Video
Formalno gledano budžet je ostvario suficit od dva miliona eura. Međutim, kako kaže Rabrenović, to je model taktičkog budžetiranja, kojima pribjegavaju često privredna društva kada žele da friziraju svoje rezultate za određeni kvartal. Vrlo rijetko to, kako navodi, čine države.
– Znamo svi da nije ovo prvi put, i prošle godine smo imali situaciju u kojoj država rekla da je ostvarila suficit. Sami ostvareni suficit nije realna situacija budžeta, i nije to realno stanje u kojem je država nakon plaćanja svih obaveza ostvarila dodatne prihode u iznosu od dva miliona, nego da je to u stvari rezultat neplaćene obaveze. Tako određena privredna društva fakturišu prihode, ne fakturišu rashode, i na taj način stvaraju vještačku sliku o većoj količini novca koji firma ima, a u suštini taj dug će morati platiti u nekom sljedećem mjesecu – rekao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo finansija će dostaviti izvještaj za februar, i znaćemo da li je nadomješteno to neplaćanje obaveza koje je oko 50 i nešto miliona eura, i da li je zaista bilo onako kako vide javnost i ekonomski stručnjaci, ili je bilo ono što smatra premijer Milojko Spajić.
– A što je urađeno u cilju promocije budžeta i onoga što oni rade, neke svoje samo reklame, koja nije bila potrebna apsolutno, jer se lako može demantovati – rekao je Rabrenović.
Takav način vođenja finansija, smatra Rabrenović, stvara lošu sliku kod međunarodnih faktora i može otežati i poskupiti kredite koje bi država uzimala. Može da donese i, kako kaže, zebnju kod ozbiljnih investitora.
Za stabilne javne finansije, objašnjava Rabrenović, Vlada će morati da se pomuči, jer je izražen, kako tvrdi, ogroman deficit, koji je prisutan već godinama.
– Deficit nije toliko opasan ako država novac koji ima ulaže u investicije, ako ih ulaže u stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta, za investitore, i za ulaganja. Ali, ako se ulaže u javnu potrošnju, u povećanje javne potrošnje, povećanje tih neproduktivnih troškova, koje bi država morala da smanji ako želi da ima održivije javne finansije, onda imamo problem. Ako imamo visok nivo sive ekonomije, koji bi opet morali da smanjimo kao jedan od uslova za održivost javnih finansija, ako imamo visok nivo neproduktivnih troškova koje bi opet morali da smanjimo, ako imamo višak javne administracije, koju bi opet morali u određenoj mjeri da smanjimo i, naravno, ako imamo tu sivu ekonomiju koja je problem svih država, a u našoj državi, bojim se, sa povećanjem cijena koje imamo, akcize koje se uvode, tjeraju građane u neku sivu zonu – zaključio je Rabrenović.
Preporučeno
