Video
Skupština Crne Gore je 29. decembra prošle godine usvojila budžet za 2022. i kao njegov dio – program “Evropa sad”, koji predviđa uvećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura i prosječne sa 530 na 700 eura.
Kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističu inspektori, mogući načini zloupotrebe poslodavca su plaćanje za pola radnog vremena ili da zaposleni “na ruke” vrati poslodavcu dio isplaćene zarade.
Sindikatu stigle anonimne prijave
Generalni sekretar USS-a Srđa Keković za RSE kaže da su prvog dana, nakon usvajanja programa “Evropa sad”, dobili anonimne prijave radnika o najavljenim zloupotrebama od strane poslodavaca.
Prijave su stigle od radnika trgovinskog, građevinskog i ugostiteljskog sektora.
“Poslodavci su smislili još jedan koncept – da nakon isplate minimalne zarade zaposlenom od 450 eura preko žiro računa, traže od svojih zaposlenih da im vrate dio zarade u kešu. Jer crnogorski Zakon o radu propisuje obavezu da poslodavac zaradu mora isplatiti preko tekućeg računa zaposlenog”, objašnjava Keković.
On kaže da je dio društveno neodgovornih poslodavaca još dok je program “Evropa sad” bio u najavi, tražio načine da “zaobiđe” obaveze prema zaposlenima.
Keković ističe da je USS dio prijava dobio od zaposlenih.
“Dok još nije bio usvojen Zakon, Uniji su se javljali radnici da poslodavci od njih traže da potpišu anekse ugovora o radu, kojim se puno radno vrijeme od 8 sati prevodi na nepuno, što je zakonski moguće. Tada zaposleni dobija srazmjeran dio zarade. Ako radi pola radnog vremena, dobiće pola minimalca (225 eura), a ako radi četvrtinu vremena, što je takođe moguće, onda će dobiti četvrtinu minimalne zarade (112,5 eura)”, navodi generalni sekretar USS-a.
Prva prijava za poslodavca iz Budve
Da je ono o čemu se za sada samo pričalo zaživjelo u pojedinim preduzećima, svjedoči i prva prijava zaposlenog iz Budve, koju je dobila Uprava za inspekcijske poslove (UIP).
Pomoćnica direktora Ana Vujošević kazala je za RSE da se u prijavi navodi kako je poslodavac od radnika tražio da se aneksom ugovora promijeni radno vrijeme sa punog na nepuno.
“Radi se o jednom velikom trgovinskom lancu koji ima poslovnicu u Budvi. Inspektori rada će provjeriti sve podatke i činjenice. Provjerićemo da li se radi o lošoj namjeri ili je zahtjev opravdan. Ukoliko bude elemenata da je počinjeno krivično djelo, postupiće se po zakonu. Kazne će biti rigorozne, dosljedno ćemo postupati”, istakla je Vujošević.
U Vladi svjesni mogućih zloupotreba
Da je upoznat sa načinima mogućih zloupotreba od strane poslodavaca, koji treba da isplate 450 eura radnički minimalac, govorio je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić u razgovoru 9. januara sa korisnicima Tvitera.
“Sklapanje ugovora na radno vrijeme od četiri sata i ‘ucjenjivanje zaposlenog’ da vraća dio zarade poslodavcu, nije put ka rješenju”, kazao je Krivokapić i poručio da će Vlada 13. januara formirati koordinaciono tijelo kako bi se spriječile bilo kakve zloupotrebe.
“Poslodavci su naučili da zloupotrebljavaju do kraja. Vrijeme je da to spriječimo i da kažemo – dosta je igre s našim radnicima”, kazao je premijer.
Pojedine zloupotrebe teško dokazive
Opasnost da će pojedini poslodavci na tekući račun isplaćivati zakonski minimum zarade, pa od zaposlenih nakon toga tražiti da im vrate dio novca, je realna, kaže za RSE inspektor rada, Predrag Nešković.
On ističe da će to biti teško dokazivo u praksi.
“Naprosto, radi se o ‘radnji’ između zaposlenog i poslodavca, te za dokazivanje bi bilo neophodno da imamo zaposlenog u svojstvu insajdera koji će u postupku da svjedoči. Ta njegova izjava bi se tretirala kao materijalni dokaz. Onda bi inspekcija mogla da pokrene postupak i u njega uključi tužilaštvo zbog elemenata privrednog kriminala”, riječi su Neškovića.
Inspektor rada ističe da bi se protiv sumnjivih poslodavaca sprovodile i mjere dodatnog nadzora u smislu kontrole statusa i zarada svih ostalih zaposlenih, sumnji na mobing, pojačanu poresku kontrolu…
Za razliku od ranijih godina kada su insajderi, odnosno “zviždači”, u Crnoj Gori bili neadekvatno zaštićeni, iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u septembru 2021. je ocijenjeno da je poboljšana zakonska regulativa, te da imaju značajne rezultate u zaštite zviždača.
Iz ASK-a je navedeno da su 2021. imali najveći broj prijava zviždača — 75.
Kazne za poslodavce do 20.000 eura
Inspekcija uvjerava da će pojačati nadzor i kontrolu poslodavaca.
Ana Vujošević iz UIP-a napominje da su kazne za poslodavce od 2.000 do 20.000 eura, za odgovorno lice 200 do 2.000, odnosno za preduzetnike od 500 do 6.000 eura.
Podsjeća da Inspekcija ima spisak svih preduzeća sa ukupnim brojem zaposlenih, odnosno brojem radnika koji su prijavljeni na puno i na nepuno radno vrijeme.
“Kontrole će se sprovoditi sistemski. Ići će se od velikih trgovinskih lanaca i subjekata, koji imaju poslovnice u svim crnogorskim gradovima, kao i onih koji imaju mali broj zaposlenih, kako bi se vidjelo da li se sa malim brojem zaposlenih proces rada može obaviti kako je i prijavljeno”, kazala je Vujošević.
Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, na čijem je čelu Milojko Spajić, tvorac programa “Evropa sad”, za RSE kažu da će preko UIP-a prihoda i carina, kontrolisati primjenu poreskih zakona, koji su sastavni dio Programa.
“S obzirom da se poreska prijava [za januar] predaje do 15. februara, tada će Uprava imati podatke nakon prvog mjeseca implementacije zakonskih propisa i poreski inspektori će djelovati na osnovu utvrđenog stanja”, navodi Ministarstvo finansija i socijalnog staranja.
Iz Ministarstva su pojasnili da sa Upravom rade na izradi akata, koji će poslodavcima omogućiti da na vrijeme predaju poreske prijave za januar.
Precizirali su da je za primjenu Zakona o radu nadležno Ministarstvo ekonomskog razvoja, a ukupnu kontrolu poštovanja zakona obavlja Uprava za inspekcijske poslove, koja je u nadležnosti Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.
Građani imaju velika očekivanja od programa “Evropa sad”, koji je naišao na nepodijeljenu podršku zaposlenih u Crnoj Gori i Vlade.
Preporučeno
Iako je Program bio predmet oštrih polemika između Vlade i poslanika, kako vlasti tako i opozicije, zbog održivosti budžeta i stabilnosti javnih finansija u Skupštini je dobio podršku parlamentarne većine i dijela opozicionih stranaka.
