Video
“Bez obzira na to koje odluke ovdje budemo donosili o zatvranju određenih djelatnosti smatramo da će se negativni trendovi nastaviti i u narednoj godini. Ne mora da znači da će doći do daljeg pada ekonomske aktivnosti ali će svako stope ekonomske aktivnosti biti male. Prema nekim procjenama svjetskih institucija one se odnose od 5,5 do 6,8%”, kazala je Kaluđerović gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne GOre.
Država će, kako je dodala, zato biti primorana da se zaduži na međunarodni tržištima ali uđe u finansijske aranžmane sa MMF-om na primjer.
Ona je istakla da bi eventualni “lockdown” ili zatvaranje određenih djelatnosti svakako imao negativne posljedice na ekonomski rast u Crnoj Gori i ekonomske rezultate.
“Zatvaranje određenih djelatnosti podrazumijeva da će preduzeća u tim djelatnostima ostvarivati manje prihoda što će uticati na njihovu likvidnost što znači da ona neće biti u mogućnosti da izmiruju svoje obaveze, isplaćuju zarade zaposlenima i neće biti u mogućnosti da izmiruju neke druge obaveze što će se odrazito na životni standard tih domaćinstava a odraziće se i na nivo zaposlenosti”, kazala je Kaluđerović.
Direktorica ISSP-a je podsjetila i da ekonomski rezultati u Crnoj Gori manjim dijelom zavise od zatvaranja kod nas a većim od zatvaranja u drugim zemljama posebno u onima koje su naši glavni ekonomski partneri.
“Podsjetiću da smo u jednom trenutku bili ‘korona free’ destinacija ali nijesmo imali turista jer je svim drugim zemljama bila odluka da njihovi građani ne mogu da putuju vani. Tako da kada govorimo o efektima zatvaranja treba imati na umu i tu činjenicu da mnogo veće efekte po ekonomiju u Crnoj Gori imaju i odluke koje se donose u drugim zemljama a ne smao koje mi donosimo”, kazala je.
Ona je dodala da će eventualne nove mjere i odluke o zatvarnaju najviše pogoditi djelatnosti na koje se one odnose.
“Ugostiteljstvo na primjer. Njihove poslodavce i zaposlene u tom sektoru a to se preliva i na životni standard ljudi u tom sektoru”, precizirala je Kaluđerović.
Odluke u javnoj politici, kaže Kaluđerović, treba donositi na bazi kvalitetnih podataka.
Preporučeno
“Ljekari su jasni i poručuju da odluke donose na bazi informacija koje dobijaju od pacijenata, ljekara itd a što se tiče ekonomije to su podaci o smanjenju prhoda preduzeća o povećanju nezaposlenosti, o smanjenju životnog standarda stanovništva itd. Postoji metodologija koja nam omogućava i da medicinske efekte izrazimo ekonomskim kategorijama. Ona se koristi u ekonomiji i njome se pokušavaju izračunati efekti odnosno gubici koje po ekonomiju i društvo može imati gubitak jednog života”, kazala je Kaluđerović u Jutarnjem programu TVCG.
