Video
To je pokazala revizija uspješnosti angažovanja fizičkih lica bez zasnivanja radnog odnosa u državnim organima, koju je Državna revizorska institucija (DRI) sprovela za period od januara 2020. do septembra 2022. godine. Riječ je o vladama Duška Markovića, Zdravka Krivokapića (od decembra 2020. do aprila 22) i Dritana Abazovića, koja je već 13. mjesec u odlasku. Ministri ekonomije u tom periodu su bili Dragica Sekulić, sadašnji predsjednik države Jakov Milatović i Goran Đurović; na čelu resora poljopriverde su bili Milutin Simović, Aleksandar Stijović i Vladimir Joković; urbanizam i ekologiju vodili su Ratko Mitrović i Ana Novaković-Đurović; na čelu Uprave prihoda bili su Miomir M. Mugoša, Aleksandar Damjanović, sadašnji ministar finansija, Milena Petričević i Rade Milošević, koji je trenutno pod istragom za šverc cigareta. Agenciju za zaštitu životne sredine vodili su Nikola Medenica i Milan Gazdić.
Zaključak DRI je da državne institucije u ovom slučaju nijesu bile efikasne. Državni organi ne raspolažu integrisanim podacima o angažovanim licima, ugovorenim i obavljenim poslovima niti njihovoj vrijednosti, kako za završene, tako ni za ugovore čija je realizacija u toku.
Nema gotovo nijedne institucije kojoj DRI posljednjih godina nije ukazao na zloupotrebu ugovora o djelu, čije razmjere se samo mogu naslutiti, imajući u vidu da je ovom revizijom obuhvaćen uzorak od pet institucija, što je samo djelić glomaznog državnog aparata koji uključuje i ostale brojne državne i lokalne institucije, te državna i javna preduzeća.
Kolegijum DRI kojim je upravljao senator dr Branislav Radulović sa Zoranom Jelićem je ukazao da zbog neodgovarajuće evidencije, ne zna niti koliko je ljudi na ovaj način angažovano niti koliko je potrošeno na državnom nivou.
”Porast izdataka po osnovu ugovora o djelu kod subjekata revizije koji je praćen neadekvatnim planiranjem, netransparentnim izborom angažovanih lica, uz odsustvo nadzora i analize efekata izvršenih poslova, nesaglasan je sa ciljevima optimizacije javne uprave. Izuzetak predstavljaju ugovori koji su zaključeni sa fizičkim licima nakon sprovedenog postupka javne nabavke (ekspertsko-konsultantske usluge) ili javnog poziva za prijavu kandidata (oglasa). Nedostatak internih procedura i odgovarajućeg praćenja realizacije ugovora ukazuje da postupak angažovanja fizičkih lica nije organizovan na efikasan način”, stav je revizora.
Osim što je nezakonito postavljati ugovorce na sistematizovana radna mjesta, ukazuju u izvještaju, čine se otežava upravljanje i optimizacija radnih procesa, pristup podacima se omogućava fizičkim licima, iako su namijenjeni državnih službenicima, ali se i utiče na gubitak institucionalne memorije.
PREMAŠENI PLANOVI
Iako su tokom revizije samo MEPU i AZŽS dostavili planove angažovanja fizičkih lica, oni sadrže vrlo ograničene informacije. Sredstva su planirana budžetom, ali su se zahtjevi za dodjelu sredstava odnosili samo na obavljanje redovnih poslovnih aktivnosti, a ne i dodatnih poslova i potreba za angažovanjem fizičkih lica. Tako su sredstva isplaćivana na osnovu zahtjeva u kojima se kao razlog navodila isplata varijabila, dodatni angažman za pojedine projekte, dok su iz MPŠV potrebu za ugovorcima pravdali povećanim obimom posla u Direktoratu za plaćanje, ukazujući na komplikovanu proceduru zapošljavanja preko Uprave za kadrove. Zato su se, kako su naveli iz MPŠV, posljednjih godina ugovori o djelu pokazali kao dobar mehanizam brzog angažovanja radnika, do njihovog konačnog zaposlenja na neodređeno vrijeme.
Prema podacima iz revizije, institucije su planirane izdatke po osnovu ugovora o djelu višestruko premašivale, pa je tako samo prošle godine MERT potrošio 282,3 hiljade iako je planirao 159,3 hiljade, MPŠV 323,9 hiljada, iako je planirano 176,4 hiljade, MEPU 442,3 hiljade u odnosu na planiranih 234 hiljade, AZŽZ 126,3 hiljade u odnosu na planiranih 17,6 hiljada, dok je UPIC potrošio 916,2 hiljade eura, odnosno preko četiri puta više nego što je planirano. Tokom godine su se potrebna sredstva uvećavala više puta, kroz preusmjeravanje ili rebalans, a pojedine institucije su planirale i više nego što im je potrebno. UPIC je do kraja juna prošle godine angažovao 101 lice uz saglasnost Ministarstva finansija, što je finansirao iz svojih budžetom opredijeljenih sredstava, ali je traženo da se za te svrhe obezbijedi još 400.000 eura za njihovo angažovanje do kraja godine. Preusmjeravanje sredstava za ugovorce traženo je i iz MERT-a i MPŠV, dok su iz AZŽS to tražili radi realizacije konsultantskih ugovora.
