Iako je vlada Milojka Spajića, kako su naveli, program ,,Evropa sad 2“ započela početkom godine povećanjem minimalne penzije na 450 eura, ostali segmenti su do danas tajna široj javnosti, bez obzira što su, prema njihovim ranijim najavama, do početka primjene tog programa preostala nepuna četiri mjeseca.

Kompletna javnost mjesecima apeluje na Spajića i ministra finansija Novicu Vukovića da javnost upoznaju sa planom reforme, a poslanici su konačno na posljednjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, nakon više mjeseci, ipak zakazali njihovo kontrolno saslušanje kako bi objasnili na koji način namjeravaju da sprovedu reformu koja podrazumijeva promjenu sistema doprinosa PIO i povećanje neto zarada.

Do sada se o ovom programu moglo samo sporadično čuti iz pojedinačnih izjava predstavnika vlasti, ali dokumenta sa preciznim planom još nema. Navedeno je da bi program trebalo da bude dio fiskalne strategije, koja bi, prema posljednjim najavama i nakon više odlaganja, trebalo da bude objavljena u drugoj polovini jula. Spajić je u odgovoru poslanicima ustvrdio da se doprinosi za PIO neće ukidati, a Vuković da se ne planira da zaposleni sami uplaćuju doprinose. Hitnu informaciju šta će ova reforma značiti i za poslodavce i za zaposlene traže i poslovna udruženja i sindikati.

CUP

Da to, što program ,,Evropa sad 2“ nigdje nije zvanično predstavljen niti su poznati njegovi elementi, onemogućava argumentovanu raspravu i svako promišljanje svodi na nivo pukog nagađanja, smatra sagovornik Pobjede, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić.

„Iz tog razloga se ne možemo ni upuštati u razmatranje rješenja za koja ne znamo kakva su niti kakva će biti, ali možemo izreći stav o cjelini procesa, a da pri tome ne rizikujemo da budemo neobjektivni. Ozbiljnost teme, njene potencijalne implikacije na cjelokupno društvo, kao i odgovornost koja stoji pred svima nama nalažu potrebu za raspravom, čak i na nivou pretpostavki i aproksimacija, naravno, čuvajući se ultimativnih zaključaka prije negoli se vidi o čemu se radi. Najave visokih zvaničnika Vlade, tokom prethodnog perioda, a i najnovije u vezi sa ovim programom, ukazuju na njegov izvjestan „kostur“ što otvara, istovremeno, široko polje pitanja i nedoumica koje traže odgovor, a odgovora još uvijek nema, uprkos tome što se po ranije najavljenim rokovima može pretpostaviti da vremena nije ostalo mnogo“, ukazuje Kostić.

Ocjenjuje da bi reforma penzijsko-invalidskog sistema, zbog potencijalnog snažnog uticaja na ostatak sistema, trebalo da bude posljedica svestrane, duboko promišljene analize, sprovedena u fazama i u dužem periodu.

„Jedino što se u tako pretpostavljenom procesu može označiti radikalnim jeste odluka o promjeni elemenata samog mehanizma. Sve ostalo mora biti sprovedeno uz postupnu i finu kalibraciju kako radikalnost same promjene i njene brojne implikacije ne bi dovele do neželjenog ishoda sa neizvjesnim posljedicama. Riječ je, dakle, o nečemu što seže u temelje svakog društveno-ekonomskog i socijalnog sistema, jer bilo kakvo pomjeranje u tom smislu može izazvati „tektonske“ promjene sa nesagledivim posljedicama“, upozorava Kostić.

Za to je, kako navodi, neophodno obezbijediti društvenu saglasnost socijalnih partnera.

„I to ne nikako samo onih predstavnika poslodavaca koji su sada u Socijalnom savjetu, jer tamo nema predstavnika najvećeg i najznačajnijeg predstavnika crnogorske privrede CUP-a, a njihovo mišljenje je u ovakvim situacijama od izuzetne važnosti. Potreban je najširi mogući društveni konsenzus svih relevantnih subjekata, jer se radi o nečemu što se na direktan ili indirektan način tiče života svih članova društva, a niko nema pravo da odluči u njihovo ime, a da ih pri tom ne pita za mišljenje i zatraži njihovu saglasnost i podršku. Bez ovoga preduslova, bilo koja reforma duboko fundirana, kao što je potencijalno ova, ima minimalne šanse za uspjeh“, navodi Kostić.

Ukazuje da se, na osnovu dosadašnjih informacija, može pretpostaviti da će efekti smanjena doprinosa, odnosno opterećenja na rad, povećanja minimalne i prosječne plate, prvenstveno targetirati privredu. To, kako navodi Kostić, sa aspekta smanjenja troškova rada, privredu može staviti u povoljniji položaj, ali i pred razne izazove, posebno sektor malih i srednjih preduzeća.

„Stavljanjem privrede pred izazov, treba znati i da se pred izazovom stavlja i kompletan finansijski sistem. Dodamo li tome oskudicu kvalifikovane radne snage kao sve više izražen trend sa tendencijom daljeg pogoršanja, ekonomski neutemeljen rast dohodaka građana i ozbiljno narušen odnos u zaradama između javnog i privatnog sektora sa izrazito negativnim uticajem na produktivnost rada i motivaciju za radom – jasno je da će ambijent za privrednu aktivnost doživjeti značajnu promjenu sa, za sada, još uvijek nepoznanicom, o predznaku te promjene, koji će naravno zavisiti od mjera koje će biti preduzete.

