Opsturkcije, loš odnos prema investitorima, kao i veliko kašnjenje u uzvođenju radova na nekim projektima, doveli su do toga da je Crna Gora u posljednjih deceniju ostlae bez investicija čija ukupna skoro milijardu eura!

Projekat na Maljeviku kasni 11 godina

Najbolji primjer kako ne bi trebalo da se odnosimo prema investitorima jeste projekat na Maljeviku, nadomak Sutomora. Na ovoj lokaciji trebalo je da bude izgrađen luksuzni turistički kompleks vrijedan 300 miliona eura, ali od 2007. kada je kompanija “Sonuba Montenegro” kupila zemljište na Maljeviku do danas ništa nije urađeno kako bi počela izgradnja jednog od najvećih projekata na crnogorskom primorju. 

Naime, tokom 2011. godine, firma “Sonuba Montenegro” je promijenila vlasnika. Posao je preuzela ruska “Merkur grupa” koja je zatražila izmjenu detaljnog urbanističkog plana, odnosno da grade na nešto manjoj površini. Njihov plan je bio da izgrade luksuzne objekte na 150.000 kvadrata, dok je starim DUP-om predviđena gradnja na dosta više kvadratnih metara.

Maljevik

Do danas, investitoru se nije izašlo u susret jer su za izmjene DUP-a u lokalnom parlamentu glasali su samo odbornici Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke. Protiv su bili predstavnici Socijaldemokratske partije, Demosa, Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije. Pozitivna Crna Gora i Socijaldemokrate bili su uzdržani. 

Glavni razlog protivljenja je taj što bi, navodno, opština izmjenama ostala bez skoro deset miliona eura, koje su im dosuđene pravosnažnom presudom.

Zanimljivo, investitor je odmah uplatio 32,5 miliona eura za zemljište, ali do danas umjesto turističkog kompleksa na Maljeviku imamo samo praznu ledinu.

Prema ugovoru, investitor bi u ambijentalno prelijepoj uvali u čijoj zaleđini je decenijska borova šuma graditi hotelske kapacitete površine 80.000 metara kvadratnih, turističke apartmane, rent a vile, zatim marinu i sve prateće ugostiteljske objekte koji će zadovoljiti kategorizaciju od četiri i pet zvjezdica.

Opstrukcije Kraljičine plaže

Koliko nas mogu koštati političke opstrukcije najbolje smo osjetili prije tri godine kada je renomirana Rojal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata odsutala od projekta na Kraljičinoj plaži između Bara i Budve.

Luksuzni turistički kompleks vrijedan 180 miliona eura u kojem bi minimum 200 crnogorskih građana trebalo biti zaposleno ostao je san, a razlog za odustajanje poslije dvije godine pregovora u medijima je navedeno navodno kompromitovanje Rojal grupe, kao i same kraljevske porodice i UAE od pojedinih visokih funkcionera i medija u Crnoj Gori.

Kraljičina plaža

Glavna ‘kočnica’ realizaciji ovog višemilionskog projekta bila je Socijaldemokratska partija. Lider te stranke Ranko Krivokapić uporno je tvrdio da Kraljičinu plažu ne treba prodati zbog sumnje da postoje elementi korupcije, koja nikada nije dokazana.

Projekat na Valdanosu ostao pusta želja

Crna Gora nije mogla naći kompromis sa predstavnicima britanske komanije Kjubus luks, koja je planira da uloži 220 miliona eura u Valdanos, nadomak Ulcinja. 

Plan je bio da se za četiri godine izgradi turistički kompleks koji bi obuhvatao tri hotela sa pet zvjezdica, luksuzne vile, konferencijske sale, spa-centre, bazene i slično.

Britanci su, prema ranijim pisanjima medija, odustali od projekta jer su im tražene dodatne garancije da mogu da završe projekat u predviđenom roku, iako to prethodno nije bilo predviđeno tenderom.

Valdanos

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kazao je 2015. da ima saznanja da je svojevremeno predstavnik jedne države nekome u Crnoj Gori dao 25.000 eura za spinovanje da se sruši projekat Valdanos.

“Kada je počela priča o Valdanosu, imao sam informaciju da je neko nekome dao 25 hiljada eura da spinuje da se projekat Valdanosa sruši“, rekao je on. 

On tada nije želio da kaže precizniju informaciju ali je konstatovao da zna ko je i kome dao novac.

Takođe, u najjužnijem crnogorskom gradu nije realizovan ni projekat kompanije Star of Montenegro, koja je odustala od izgradnje novog objekta na temeljima srušenog hotela Jadran.

Propala je investicija od skoro 50 miliona eura.

Plavi horizonti na čekanju

Kompleks na Plavim horizontima prodat je 2010. godine kompaniji “Qatari Diar”. Oni su se obavezali da će izgraditi turistički kompleks do 2014. godine vrijedan 250 miliona eura. 

Ipak, do danas se nije otišlo od rušenja starog hotela i to najviše, navodno, zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

Plavi horizonti

Nedavno, predstavnici kompanije Qatari Diar su saopštili da nisu odustali od projekta, te istakli da su već dobili građevinske dozvole za gradnju vila. 

Nesporno je da investicja kasni, ali u odnosu na prethodno pomenute projekte, ovaj ima najveću šansu da bude i završen. 

Od ponosa od propasti

Nekadašnji ponos stare Jugoslavije – hotel AS u Prezića dolu, danas je ruina koju zaobilaze svi u širokom luku. 

Raznorazna obećanja nijesu ostvarena, pa umjesto hotela sa pet zvjezdica u naselju Perazića do imamo nedovršenu građevinu.

Hotel As je prodat 2002. godine ruskoj kompaniji “Njega turs” iz Moskve za tadašnjih pet miliona maraka.

Tada su se obavezali da će uložiti dodatnih 22 miliona maraka, ali su nastali ozbiljni problemi sa projektnom dokumentacijom.

Hotel As

Tek 2006. godine je dobijena građevinska dozvola za rekonstrukciju hotela, kao i za izgradnju bungalova. 

Radovi su počeli, a plan je bio da se turisti dočekaju već 2008. 

Kašnjenje i odugovlačenje sa investicijom je nastavljeno i narednih godina i sve tako do 2014. kada je sa Rusima potpisan aneks ugovora koji je predvišeno da do 2015. ulože 50 miliona eura i završe sve radove. 

Crna Gora im je tada tražila i bankarsku garanciju od tri miliona eura koju su oni obezbijedili preko ruske Sberbanke. Zbog kašnjenja sa radovima, Crna Gora je odlučila da raskine ugovor i naplati garanciju ali je otkriveno da je garancije Sberbanke falsifikovana.  

Vlada je najavila da će ispitati even­tu­al­nu pro­fe­si­o­nal­nu od­go­vor­nost po­je­din­ca ili in­sti­tu­ci­je, u slu­ča­ju fal­si­fi­ko­va­ne ga­ran­ci­je ali do danas niko nije odgovarao zbog toga. 

N. D. Lacman