Video
U okviru panela „Turizam 365”, godišnje Konferencije o ekonomiji Privredne komore Crne Gore Montenegro 2025, na ovu temu sa moderatorkom Snježanom Derviškadić, konsultantkinjom za turizam i održivi razvoj, razgovarali su Andrija Pešić, izvršni direktor Montenegro Stars Group d.o.o., Matko Marohnić, partner u Horwat HTL i Jelena Krivčević, izvršna direktorica Regionalne razvojne agencije Bjelasica, Komovi, Prokletije.
“Snježana Derviškadić podsjetila je na važnost turizma kao jedne od strateških grana crnogorske privrede, cilj prepoznati suštinske izazove savremenog turizma i pronaći održiva rješenja koja će doprinijeti stabilnom razvoju sektora. Dodala je da je naša odgovornost da razumijemo promjene i da ih pretvorimo u prilike – jer budućnost turizma zavisi i od naše spremnosti da se prilagodimo”, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore PKCG.
Marohnić je bio dio stručnog tima koji je radio na Prostornom planu Crne Gore, ključnom alatu planiranja prostora koji je svojevrsni okvir njegovog razvoja. „Namjera nam je bila da kreiramo Prostorni plan koji će omogućiti cjelogodišnji, održivi turizam, uzimajući u obzir autentičnost svake regije. Njime smo dobili okvir, a sada je potrebno ući u programiranje prostora“, rekao je Marohnić.
Prema njegovim riječima, destinacije koje karakteriše izražena sezonalnost turizma dijele izazov nedostatka infrastrukture ili nekonkurentnost postojeće infrastrukture.
“Na cijelom jadransko-jonskom području nedostaje infrastruktura koja bi podržala cjelogodišnji turizam“, ocijenio je on.
Pešić se osvrnuo na MICE turizam, kao jedan od ključnih prioriteta tokom zimskih mjeseci.„To su gosti koji u prosjeku više troše i mogu dati snažnu preporuku za buduće dolaske svojih prijatelja i porodica. Oni mogu biti naši najbolji promoteri ako mi sami ne stignemo da predstavimo našu ponudu širom svijeta“, poručio je Pešić, dodajući da zimska turistička ponuda Crne Gore mora biti cjelovita i sadržajnija.
“Gosti ne smiju imati samo hotelske usluge. Potrebno je ponuditi i dodatne sadržaje za relaksaciju, odmor, sport, ali i zanimljive programe van hotela. U tome veliku ulogu imaju agencije i DMC operateri koji mogu kreirati kompletan doživljaj destinacije“, zaključio je Pešić.
Izvršna direktorica Regionalne razvojne agencije, Bjelasica, Komovi, Prokletije, Jelena Krivčević istakla je značaj ruralnog i planinskog turizma kao alata za smanjenje sezonskih pritisaka i ravnomjerniji razvoj turističkih područja, posebno u sjevernom dijelu Crne Gore. Naglasila je da je poseban fokus agencije na poljoprivredna gazdinstva i lokalne proizvođače hrane koji su uz poljoprivredu počeli da se bave i turizmom.
“U područjima gdje turisti ranije nijesu imali nikakve sadržaje, počeli smo da razvijamo ponudu ruralnog turizma. On doprinosi očuvanju seoskih zajednica i usporavan migracije sa sela u gradove. Njegova dodatna korist ne mjeri se samo prihodima – on čuva zajednice, tradiciju i način života, i zato je od izuzetnog značaja za održivi razvoj Crne Gore‘’, poručila je Krivčević.
“Hrana za budućnost: Inovacije i investicije u poljoprivredu” bio je naziv završnog panela Konferencije koji je moderirao Jaroslav Stupavski, Voli TRADE d.o.o. Panelisti su bili Đorđije Goranović, izvršni direktor MI Goranović d.o.o. i Jelena Vasić, izvršna direktorica, MI Trivas d.o.o.
Moderator Jaroslav Stupavski govorio je o položaju mesne i poljoprivredne industrije u Crnoj Gori, upoređujući stanje u zemlji sa praksama u regionu, te istakao važnost jačanja domaće proizvodnje u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji. Govoreći o strukturi domaće proizvodnje i uvozne zavisnosti, Stupavski je naglasio da je odnos izvoza i uvoza u Crnoj Gori i dalje izrazito nepovoljan, te da se svega mali procenat turističkog i ugostiteljskog sektora oslanja na lokalne proizvode.
