Video
Da li ove godine zbog loših vremenskih prilika imamo manje turista nemamo podataka, ali evidentno je da imamo veliki problem sa domaćim radnicima i da to postaje alarmantno, kazao je Pobjedi prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve. On tvrdi da bez domaće radne snage nema razvoja turizma, te da su kod nas plate ubjedljivo najniže, a dužina sezonskog rada najkraća na Mediteranu.
Preporučeno
“Nemamo podataka koliko je popunjen privatan smještaj, objaviće procjene tek u februaru sljedeće godine, tako da mi ništa pouzdano ne znamo, možemo samo da nagađamo. Sudeći po podacima za kolektivni smještaj u prvih pet mjeseci, pred nama je izazov kako podići stepen popunjenosti u predsezoni i približiti se indikatorima popunjenosti prvo Hrvatske, pa onda i drugih razvijenih turističkih zemalja Mediterana. Ove godine je maksimalno eskalirao hronični problem nedostatka uslužne radne snage u turizmu i ugostiteljstvu. Neće da rade za ove plate i postoji opasnost da ostanemo bez domaće radne snage”, ističe Ratković.
Što se tiče stranih radnika, on tvrdi da nijedna destinacija nije održiva ako zasniva svoj turizam na stranim radnicima.
“Radnici su jedan aktivni dio ponude koji mogu da promovišu, prezentiraju zemlju. Drugo, mi nemamo interesa kao država da imamo turizam u kome predominantno ne rade naši radnici. Oni moraju apsolutno da dominiraju, a ne da kod nas dolaze, kako neki predlažu, Filipinci, a da naši radnici idu u druge zemlje. Sve treba prilagoditi tržištu”, tvrdi Ratković.
On smatra da deficit radne snage treba da nam je znak za uzbunu da ozbiljno razmotrimo probleme koje imamo u našem turizmu i da donesemo jedan program mjera kako da to prevaziđemo i riješimo.
“Crna Gora ne može imati održivu ekonomiju bez turizma, a turizam ne može biti održiv ako nije zasnovan na domaćoj radnoj snazi i ako nije zasnovan na dominantnoj ponudi domaćih proizvoda kroz turizam”, naglašava Ratković.
A kako da se riješi ovaj problem, Ratković kaže da je to duga priča i dugoročan problem i da sve iz korijena treba mijenjati.
“Turistički preduzetnici ne mogu, u uslovima postojećeg stepena popunjenosti i strukture tražnje i kanala prodaje, obezbijediti bitno veće plate. Hoteli i drugi ugostiteljski objekti, imajući u vidu njihove bilanse poslovanja u protekle tri decenije, nemaju mogućnost da povećaju plate zaposlenih”, kazao je Ratković.
On ističe da je problem kompleksan i dugoročan i da se mora planski rješavati.
“Treba se repozicionirati i ići više na organizovane kanale prodaje, te promociju putem društvenih mreža. Naš hendikep je hipertrofirana stambena izgradnja, koja bitno narušava strukturu smještajnog sektora i svodi osnovne smještajne kapacitete na 10 odsto ukupnog smještaja. Treba zaustaviti dalju izgradnju sekundarnih stanova i rezidencijalnih aglomeracija, jer to nije održiv turizam, nit pak pravi turizam, već biznis razvoja nekretnina, koji je velika prijetnja razvoju održivog turizma”, kazao je Ratković dodajući da je sada možda kasno, ali bolje ikad nego nikad.
Prema njegovim riječima stanovi za tržište ne treba više da se grade na Primorju ni u turističkim zonama u unutrašnjosti Crne Gore. Mnogo je toga napravljeno.
“Napravili smo neproduktivnu gužvu, sada bi trebalo da se to polako čisti i da se da akcenat na povećavanje plaža i čišćenje plažnog pojasa od objekata. Potreban je korjenit program promjena u turizmu”, istakao je Ratković.
Dodaje i da treba maksimalno podržavati hotele svih kategorija prema Master planu, a posebno male hotele.
Tvrdi i da infrastruktura ne može takođe da podrži ovu vrstu turizma.
“Nema parkinga, nema puteva, sporo se vozi, prenapučena je destinacija. Gradnja stanova nam je ozbiljno dovela u pitanje turizam”, napomenuo je Ratković.
On ističe i da ne možemo zasnivati turizam na dalekim tržištima jer se turisti sa tih destinacija malo zadržavaju.
“Moramo zasnivati turizam na evropska tržišta. Ove godine u predsezoni imamo tri puta više Njemaca, zatim više Francuza, Skandinavaca i to je dobro. Moramo da se organizujemo da se poveća organizovani turistički promet sa najjačih evropskih emitivnih tržišta, a ne da se dominantno oslanjamo na direktan buking, koji je od velike važnosti, ali nije dovoljan za optimizaciju popunjenosti kapaciteta i značajno produženje turističke sezone”, naveo je Ratković.
On vidi rješenje u umrežavanju hotela i formiranju integralnih hotela integracijom kvalitetnijih djelova privatnog smještaja.
“Da povećamo osnovni smještaj kako bi imali više kapaciteta. To bi bio kvalitetniji privatni smeštaj, i u Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu je promovisan integralni smještaj (integralni hoteli), što treba iskoristiti koliko je maksimalno moguće da i oni mogu ići organizovano na tržište. Ako povećamo pristup turista koji dolaze u organizovanom aranžmanu posredstvom turoperatora, koji na globalnom nivou učestvuje otprilike sa 50 odsto u strukturi kanala prodaje, onda bi mogli očekivati relativno brzo značajno povećanje stepena korišćenja kapaciteta, a time i ekonomske i socijalne održivosti našeg turizma. Ne treba zaboraviti da smo mi dominantno avio destinaticija i da je, u tom kontekstu, za nas organizovani turistički promet još značajniji nego na nivou globalnog turizma”, zaključuje Ratković.
