Video
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo 800.000 ljudi godišnje počini samoubistvo – to je jedna osoba svakih 40 sekundi.
ALARMANTNI PODACI
Crna Gora se i dalje suočava s alarmantno visokim stopama suicida. U 2024. godini evidentirano je 83 suicida (otprilike jedno svako “četiri dana”) – znatan pad u odnosu na 121 slučaj 2022. i 108 slučajeva 2023. Međutim, uz ukupno 562 suicida tokom posljednjih pet godina, i dalje ostaje među državama s najvišim stopama po stanovniku
Veliki broj suicida događa se u manjim gradovima i sredinama, pa tako u Pljevljima stopa iznosi 54,3/100.000 stanovnika, Plužine 46,8, Cetinje/Žabljak/Šavnik/Kolašin — 36,9 na 100.000.
UZROCI I RIZIČNI FAKTORI
Depresija je glavni psihijatrijski uzrok suicida, često uzrokujući fatalne ishod za čak do 15 % oboljelih.
U Crnoj Gori je 2016. rekordno dijagnosticirano 1.880 novih slučajeva depresije, što svjedoči o ozbiljnosti ovog javnozdravstvenog problema, dok brojke rastu iz godine u godinu.
Psihijatri navode da je pojačani broj suicida tokom prazničnih perioda, posebno među usamljenima, siromašnima i onima bez društvene podrške, dok sociološke studije pokazuju da siromaštvo i ekonomska nestabilnost direktno doprinose porastu mentalnih poremećaja i suicidalnog ponašanja
Depresija se ne javlja iz jednog razloga.
Riječ je o složenoj bolesti čiji uzroci uključuju genetske predispozicije, neurohemijske promjene u mozgu, traumatična iskustva, hronični stres, zlostavljanje, društvenu izolaciju i gubitke bliskih osoba.
Depresija ne pogađa samo um – ona slama volju, smanjuje energiju, izaziva bezvrijednost i izolaciju. Promjene u ponašanju – povlačenje, nema apetita, nesanica ili suprotno, anksiozne ili suicidalne misli – često prelaze neprepoznate. Često, osoba je već tražila pomoć kod lekara mjesec dana prije pokušaja suicida, a nikome nije rekla o suicidalnim mislima.
Mladi su nažalost sve češće pogođeni, a istraživanja pokazuju da su tinejdžeri i mlade odrasle osobe među najugroženijima.
„Depresija nije samo loše raspoloženje. To je stanje koje utiče na cijeli organizam, na misli, emocije i ponašanje. A kada traje duže bez adekvatne pomoći, može dovesti do samoubilačkih misli,“ navodi se u ocjenama stručnjaka za mentalno zdravlje.
Znakovi upozorenja često su suptilni: povlačenje iz društva, osjećaj bezvrijednosti, izražavanje beznađa, promjene u spavanju i apetitu, gubitak interesa za aktivnosti, pa i iznenadni smiraj nakon dugotrajne tuge. Nažalost, ti simptomi mnogima promaknu – kako porodici, tako i institucijama.
PREVENCIJA KAO LIJEK
Prevencija samoubistva mora početi ranije – kroz edukaciju, dostupnu psihološku podršku i otvoren dijalog o mentalnom zdravlju. Stručnjaci predlažu jačanje školskih i radnih programa podrške, bolje prepoznavanje simptoma i podizanje svijesti među građanima.
NJihova poruka koju svi moraju znati je da depresija nije slabost.
To je bolest koja zahtijeva razumijevanje, podršku i liječenje. Samoubistvo ne smije biti tema o kojoj se šuti. Samo zajedničkim naporima – društva, porodice i stručnjaka – može se spriječiti da tihi krikovi ostanu nečujni.
*Ukoliko imate problem u komunikaciji sa institucijama, a žrtva ste nasilja u porodici, vršnjačkog nasilja ili vam treba psihološko savjetovanje – portal Standard vam može pomoći u uspostavljanju kontakta sa nadležnima. Možete nam se obratiti na broj telefona +382 68 017 825.
Preporučeno
*Projekat ”Suicid u Crnoj Gori”- kako ga prevenirati i kako pomoći žrtvama podržan je od strane Ministarstva kulture i medija i Fonda za medijski pluralizam.
