Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković saopštio je danas na Premijerskom satu da je u razvoj Sjevernog regiona samo prošle godine uloženo 340 miliona eura i da je na našem Sjeveru u ovom trenutku aktivno 50 gradilišta.
Preporučeno
“Plan je da se u ovoj godini uloži oko 90 miliona više, tj. 430 miliona eura. Samo na današnji dan na sjeveru imamo pedeset aktivnih gradilišta. A evo šta je na terenu: u Bijelom Polju u toku su radovi na izgradnji škole „Dušan Korać” ukupne vrijednosti 5,5 milona eura; u Rožajama se gradi dječji vrtić vrijedan preko 1,5 milion; u Rožajama, Gusinju i Beranama u toku su radovi na izgradnji gradskih pijaca vrijednosti preko 2,5 milona eura; u Andrijevici se podiže „Kuća voća”; grade se sportski tereni u Šavniku i Rožajama; rekonstruišu se i grade novi vodovodi u Andrijevici, Rožajama i dalje širom sjevera; u Plavu se radi na izgradnji gradskog trga; u Beranama se privodi kraju izgradnja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda vrijednog oko 12,5 milona eura; uskoro će početi radovi na izgradnji sportske sale gimnazije i srednje stručne škole u Rožajama, vrtića u Pljevljima, itd”, rekao je Marković, odgovarajući na pitanje poslanika Ervina Ibrahimovića iz Poslaničkog kluba Bošnjačke stranke koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno” – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative.
Marković je rekao da je, kada je riječ o poljoprivredi od ukupno realizovanog Agrobudžeta u prošloj godini više od 50 % sredstava bespovratne podrške usmjereno prema Sjevernom regionu.
Premijer je pomenuo značaj razvoja sporta u tom području pomenuvoši da je Ministarstvo sporta i mladih uspostavilo servis „Evropska omladinska kartica”, koji obezbjeđuje 60.000 povlastica za mlade u 37 zemalja Evrope.
„Ovu karticu posredstvom Ministarstva dobilo je 1.500 mladih ljudi sa sjevera Crne Gore“, rekao je premijer.
Govoreći o potrebi unapređenja administrativnog aparata u Sjevernom regionu.
“Uvjeren sam da je postojeći administrativni aparat na svim nivoim je odveć dovoljan i za veće zemlje od Crne Gore. O unapređenju i potrebi viših dometa tog aparata valjalo bi diskutovati. Stoga rješenje za objektivne probleme građana o kojima ste govorili, ne treba tražiti u dodatnom administriranju, već u podizanju efikasnosti postojećeg sistema. A to se radi na sledeći način, ili na više načina: uvođenjem tehnoloških inovacija primjerenih digitalnom dobu u kome živimo, čime će državni servisi (prvenstveno javne usluge) biti dostupnije, efikasnije i jeftinije; zatim, podsticanjem preduzetništva i stručnim usavršavanjima, posebno u sektoru prozvodnje, čime će se povećati zaposlenost i stvarati kvalitetna i održiva radna mjesta koja će doprinositi poreskoj i penzionoj politici, punijem državnom Budžetu i dodatnom smanjenju deficita Fonda PIO. E u takvom ambijentu mi nećemo više govoriti o potrebi snaženja administrativnog aparata u brojčanom, već u operativnom smislu. Tek kada dostignemo taj nivo – možemo kazati da administrativni aparat ispunjava svoju svrhu u punom kapacitetu, i daje suštinski doprinos kvalitetu života svakog pojedinca. Vrata Vlade uvijek su otvorena za sve predloge koji za cilj imaju snaženje servisne uloge države i podizanje njene efikasnosti, kako bi na najbolji način služili potrebama naše privrede i građana, a ne za povećanje cijene tog servisa koji pada na teret tih istih građana“ zaključio je Marković.











