Video
Na pitanje kakav priliv investicija očekuju u narednom periodu, odgovor nijesmo dobili iz Centralne banke, a ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić Pobjedi je kazao da je realno očekivati blago usporavanje, prije svega zbog pandemije kovid-19, ali i unutrašnje političke situacije.
– U datim uslovima, nerealno je očekivati jačanje tokova kapitala – priliva stranih investicija. Tako da očekujem u narednom periodu njihovo usporavanje i pad, ali ne po dramatičnim stopama – ističe ovaj profesor na Fakultetu za menadžment.
Nije novo, podsjeća Kostić, da međunarodno kretanje kapitala, njegova dinamika i obim, primarno stoji pod uticajem dvije vrste činilaca: trenutno vladajućih opštih uslova u svijetu i interni ili unutrašnji uslovi unutar same zemlje primaoca, odnosno zemlje domaćina investicija.
– Ako ovlaš pogledamo jednu i drugu sferu uticaja, ne treba mnogo mudrosti da se zaključi kako na obje u ovom momentu presudno utiče zdravstvena kriza izazvana virusom kovid-19 a koja generiše duboku ekonomsku krizu sa i dalje neizvjesnim ishodom. Uz to, kraj se ni ne nazire i ima mnogo nepoznanica u vezi sa kovidom pa se nesigurnost održava, čak i pojačava. To je još jedan značajan potencijalno jak i negativan uticaj na tok kapitala a time i na priliv investicija u Crnu Goru- smatra Kostić.
Kada je neizvjesnost dominantna karakteristika tržišta onda, ocjenjje on, investitori redukuju svoje aktivnosti – smanjuju ili katkad potpuno obustavljaju plasiranje kapitala.
– Imajući u vidu da je pad ekonomske aktivnosti izazvan globalnom pandemijom značajan i da je shodno tome znatno smanjen opšti nivo tražnje, realno je očekivati da to sve uspori priliv stranih investicija. Dodatno nepovoljan uticaj dolazi iz unutrašnje sfere u vidu podizanja političkih tenzija u zemlji. To pored već navedenog može uticati na formiranje negativne percepcije investitora u pogledu sigurnosti investiranja i učvrstiti ih u odluci o odlaganju investiranja u našu zemlju – smatra ovaj ekonomski analitičar.
Nerealno
U datim uslovima, kako kaže, nerealno je očekivati jačanje tokova kapitala – priliva stranih investicija.
– Zbog toga očekujem u narednom periodu njihovo usporavanje i dalji pad, ali ne po dramatičnim stopama imajući u vidu da sve više sazrijeva mišljenje da će svijet morati da nauči da živi i radi sa kovidom-19, pa će i njegovo prisustvo biti nova normalnost, koja će tada manje uticati na tokove kapitala. U svakom slučaju, kad proces usporavanja krene, a već je krenuo, on će, imajući u vidu rečeno, nastaviti da se kreće još neko vrijeme u istom smjeru i neće biti naglih zaokreta – ističe Kostić.
Tačka preokreta će, ocjenjuje on, direktno biti uslovljena rezultatima u borbi sa kovidom-19 budući da u ovom momentu on presudno utiče na smanjenje tražnje – pad ekonomske aktivnosti a time na povećanje neizvjesnosti, odnosno nesigurnosti koja je ključna u donošenju odluke o investiranju. Dodatno će uticati i politička situacija u zemlji – kazao je Kostić za Pobjedu.
Azerbejdžan i dalje na prvom mjestu
Iz Centralne banke Pobjedi su kazali da i dalje prvu poziciju po ulaganjima u našu zemlju drži Azerbejdžan, ali ne navode cifru jer bi to, kako ocjenjuju, zadiralo u prostor poslovne tajne.
– Podatak je povjerljiv jer se odnosi na manje od tri kompanije – kazali su iz Centralne banke.
Na drugom mjestu su kompanije iz Kine sa preko 70 miliona eura ulaganja. Podsjetimo da su Kinezi sa te pozicije potisnuli Ruse, koji su u prošloj godini bili na drugom mjestu.
Treću poziciju u sedam mjeseci ove godine drže investitori iz Italije sa 43,1 milion eura dok su u prošloj godini na tom mjestu bili Mađari.
Ruski investitori su na četvrtom mjestu sa 38,3 miliona eura, a tu poziciju su prošle godine držali Ujedinjeni Arapski Emirati. Švajcarska je na petom mjestu sa blizu 34 miliona eura, a prošle godine su tu bili investitori sa Djevičanskih ostrva.
Potom dolaze UAE sa 20,5 miliona, Sjedinjene Američke Države sa blizu 17 miliona, Holandija sa 15 miliona, Njemačka sa oko 13 miliona, Estonija blizu deset miliona eura…
Najjača je stavka ,,ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke“, sa 82 miliona eura ukupnih ulaganja. Ali se ne navodi koliko zemalja je njome obuhvaćeno, niti da li pored azerbejdžanskih, ima još investirora koji potpadaju pod poslovnu tajnu.
Interkompanijski dug potisnuo ulaganje u preduzeća
Za sedam mjeseci tekuće godine u strukturi ulaganja prednjači interkompanijski dug sa preko 63 odsto ukupnih investicija ili 265 miliona eura. Za razliku od ove u prošloj godini je na toj poziciji bilo ulaganje u preduzeća i banke.
Prema raspoloživim podacima iz dokumenata CBCG, pod stavkom interkompanijski dug Švajcarska ima preko 27 miliona eura, potom Rusija 14 miliona, UAE 10 miliona, Italija 7,7, Slovenija 6,7, Turska 5,9 miliona… Međutim, ni to ne znači da neke druge zemlje nemaju možda više jer u dokumentima CBCG pored 17 zemalja umjesto cifre ulaganja stoji oznaka C, što znači da su u pitanju povjerljivi podaci koji se odnose na najviše tri strane kompanije.
Investicije u kompanije i banke u sedam mjeseci tekuće godine iznosile su 17,9 odsto ili blizu 75 miliona eura. I ovdje je veliki broj zemalja, ili njih 18 sa oznakom C – što znači povjerljivo.
Preporučeno
Ulaganja u kupovinu nekretnina u Crnoj Gori čine 12,3 odsto ukupnih investicija, sa preko 56 miliona. Ni ovdje se ne može steći realna slika po zemljama jer je 16 zemalja sa oznakom C. Po podacima koji su javni prednjači Rusija sa preko 12 miliona uloženih u kupovinu nekretnina u Crnoj Gori, Njemačka 6,4 miliona, sa po blizu četiri miliona Švajcarska i Srbija…
