Video
Šok koji je globalnoj ekonomiji zadao COVID-19 desio se brže i jače u odnosu na onaj koji je svijet zadesio 2008. godine tokom globalne finansijske krize, pa čak i velike depresije iz 1930-ih, tvrdi poznati američki ekonomista Nurijel Rubini.
On je rekao da je tokom te dvije prethodne negativne ekonomske epizode vrijednost berzi pala za preko 50%, banke su zamrzle davanje kredite, što je praćeno ogromnim brojem bankrota, povećanjem stope nezaposlenosti na preko 10% i kontrakcijom BDP od 10% na godišnjem nivou. Međutim, razlika u odnosu na sadašnju ekonomsku nedaću uzrokovanu koronavirusom je što se tada sve ovo odvilo tokom 3 godine, dok su se danas slične ekonomske nedaće realizovale u roku od tri nedelje.
“Ranije ovog mjeseca, američka berza je doživjela najveći pad u svojoj istoriji. Čak i mejnstrim finsnsijske firme, poput Goldman Saksa, Morgan Stenlija i JP Morgana očekuju da američki BDP padne za 6% u prvom kvartalu i 24 do 30% u drugom. Američki sekretar za finansije Stiv Mnučin je upozorio da bi stopa nezaposlensti mogla da pređe 20%, što je duplo više u odnosu na krizu iz 2008. Drugim riječima, svaka komponenta agregatne potražnje – potrošnja, investicije, izvoz su u slobodnom padu”, smatra čuveni ekonomista
Rubini napominje da je već sada jasno da će ekonomske projekcije negativnog efekta epidemije koronavirusa biti potpuno drugačije od očekivanih i da sada izgleda da će se svjetaska ekonomija stropoštati.
“Čak ni tokom Velike depresije i Drugog svjetskog rata nije se desilo da se većina ekonomskih aktivnosti jednostavno ugasi, kao što je to slučaj danas u Kini, SAD i Evropi. Najbolji scenario u ovom tenutk za svjetsku ekonomiju bio bi veći pad od onog nakon 2008. koji bi međutim bio kratkotrajan, sa vraćanjem ekonomskog rasta već u četvrtom kvartalu ove godine. U tom slučaju, tržišta bi počela da se oporavljaju kada bbi se pojavilo svjetlo na kraju tunela”, poručio je Rubini.
Međutim, napominje da se mora ispniti nekoliko uslova da bi do “najboljeg scenarija” došlo. Prije svega, kako je rekao SAD, Evropa i ostale ekonomije koje su pogođene epidemijom moraju preduzeti žestoke mjere u suzbijanju pandemije, koje podrazumijevaju karantine i blokade poput onih koje je preduzela Kina, ali i masovna testiranja i liječenja.
Osim toga, Centralne banke, koje su, prema njegovim riječima, već do sada uradile ono što im je trebalo 3 godine da urade tokom finansijske krize 2008., moraju nastaviti da kljukaju ekonomiju nekonvencionalnim mjerama.
“Kamatne stope moraju biti nula ili čak negativne, poboljšane smjernice oporavka, kvantitativno olakšanje i dostupnost kredita. FED je već preduzeo mjere da odovori na masovnu potražnju za dolarom na globalnim tržištima, ali sada moramo da ohrabrimo banke da pozajmljuju onima koji nisu likvidni ali su i dalje solventni, naročito malim i srednjim preduzećima”, rekao je Rubini.
On smatra i da Vlade moraju da pripreme ogroman fiskalni stimulans uključujući i direktno davanje keša stanovništvu. To će značiti, kako je rekao, i povećanje fisklanih deficita u razvijenim državama između 2 do preko 10 posto, međutim samo Vlade imaju snagu da spriječe kolaps privatnog sektora.
No, kako je rekao Rubini, ekonomsko stanje će zavisti od zdravstvenog stanja i ukoliko pandemija ne bude zaustavljena, ekonomije i tržišta će nastaviti da padaju. No, napominje, čak i ako pandemija budezauzdana to ne znači da ćedoći do ekonomskog rasta do kraja godine.
“Do tada će opet doći nova sezona virusa sa novim mutacijama virusa koje će biti otpornije na liječenje i medikamente, što će opet značiti kontrakciju ekonomije i krah tržišta”, rekao je Rubini.
Preporučeno
Osim toga, rekao je Rubini, problem je i što mnoge države ne mogu da pruže fiskalni stimulans svojim ekonomijama jer ne mogu da vrše pozajmice u sopstvenim valutama, što postavlja pitanje ko će spasiti ekonomije i tržišta ekonomija u razvoju.