– Ministarstvo finansija je odobravalo preusmjerenje sredstava po osnovu dostavljenih zahtjeva subjekata revizije, iako se u istim jasno vidi da se radi o preusmjeravanju za potrebe realizacije ugovora o djelu zaključenih za obavljanje poslova iz osnovne nadležnosti ovih državnih organa – ukazuju u reviziji.
MERT i UPIC nijesu internim procedurama regulisali način angažovanja fizičkih lica, dok su ostali to učinili, ipak MERT uz nedovoljnu definiciju nadzora i kontrole, a AZŽS je čak, iako zakonski to nije dozvoljeno, propisao mogućnost angažovanja fizičkih lica na sistematizovanim radnim mjestima.
NETRANSPARENTNOST
Izbor lica koja su se angažovala na ovaj način nije transparentan, jer nije regulisan način na koji se predlažu i biraju.
”Nije poznato na koji način organi biraju lica s kojima zaključuju ugovore o obavljanju poslova bez zasnivanja radnog odnosa, izuzev kad su u pitanju ugovori na osnovu javne nabavke ili javnog poziva za prijavu kandidata”, stoji u izvještaju.
Zanimljiv je mejl prenijet u izvještaju, koji je prethodio zaključivanju ugovora o djelu u MEPU, a u kojem se navodi da se dostavljaju podaci za pripremu ugovora za kolege iz Ministarstva nauke, prosvjete, kulture i sporta kojim je rukovodila Vesna Bratić, uz napomenu da se to radi ,,po nalogu ministra Mitrovića, a u dogovoru sa sekretarom Bojovićem“. Tražena je priprema ugovora na tri mjeseca sa mjesečnom naknadom od 250 eura.
,,ODOKATIVNO“
Subjekti revizije nijesu mogli da objasne revizorima ni kako su dolazili do ugovorenog iznosa naknade, jer kriterijumi ne postoje, ni za to, ni za njenu izmjenu tokom trajanja ugovora, što se takođe dešavalo. Izražene su razlike u naknadama između organa, čak i u okviru iste aktivnosti za različita lica.
”Ovo ne mora da znači da je neutemeljeno i pogrešno postojanje razlika, ali u odsustvu kriterijuma za određivanje visine naknade i na osnovu nedokumentovanih procesa utvrđivanja, može se kazati da se visina naknade određuje od slučaja do slučaja i na osnovu neobjektivnih parametara”, stoji u reviziji.
U reviziji su ukazali da je većina ugovora o djelu ili konsultantskom poslu zaključeno bez sprovedenog postupka javne nabavke ili javnog oglasa, te da se većina poslova odnosila na sistematizovana radna mjesta i osnovnu djelatnost.
”Koliko su državni organi koristili ugovore o djelu kao način angažovanja lica za obavljanje sistematizovanih poslova vidimo iz primjera Ministarstva poljoprivrede, koje je zaključivalo ugovore o djelu na period od dvije godine”, stoji u izvještaju.
Revizori navode da se angažovanjem fizičkih lica za poslove zakonski mogu obavljati samo državni službenici izabrani u skladu sa procedurama, dovodi u pitanje kvalitet rada, odgovornost angažovanih lica, ali i princip jednakosti svih zaposlenih. Ugovorci nemaju jednaku odgovornost za svoj rad u odnosu na stalno zaposlene, ali ni prava na doprinose i odmor. Zabrinjava, kako navode revizori, to što su ova lica imala pristup brojnim podacima kojima bi smjeli da pristupe samo državni službenici i namještenici. Podsjećaju da su kroz više revizija ukazivali da se ova praksa ne bi trebalo sprovoditi, ali da je jasno da tu preporuku državne institucije ne poštuju. Osim što je evidentan nedostatak kontrole realizacije poslova iz ovih ugovora, ovi resori nijesu analizirali ni efekte izvršenih poslova, kao ni procjenu vrijednosti dobijenih u odnosu na uloženi novac.
PREPORUKE
Preporučeno
DRI je u cilju obezbjeđenja profesionalizacije i depolitizacije javne uprave i unapređenja angažovanja lica na ovaj način dala ovim institucijama devet preporuka. Do početka oktobra bi trebalo da ih izvijeste o planu, a do početka marta i o konkretnim aktivnostima preduzetim na relizaciji preporuka. Izvještaj će biti upućen nadležnim skupštinskim odborima i Ministarstvu javne uprave. Tako bi trebalo da se pozabave planovima za angažovanje lica uz planiranje finansija, uspostave adekvatnu evidenciju, regulišu postupak i kriterijume angažovanja, kontrolu, precizno definišu ugovore, raspisuju oglase kad je to moguće te konačno prestanu da koriste ugovore o djelu za poslove iz osnovne djelatnosti i sistematizovanih radnih mjesta. Biće potrebno obezbijediti i bolje izvještaje samih ugovoraca, kako bi se mogao utvrditi obim i kvalitet poslova, te internim procedurama uspostaviti sistem praćenja, evaluacije i izvještavanja o njihovom angažmanu.
