Video
On je, komentarišući Euro model, kazao da u ovom slučaju imamo djelimično umanjenje, odnosno ukidanje pojedinih opterećenja koja su bila na račun preduzeća, a značajan dio, na koji je javnost najviše i fokusirana, je povećanje minimalnih plata.
„Nužno je da dođe do povećanje produktivnosti, što je i cilj svake ekonomije, a ukoliko to ne bude moguće onda ćemo imati mogućnost da dođe do smanjenja dobiti preduzeća, odnosno sam vlasnik preduzeća se odrekne određenog dijela dobiti kako bi to preusmjerili na povećanje plata zaposlenih, što je vrlo rijetko i skoro po neočekivano da će se desiti“, smatra Rabrenović.
Dodaje da će najvjerovatnije doći do povećanja cijena, a ukoliko to ne ispuni što je neophodno i dođe do smanjenja potražnje, onda može doći do modela koji je najmanje poželjan – a to je otpuštanje radnika ili smanjenja fonda radnih sati.
„Jedino što je poželjno od ovih modela je da se poveća produktivnost i donekle dođe do smanjenja dobiti preduzeća, pa ćemo vidjeti da li će se to desiti ili će se ići direktno na povećanje cijena. To može imati posljedice, prije svega u rastu inflacije“, istakao je Rabrenović.
To je, prema njegovim riječima, onda krug koji apsolutno nije poželjan i vrlo brzo će se anulirati dobit za građane i potrošače.
Na pitanje može li doći da diskriminacije onih sa srednjim i visokim obrazovanjem, s obzirom na to da je mala razlika u iznosu predložene plate, odgovorio je potvrdno, te naveo da se u javnosti čuju već negodovanja. Rabrenović je istakao da je razlika između plate doktora nauke i nekog sa osnovnom školom svega 400 eura.
„Radi se o nečemu što je definitivno diskriminacija obrazovanih i čini mi se da se pravi sistem u kom se favorizuju niži stepeni obrazovanja. Rečeno je da će doći i do povećanja ostalih plata, ali se ne može očekivati da će doći do povećanja prosječenih plata u istom iznosu. Radi se o visokom nivou diskriminacije obrazovanih, a bojim se kako će se to odraziti na mlađe, jer pitanje je da li imaju razloga za studiranje“, ocijenio je Rabrenović.
Komentarišući lični doživljaj inflacije i zvanične podatke Zavoda za statistiku Monstat rekao je da je to jedno od glavnih pitanja koje stručnjake i građane zanima.
„Opšta inflacija koju objavljuje Monstat je opšta inflacija roba i usluga i svih ostalih segmenata i ne odgovara realnom stanju inflacije koju proživljavamo i zato uvijek čujemo građane da je ona puno veća od onoga što prikazuju“, rekao je Rabrenović.
Na pitanje kako će se odraziti Euro model na mala preduzeća odgovorio je da će na njima biti veliki teret.
„U Crnoj Gori imamo veliki broj mikro i malih preduzeća. Imamo i ogromnu sivu zonu, velikog broja neformalnih preduzeća.. Bojim se da će mala i mikro preduzeća dio svojih poslova seliti u sivu zonu kako bi se spasili od bankrota ili stečaja ili nekog problema koji može nastati“, kazao je Rabrenović.
Dodaje da je svima drago da plate rastu, samo treba imati mjeru između želja i mogućnosti, a posebno u ekonomiji.
„Bojim se da će mikro i mala preduzeća da imaju rezove, moraće možda da povećaju cijene svojih usluga, a na taj način će biti manje konkurentni u odnosu na velika preduzeća“, istakao je Rabrenović.
Na pitanje koliki je rizik ukoliko model premijera Milojka Spajića dobije zeleno svjetlo i od januara se više neće uplaćivati sredstva u penzioni fond naveo je da država preuzima obavezu da finansira ovaj fond.
„Nismo jedinstveni u tome, postoje takve države, ali to su zemlje koje imaju ogromna prirodna bogatstva i rezerve koje nemamo. Naš jedini prihod su turizam i usluge. Nemamo poljoprivredu koja je suština opstanka, energetika pokušava da se izbori za svoje mjesto ali je to sitno. Bez jake poljoprivrede mi ćemo sve više uvoziti i postati uvozno zavisni, a sve koliko se plata bude povećavala će ići na robu iz uvoza i nećemo puno postići“, smatra Rabrenović.
Preporučeno
Dodaje da to što bi penzije od iduće godine bile drugačije finansirane ne mora da znači da to predstavlja poseban rizik, jer država je garant za penzije i preuzima na sebe obavezu da će biti isplaćene.