“Crna Gora trenutno ima samo oko 13 do 14% izvoza u odnosu na uvoz, a još više zabrinjava podatak da se svega oko 5% hotela i turističkih kapaciteta snabdijeva domaćim proizvodima, a sve ostalo dolazi iz uvoza“, kazao je on. Poručio je da je potencijal za primarnu poljoprivrednu proizvodnju u Crnoj Gori ogroman. Kako navodi, potrebno je samo da povežemo znanje, investicije i lokalne proizvođače.,, Time ne jačamo samo privredu, već i prehrambenu sigurnost zemlje,“ zaključio je Stupavski.
“Ja sam druga generacija. Naš otac je postao privatnik u komunističkom socijalističkom sistemu i 1972. godine organizovao je svoju privatnu djelatnost.“, započeo je svoje izlaganje izvršni direktor kompanije MI Goranović, Đorđije Goranović, prisjećajući se početaka porodičnog biznisa.
Četrnaest godina kasnije, kako je kazao, porodica je otvorila malu porodičnu radnju i počela da se bavi prodajom isključivo konzumnog mesa.
“Preduzetnički duh rodonačelnika našeg biznisa, našeg oca, koji danas ima 90 godina i još uvijek radi, bio je pokretačka snaga mom bratu i meni da budemo uporni, vrijedni i da svoj biznis zasnivamo prvenstveno na moralnim principima“, istakao je Goranović.
Dodaje da se kompanija kontinuirano razvijala te da danas predstavlja lidera u oblasti mesne industrije, sa fokusom na brigu o krajnjem potrošaču i kvalitet. On je između ostalog govorio o planu da MI Goranović i kompanija Voli realizuju zajedničku investiciju.
“Zajedno sa kompanijom Voli, imamo projekat da na organizovan način, uz primjenu svih agrotehničkih mjera i na bazi sveobuhvatne konkurentnosti, formiramo agrokompleks koji će se baviti primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, prvenstveno iz sektora stočarstva. Plan nam je da u naredne tri do četiri godine smanjimo uvoz crvenog mesa — junećeg, goveđeg i svinjskog — i to za oko 70 odsto, a vjerujemo da ćemo ući i u proizvodnju pilećeg mesa“, istakao je Goranović.
Jelena Vasić, predstavila je Mesnu industriju „Trivas“ iz Prnjavora, osnovanu 2001. godine, koja, ima 100 zaposlenih i danas izvozi svoje proizvode na tržište CEFTA a bavi se i uslužnom proizvodnjom za jednu veliku hrvatsku kompaniju koja je značajno doprinijela njihovom razvoju.
“Mislim da su porodične firme dobra vertikala za razvoj privrede i u njima je mnogo potencijala o kojem se malo govori”, rekla je Vasić.
Prema njenim riječima, osnovni motiv njenog oca da osnuje ovu firmu bio je da u privrednom smislu oživi kraj gdje je porodica živjela i zadrži ljude na selu. Jelena Vasić je dijelila sve izazove koje je imala prva generacija osnivača kompanije i smatra da je moguće u ovakvim kompanijama premostiti generacijski jaz kako bi se postigao razvoj firme.
“Simbioza generacija se pozitivno reflektuje na posao, odnos prema radnicima i poslovnim partnerima“, kazala je ona i istakla veliku važnost permanente edukacije.
Danas kompanija ulaže velika sredstva u modernizaciju proizvodnje i energetsku efikasnost kako bi se lakše prilagodila onome što EU regulativa donosi. Vasić ukazuje na problem koji dijeli sa cjelokupnom privredom – nedostatak radne snage za koji krivi neusklađenost obrazovnih problema sa potrebama tržišta rada i loše razvojne politike za ruralnu sredinu.
Preporučeno
“Ključ je u sprovođenju politika da zadržimo ljude u zemlji i podizanju primarne proizvodnje u našim zemljama“, zaključila je ona.
