Video
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković za portal Standard komentarisao je podatke Ministarstva finansija i istakao, da iako je rano za donošenje nekih zaključaka, zabrinjavajući je podatak da prihodi Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja nijesu na planiranom nivou, što ukazuje na postojanje problema.
Kako kaže, taj pad se ponavlja iz mjeseca u mjesec i jasno pokazuje određene slabosti sistema.
Mulešković podsjeća da je, nakon fiskalne reforme, Crna Gora u velikoj mjeri zavisna od indirektnih poreza.
” Zato naplata poreza mora biti apsolutni prioritet. Ukoliko se trenutni negativni trendovi nastave, realno je očekivati da ćemo morati da razmišljamo o dodatnom zaduživanju kako bismo pokrili tekuće troškove. Na rashodnoj strani imamo veoma fiksne i visoke obaveze, dok prihodna strana još uvijek nije dovoljno razvijena. Suštinski problem je nedovoljna diverzifikacija ekonomije, uz istovremeni porast javne potrošnje”, objašnjava Mulešković.
Prema njegovim riječima, ozbiljnu zabrinutost izazivaju i podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP).
“Projekcije govore da crnogorska ekonomija ove godine neće rasti tempom predviđenim fiskalnom strategijom, a preliminarni podaci pokazuju da rast u 2024. godini nije dostigao planirani nivo, što će dodatno negativno uticati na javne finansije, kaže Mulešković i ističe da turizam, koji je ključni izvor prihoda za Crnu Goru, takođe bilježi negativne trendove u 2024. godini.
On ukazuje da je evidentno da sezona još nije pripremljena i da postoji realna bojazan da ćemo i ove godine imati ozbiljne probleme u toj oblasti.
Muleškovića dodatno zabrinjava i podatak da se nastavlja pad priliva direktnih stranih investicija u realnu ekonomiju.
” U prva dva mjeseca 2025. godine, zabilježen je pad od 50% u odnosu na isti period prethodne godine kada je riječ o investicijama u preduzeća i banke. Od 2018. godine, investicije u realnu ekonomiju opale su za više od 70%”, kaže analitičar i ističe da ovaj trend jasno ukazuje na problem u privlačenju stranog kapitala, što direktno utiče na ekonomski razvoj i fiskalne prihode.
Mulešković ističe, da zbog ovakvih ekonomskih kretanja postaje očigledno da bi fiskalna strategija morala da se revidira, jer su se brojni faktori promijenili, i potrebno je sagledati da li se ciljevi iz strategije zaista ostvaruju u praksi.
On je mišljenja da iako je još uvijek rano za konačnu procjenu fiskalne pozicije, preliminarni trendovi nisu ohrabrujući, te je potrebno sačekati još nekoliko mjeseci kako bi se sagledala potpuna slika.
Mulešković navodi i četiri ključne poruke koje proizilaze iz ove situacije:
- Neophodan razvoj realne ekonomije – posebno kroz otvaranje novih radnih mjesta;
- Potrebna stabilizacija rashodne strane budžeta, smanjiti neproduktivnu potrošnju;
- Reforma javne uprave mora postati prioritet, kako bi se smanjili operativni troškovi;
- Zavisnost od indirektnih poreza je velika slabost u fiskalnom sistemu – potrebno je diversifikovati izvore prihoda.
On naglašava i moguće negativne efekte globalnih kretanja.
Preporučeno
” Ukoliko se recesija intenzivira na svjetskom nivou, prvi sektor koji bi mogao biti pogođen je turizam, jer građani u kriznim vremenima prvo štede na luksuzu, a to uključuje i putovanja”, objašnjava Mulešković i zaključuje da zbog svega navedenog, naredni mjeseci će biti ključni za procjenu da li su sprovedene reforme bile održive i kakve korake treba preduzeti kako bi se obezbijedila fiskalna stabilnost.
