima sa kojima smo izgradili veze povjerenja, dodatno ojačane u teškim okolnostima. Avio kompanije su izuzetno zainteresovane za ponovnim pokretanjem linija sa naših aerodroma. Vjerujem da će se već u drugoj polovini juna to i desiti, a u julu i avgustu će se napraviti ogroman iskorak u odnosu na sadašnju situaciju. Naravno, pod uslovom da epidemiološka situacija bude pod kontrolom u svim zemljama regiona i EU.
Koji je najveći izazov sa kojim ćete se suočiti tokom ove godine?
ORLANDIĆ: Najveći izazov će definitivno biti usklađivanje propisanih mjera i povratak svih aviolinija iz prethodnog perioda. Znajući da je izazovno opet se vratiti na staro i umrežiti crnogorske vazdušne luke sa ukupno 70 destinacija kao prije korona virusa, ova dva mjeseca radili smo svakodnevno i proaktivno. Vratili smo cijene usluga koje su važile u pethodnoj godini, a u pripremi je i nova stimulativna šema. Ovim korakom planiramo da animiramo aviokompanije kako bismo našoj zemlji omogućili što brži povratak stranaca i njihov boravak u Crnoj Gori.
Na našim pistama među prvima očekujemo avione Montenegro Airlinesa, a nakon otvaranja granica vrlo brzo će linije obnoviti Air Serbia, Ryanair, Wizz air, Turkish airlines, poljski Lot, Israel air.
Vjerujem da će i ruske kompanije početkom avgusta prevoziti putnike ka našoj zemlji. Ipak sam optimista, iako svjestan da ćemo poslovati u manjim kapacitetima, da će neke linije biti otkazane. Saobraćaj je krvotok jedne zemlje, najživlja vijuga bez koje je razmjena i razvoj gotovo nemoguć.
Naša zemlja je tek uzela zamah kao destinacija u koju sve više dolaze stranci, iz godine u godinu sve bolje platežne moći. Zadatak svih nas, u velikim i malim sistemima, jeste da uložimo najviše napora i znanja kako bi posljedice po turizam i ekonomiju bile što manje.
Vještine prilagođavanja i pronicljivog poslovanja nikad nisu bile više na cijeni. Upravo zato sve investicije i planovi koje sam prethodno naveo idu u prilog ovoj činjenici za dobrog gosta moramo obezbijediti najbolje uslove. Aerodromi u Tivtu i Podgorici stvaraju prvi utisak o našoj zemlji, on mora odgovarati potrebama osviješćenog turiste koji putuje svijetom.
Preporučeno
Pored Aerodroma Crne Gore, veliku ulogu imaće i nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines, čija će se uloga u uspostavljanju povezanosti sa dugim zemljama sad i te kako vidjeti.
