Video
Nesporno je, kaže Radulović, da je rat u Ukrajini izazvao veliku političku nesigurnost i finansijsku nestabilnost širom svijeta, koja se direktno odrazila ne samo na turizam, već i na sve segmente poslovanja.
“Jasno je da, što se tiče ovogodišnje turističke sezone, u Crnoj Gori nećemo imati ni goste iz Rusije niti Ukrajine. To već godinama unazad nisu najbrojniji gosti (kao prije 10 ili 15 godina), ali sa ta dva tržišta ukupno gubimo oko 30 procenata (u hotelskoj grupi čiji sam suvlasnik). Istovremeno post-kovid reakcija tržišta je takva da ćemo možda imati nešto bolju sezonu nego 2019.”, smatra Radulović.
Nedostatak gostiju sa ruskog i ukrajinskog tržišta ćemo, kako navodi Radulović, kompenzovati dužom sezonom i sa još nekoliko novih destinacija koje će, kako kaže, “debitovati” u Crnoj Gori, sa onih destinacija sa kojih je najavljeno povećanje letova ka Crnoj Gori.
“Tu prvestveno mislim na Skandinaviju, dakle Švedsku, Norvešku i Dansku nakon najave pet do sedam letova sedmično ka Crnoj Gori, zatim Baltičke države, u maju kreću letovi iz Rige, Talina. Kazahstan ostaje u kapacitetu od prošle godine”, smatra Radulović.
On kaže da je veoma značajno što će “FLY Dubai” ponovo krenuti ka Crnoj Gori, Turska je, navodi Radulović, sad već tradicionalno u prvih pet destinacija iz koje dolazi najviše gostiju.
“Broj upita svjedoči o rastu interesovanja Engleske, Francuske, Njemačke”, naveo je Radulović.
Ovogodišnja sezona će, smatra Radulović, biti duža, a kraj očekuje sredinom jeseni.
“Očekujem da će ovo biti sezona ravnomjernog tempa, bez oscilacija, odnosno bez onih izraženih skokova i overbooking-a kao u julu i avgustu prošle godine. Možda će biti manje gostiju, ali kumulativno biće više novca nego prošle i možemo se približiti prihodu iz 2019. Međutim, živimo vrijeme kondicionala, pa ću stoga na sve ovo dodati jedno veliko ali, zbog nekoliko važnih nepoznanica koje bi mogle da ugroze ovu projekciju”, poručuje Radulović.
Tu, prije svega navodi unutrašnju stabilnost u svakom smislu te riječi.
“Sad nam je najvažnije da iz Crne Gore idu pozitivne poruke i lijepe slike”, poručuje Radulović.
Drugi faktor je, kako kaže Radulović, inflacija, jer cijene kontinuirano rastu.
“Primjera radi, u kompaniji koji vodim, samo u martu smo imali 15 odsto rast direktnih troškova i to samo po osnovu energenata i hrane. Mi moramo da pravimo održivi posao. Ako sam imao 100 eura troškova, a prodavao sam za 110, u minusu sam pet eura, ne pokrivam ni osnovne troškove i shodno tome morao bih da povećam cijenu najmanje 15 eura, pa da radim s nulom, a to niko ne želi. Istovremeno podizanje cijena ima svoj limit, jer ako ih podignete preko određene granice, više niste konkurentni”, upozorava naš sagovornik.
Radulović, ipak, nije saglasan sa procjenama da bi od ove turističke sezone mogli prihodovati milijardu eura.
“Ne znam na osnovu koje metodologije su došli do tih zaključaka, a svakako nas zanima, jer bi to značilo da ćemo svi zaraditi više novca nego što smo planirali. Do tada, nikako da čujemo zvaničan podatak nadležnih koliko je novca ova država prihodovala od turizma u prošloj godini? Umjesto toga svjedočimo političkom populizmu koji je, iako očekivan, pretjeran čak i za predizborne cikluse. Neki razlog zbog kojeg nikako da čujemo zvaničan podatak – očigledno postoji. Slušamo opisne ocjene naravno u superlativu, ali nikako da čujemo konkretne podatke o troškovima i zaradi u grani na koju se, bar zvanično, najviše oslanja punjenje državne kase”, poručio je Radulović.
Za četiri do pet godina da budemo cjelogodišnji turistički centar
Otvaranje dionice auto-puta najavljeno je da maj ove godine, a Radulović kaže da će to znači mnogo za turizam Crne Gore, ali i kompletan razvoj države.
“Najprije će označiti turističku ekspanziju Kolašina i njegove okoline, jer kvalitetno infrastrukturno povezivanje je ključni preduslov. Ako za sat i 20 minuta sa primorja stignete do Kolašina, svi turoperatori i oni koji se bave turizmom stavljaju u funkciju Kolašin ravnopravno sa Skadarskim jezerom i ostalim adutima na primorju, kao što su Ulcinj, Kotor”, ističe Radulović.
Za četiri do pet godina očekuje da će Crna Gora izrasti u izuzetan cjelogodišnji turistički centar što, kako dodaje, ne znači da tu treba stati sa putnom infrastrukturom.
Preporučeno
“Moramo krenuti ka sjeveru, prema Zapadu odnosno konekciji na evropske auto-puteve kroz Jadransko-jonsku cestu, krak prema Albaniji, Grčkoj. Tek tada možemo da se predstavimo kao autodestinacija, jer do dana današnjega smo ostrvska destinacija. Jedino čime smo mogli da animiramo turiste da dođu u Crnu Goru je bio avio prevoz. Sve ostalo je bilo prekomplikovano dugo i neudobno”, zaključio je Radulović.
