Popović za Standard: Naša sudbina je vezana za Evropu koja je u krizi, što naš razvoj dovodi u ozbiljno pitanje

Popović za Standard: Naša sudbina je vezana za Evropu koja je u krizi, što naš razvoj dovodi u ozbiljno pitanje

V. Karadžić

30/03/2020

07:01

Ukoliko režim socijalne distance, koji ujedno i znači distanciranje od rada i privređivanja, potraje do pronalaženja vakcine, što može potrajati najmanje godinu dana, to će dovesti do ekonoskog udara koji smo doživjeli 1929. godine za vrijeme “Velike depresije”, kazao je u izjavi za Standard profesor ekonomije na Univerzitetu Mediteran Milenko Popović.

Popović smatra da režim sprovođenja politike samoizolacije, koji nam omogućava da usporimo epidemiju, rasteretimo zdravstveni sistem i spasimo živote, globalna ekonomija može “trpjeti” najviše dva kvartala.

No, kako je napomenuo, pojedini ekonomisti su poslednjih dana izrekli i mračnije prognoze.

“Po nekim autorima taj udar može biti još i jača tako da može proizvesti pad BDP-a od čitavih 50% i pad zaposlenosti od 30% što je znatno više od onga što smo imali 1929. Ako bi potraga za spasonosnim lijekom ili vakcinom potrajala duže, recimo zbog toga što virus brzo mutira, ovo bi zasta bila više nego realna prognoza, možda čak i optimistična. Uz to, takvo stanje bi moglo potrajati više godina. Naravno, govorimo o svjetskoj ekonomiji. Zato pitanje ekonomije u ovom slučaju gotovo da postaje pitanje opstanka naše vrste – homo sapiens sapiens”, poručio je Popović.

Međutim, kako je kazao, sada ipak postoje ne male nade da bi politika karantina mogla potrajati “samo” dva kvartala zahvaljujući neobičnoj činjenici da bi do vakcine mogli doći daleko kraće nego uobičajeno, jer su već vršena farmaceutska istraživanja na ovoj vrsti virusa.

U tom slučaju, karantin bi potrajao kraće, to bi dovelo do globalne recesije slične onoj iz 2008. godine, za koju znamo kako izgleda i koju “možemo više izdržati nego prevazići”.

Sa druge strane, Popović ne vjeruje da bi, u slučaju da globalna ekonomija uđe u krizu poput one iz 1929., klasične mjere ekonomske politike bile od pomoći.

“One bi u ovim uslovima kod nas bile apsolutno nedjelotvorne. Bili bi nedjelotvorni čak i u razvijenim zemljama a kamo li kod nas. Tamo se najčećće za ovaj slučaj predlaže neka vrsta bezuslovnog bazičnog dohodka koji bi primala svaka porodica koja zbog nezaposlenosti nebi imala dovoljno sredstava za život. U slučaju SAD se pominje, recimo, iznos od 1,800 US$ po porodici. Ovdje se ne pominje strana proizvodnje jer je riječ o jakim ekonomijama kod kojih ovi transferi, i pored drastičnog pada proizvodnje, nebi izazvali nikakve probleme na strani proizvodnje bazičnih dobara. Slično je i sa mjerama monetarne poltike. Kod nas, nažalost, to nije slučaj pa bi se moralo pribjeći najraznovrsnjim oblicima racionranja. U ekstremnom slučaju bi se možda moralo ići i na racioniranje hrane koje bi trebalo da spriječi moguće teže socio-ekonomske potrese. Bilo bi to snažno suspendovanje tržišta ravno onom koje karakteriše ratne ekonomije”, objasnio je profesor Univerziteta Mediteran.

U svakom slučaju, Popović smatra da je sudbina Crne Gore vezana za sudbinu Evrope, sviđalo se to nama ili ne: “a izgleda da nam se sve manje sviđa”.

Problem, konstatuje on, predstavlja činjenica da se evropski projekat nalazi u ozbiljnoj krizi, što razvojne perspektive zemalja regiona dovodi u ozbiljno pitanje.

“Nažalost evropski pojekat je u velikoj krizi. Euro i jedinstven monetarni sistem mogu funkcionisati samo sa jedinstvenim EU trezorom, odnosno vladom. Za ovo je pak potreban zajednički identitet, visok nivo solidarnosti između država članica, jedinstven jezik i jedinstveno tržište rada i kapitala. Sve to ne postoji i zato i imamo ovo “teško muljanje kroz blato” evo više nego jednu dekadu. Kriza iz 2008. razotkrila je sve teške frakture Evropske Unije. Ne zna se jeli to saznanje bilo više novina nama ili Evropljanima. U tim uslovima je, kada je riječ o zemljama regiona, bilo normalno krenuti ka diversifikaciji portfolija međunarodnih ekonomskih odnosa. To se ovdje zahvaljujući sve jačem prisustvu Kine u regionu i dešava. Slično je i sa Rusijom”, rekao je Popović.

Zbog svega toga, Evropa i pokazuje nervozu zbog kineskog prisustva u regionu jer nema ništa ozbiljno da ponudi kako bi konkurisala Pekingu. za Evropu je, međutim još poraznije to što u ovim teškim danima nije bila u stanju da ponudi ozbiljnu pomoć svojoj staroj članici Italiji.

“Naprotiv, pokazala je neprimerno neprijateljstvo na samu ideju da bi recimo Rusija mogla pružiti Italiji humanitarnu pomoć. Po meni, to neko novo-staro lice Evrope sve ćešće se u poslednje vrijeme pomalja. A sve je počelo sa nefer tretmanom Grčke, pa je formiran akronim PIGS (svinje) za skup južno evropskih zemalja i tako dalje. Bojim se da će se sa tim nastaviti a sa takvom Evropom bi razvojne perspektive svih zemalja regiona bila opasno dovedena u pitanje”, zaključio je Popović.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X