Video
Crna Gore je pred izazovima, kaže Rabrenović, i svaka godina koja dolazi je izazovnija od prethodne, dodaje on, u svakom pogledu, navodi on, kako u političkom i društveno socijalnom, tako i u, kako tvrdi, u ekonomskom segmentu.
“Crna Gora je država na čije funkcionisanje ekonomskog sistema utiče puno faktora, prije svega unutrašnji politički faktori, koji utiču prevashodno na dešavanja ne samo u ekonomiji, nego, nažalost, u svim oblastima u Crnoj Gori. Onda imamo političke faktore koji su na regionalnom i globalnom nivou, i sva dešavanja na globalnom nivou itekako se osjete u Crnoj Gori. Mi ne možemo biti izdvojeno ostrvo, kako se to često kaže, usred okeana pa da smo zaštićeni od svega, i da se na nas ne prenose turbulencije i promjene na političkom, društvenom i ekonomskom životu. Crna Gora puno zavisi od svih dešavanja u svijetu, i ono što je kod nas veliki problem to je za veće i jače ekonomije tek blagi potres, kako bi rekli kad Kina kine čitav svijet se prehladi, tako otprilike bi bilo da Crna Gora doživi upalu pluća”,rekao je Rabrenović.
Teško je kontrolisati, dodaje on, teško je predvidjeti bilo kakve ekonomske predikcije u ovom trenutku kada je crnogorska ekonomija u pitanju.
“Jer, kada se misli da ne može biti teže, ono bude još teže. Crna Gora definitivno u ovoj 2025.godini ima dosta izazova, ima dosta nejasnoća, koje će morati, prije svega, politička elita u Crnoj Gori da riješi, prevaziđe, pa tek onda da se građani uključe u neki život, koji će biti mjera onoga što oni žele”, rekao je Rabrenović.
Fiskalna politika je jedan od najvećih izazova za Crnu Goru, objašnjava on, to je posljedica dešavanja od prethodnih par godina, dodaje, naročito ako se uzme u obzir, kako navodi, prošla godina.
” Problem su javne finansije, veoma bitne, kao i inflacija, za koju često čujemo da je nema, ili da je mala, sa čim se ja ne mogu saglasiti, jer je vrlo upitno kako se računa inflacija u Crnoj Gori, i da li je taj način na koji Monstat računa prihvatljiv za nas, kao potrošače i građane, jer je mnogo značajnija lična inflacija od opšte, odnosno one na državnom nivou. Fiskalna politika je problematična jer, kao što vidimo, Crna Gora se iz godine u godinu zadužuje, naš budžetski deficit raste, procjenjuje se da će u ovoj godini biti blizu 300 miliona eura, čemu kad se doda 900 miliona, koliko je neophodno novca da se vrate krediti i neka zaduženja iz prethodnog perioda, značajno prelazimo preko milijardu, a to je veliki iznos za Crnu Goru”, naglašava Rabrenović.
Za Crnu Goru veliki problem predstavlja javna potrošnja, podsjeća on, koja se iz godine u godinu, kako tvrdi, povećava.
“Ako uzmemo uporedni period 2023/2024, to su ti periodi Evropa sad 1, Evropa sad 2, mi imamo povećanje koje je od 500 miliona u apsolutnim brojkama, ili u relativnim oko 17,2 posto, za toliko je porasla javna potrošnja, što ne znači nužno da je to loše, jer javna potrošnja može značiti da je država uložila veći novac u kapitalne investicije, strukturu, i tako dalje, što, nažalost, nije slučaj. Mi imamo javnu potrošnju u onome dijelu koji je u jednom dijelu negativan, a to je povećanje plata, penzija, ali ne iz nove vrijednosti stvorene u državi, koje je javni sektor obezbjedio, nego je to iz zaduživanja, što je uvijek najgora potrošnja novca”, istakao je Rabrenović.
Crna Gora mora obezbjediti novu vrijednost, objašnjava, da bi servisirala obaveze i vraćala kredite, podsjeća on, ali država ne radi u smislu traženja novih ekonomskih ideja i projekata, da bi, kako kaže, bolje funkcionisala.
Preporučeno
” Crna Gora nema investicija, nema investicija iz inostranstva, nema čak ni investicija domaćih biznismena, privrednika. Sve se svodi na ulaganje u potrošnju, odnosno u izgradnju nekih tržnih centara, objekata, koji će dodatno služiti za povećanje potrošnje, ali neće stvarati one vrijednosti koje su Crnoj Gori potrebne. Nama su potrebna velika ulaganja, poput velikih resorta u Crnoj Gori, koji su ulaganja u skijališta, ulaganja u poljoprivredu, ulaganja koja će povećati zapošljavanje, koja će povećati produktivnost države, koja će omogućiti i mladim, i onim sredovječnim ljudima, da mogu da nađu svoje zaposlenje, i obezbijede sigurnu starost i sigurnu penziju. Nažalost, kod nas se tako nešto ne dešava”, zaključio je Rabrenović.