Sasvim izvjesno, privreda, koja je ključni element društvene održivosti, biće u fokusu promjene. Iz tog razloga je od ključnog značaja da u proces javne rasprave budu uključeni relevantni predstavnici privrede na svim nivoima odlučivanja i svim fazama rasprave“, kazao je Kostić.

UPCG

U Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG) ukazuju da svako povećanje zarada pada na teret poslodavca, te ocjenjuju da bi povećanje minimalca sa 450 na 700 eura bilo preveliko opterećenje za njih, posebno imajući u vidu da je minimalna zarada kroz program ,,Evropa sad 1“ već povećana preko 50 odsto. Smatraju da je za sva pitanja oko najavljene reforme potrebno otvoriti socijalni dijalog, dodajući da poslodavci neće pristati na minimalnu zaradu koja je neodrživa za njihovo poslovanje, a koja bi time dovela do otpuštanja radnika.

„Krajnje je vrijeme da se cijelo društvo, parlament, Vlada, poslodavci i sindikati okrenu društvenom konsenzusu i temama poboljšanja poslovnog ambijenta, povećanja ekonomskih aktivnosti i otvaranja novih radnih mjesta, kao i svim onim procesima koji će voditi napretku i razvoju našeg društva i države“, saopštili su iz UPCG.

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) takođe problematizuje to što je o pojedinim segmentima programa ,,Evropa sad 2“ do sada mogla da se informiše samo iz medija, ukazujući da socijalnog dijaloga po tom pitanju nije bilo. To je, kako su kazali Pobjedi, bilo nužno imajući u vidu uticaj planiranih mjera na socio-ekonomski položaj zaposlenih i građana.

„Koliko smo razumjeli, doprinosi za PIO će biti umanjeni, a ne ukinuti. Iako u ovom trenutku nemamo precizne informacije, u odnosu na izjavu premijera, podsjećamo da je Zakonom o radu propisano da je poslodavac dužan da u slučaju umanjenja stope doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog, iznos sredstava koji bi u skladu sa zakonom bio obračunat, obustavljen i isplaćen po osnovu tog doprinosa u dijelu koji se umanjuje, isplati zaposlenom kao dio zarade. U tom smislu, očekuje se da se efekti umanjenja ovog doprinosa, reflektuju na zarade zaposlenih kao što je to bio slučaj kod realizacije programa ,,Evropa sad 1“, kada su se efekti ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje reflektovali na zarade zaposlenih u Crnoj Gori“, navode iz USSCG.

Ipak, pitanje je, kazali su Pobjedi, kako će se eventualno umanjenje doprinosa reflektovati na održivost Fonda PIO i na iznose penzija.

„USSCG je više puta do sada isticala nužnost blagovremenog uključivanja socijalnih partnera u pripremu planiranih mjera, što nažalost nije bio slučaj. Ohrabruje izjava premijera da fiskalna strategija mora zavrijediti opštu društvenu saglasnost i da proces usvajanja ovog strateškog dokumenta zahtijeva poštovanje socijalnog dijaloga. No, činjenica je da duh dobrog socijalnog dijaloga ne podrazumijeva učešće socijalnih partnera u procesu donošenja odluka kroz javnu raspravu, koja se najavljuje za naredni period. Adekvatan socijalni dijalog podrazumijevao je, dakle, blagovremeno učešće socijalnih partnera u samu pripremu fiskalne strategije, detaljno upoznavanje sa planiranim mjerama i posebno sa efektima istih, ne samo na socio-ekonomski položaj zaposlenih i građana, već i na održivost budžeta, socijalnih fondova i ukupan ambijent“, navode iz USSCG.

UPCG sugeriše Vladi da, u kontekstu planirane reforme, mora imati na umu da čak 98 do 99 odsto privrede čine preduzetnici, mikro i mala preduzeća, koja bi bila posebno pogođena. Smatraju da bi bilo neodgovorno povećati minimalnu zaradu prije nego se riješi problem nelojalne konkurencije, ali i nedovoljne aktivnosti inspekcijskih službi. Napominju i da je, prilikom implementacije programa ,,Evropa sad 1“,

gotovo došlo do ujednačavanja zarada zaposlenih sa različitim stepenima obrazovanja, te da je posebno važno voditi računa da reforma ne ugrozi ni penzioni sistem, kao ni budžet države.

Kada je riječ o eventualnim uvođenjima drugih stubova penzionog sistema, iz UPCG navode da bi se nakon sveobuhvatne analize i dijaloga sa širokim krugom partnera, mogli uvoditi i drugi stubovi koji bi omogućili drugačije uređenje sistema.

„UPCG očekuje detaljno upoznavanje sa programom ,,Evropa sad 2“, jer svako smanjenje tih doprinosa u budžetu iziskuje dodatne mjere fiskalne strategije kojima bi se nadoknadila nedostajuća sredstva. Oštro smo protiv bilo kakvog dodatnog povećanja stope PDV-a ili direktnih nameta realnoj ekonomiji“, poručili su iz UPCG.