Bankar: Koji su Vam prioriteti i koji biste projekat željeli da pokrenete tokom svoje prve godine mandata u Crnoj Gori?

Solovova: Moj glavni prioritet biće da pomognemo Crnoj Gori da svoju snažnu ambiciju kada je riječ o članstvu u EU pretvori u konkretne i vidljive rezultate za građane i privredu. Crna Gora je ušla u važnu fazu procesa pristupanja EU, uz značajne reforme i investicije koje su u toku, uključujući energetiku, saobraćaj i sektore ekološke infrastrukture. Naš aktuelni projektni portfelj, kao i Strategija EBRD-a za Crnu Goru za period 2026 – 2030, koja uskoro treba da bude odobrena, u potpunosti su usklađeni sa ovim prioritetima. Naravno, moj fokus u narednim godinama biće na njihovom sprovođenju.

Dugoročna otpornost crnogorske ekonomije neće zavisiti samo od kvalitetne javne infrastrukture i energetskih sistema, već i od dinamičnog i konkurentnog privatnog sektora koji će stvarati radna mjesta i podsticati rast produktivnosti.

EBRD se već pozicionirao kao vodeći razvojni partner Crne Gore u strateškim sektorima infrastrukture i energetike i nastavićemo rad u tim oblastima, ali ćemo istovremeno nastojati da dodatno ojačamo podršku konkurentnosti privatnog sektora, posebno malim i srednjim preduzećima, inovacijama i preduzetništvu.

Budući da se lokalna ekonomija u velikoj mjeri zasniva na malim i srednjim preduzećima, naša partnerstva sa lokalnim finansijskim institucijama imaju veoma važnu ulogu u plasiranju EBRD-ove podrške malim i srednjim preduzećima i mikropreduzećima. Kroz sveobuhvatnu mrežu lokalnih finansijskih institucija usmjeravaćemo podršku nedovoljno obuhvaćenim segmentima, kao što su kompanije koje vode mladi ili žene, kao i zelene i digitalne investicije, kroz naše vodeće programe kombinovanog finansiranja i novouvedena rješenja za portfolio garancije.

Ovi inovativni i prilagođeni proizvodi pomoći će u prevazilaženju nedostataka u pristupu finansiranju i jačanju konkurentnosti lokalnih malih i srednjih preduzeća, kao i u povećanju otpornosti bankarskog sektora uoči pristupanja EU. Kao i uvijek, naše finansiranje malih i srednjih preduzeća prati tehnička pomoć kroz naš program Savjeti za mala preduzeća. U narednim godinama njihove aktivnosti biće posebno usmjerene na pomoć lokalnim malim i srednjim preduzećima da se pripreme za jedinstveno tržište EU kada Crna Gora pristupi Uniji.

Kada je riječ o projektu za koji bih posebno željela da vidim da napreduje tokom moje prve godine, mnogo ih je i željela bih da obezbijedim da svi budu pokrenuti i realizovani na vrijeme.

Implementacija će biti visoko na dnevnom redu mene i mog tima. Na kraju krajeva, naš uticaj se ne ostvaruje potpisivanjem ugovora o finansiranju, već završetkom konkretnih projekata. Ti projekti moraju biti realizovani efikasno, transparentno i u skladu sa visokim standardima. Zajedno sa nadležnim institucijama i partnerima na implementaciji intenzivno radimo na tome da ubrzamo realizaciju.

Saobraćajna povezanost je visoko na dnevnom redu Vlade i EU, a u tom kontekstu jedan od najvažnijih projekata je auto-put Bar – Boljare, koji se finansira uz podršku granta EU i finansiranja EBRD-a.

Zajedno sa partnerima na implementaciji radimo na dvije dionice: Mateševo – Andrijevica, gdje realizacija napreduje i izvođač priprema detaljni projekat, i obilaznica oko Podgorice, koja će biti sufinansirana sa po 100 miliona eura od strane EIB-a i EBRD-a, a za koju su već počeli izrada ESIA-e, tehnička dubinska analiza i revizija bezbjednosti saobraćaja. Cilj je da ugovori o finansiranju ove dionice budu potpisani 2027. godine.

Još jedan važan projekat na kojem radimo jeste modernizacija željezničke pruge Bar – Golubovci. Ovo je transformativna investicija koja može ojačati regionalnu povezanost, unaprijediti efikasnost Luke Bar, podržati trgovinu i turizam i približiti Crnu Goru evropskim standardima u oblasti saobraćaja. Projekat sufinansiraju EBRD, EIB i EU. Očekuje se da naše finansiranje bude potpisano do kraja septembra.

Bankar: Tokom Vašeg mandata u Albaniji, EBRD je investirao gotovo 900 miliona eura kroz više od 90 projekata. Koje bi se lekcije iz tog iskustva mogle uspješno primijeniti u Crnoj Gori?

Solovova: Jedna od lekcija jeste da razvojni efekat ne proizlazi samo iz obima investicija, već iz kombinovanja investicija sa reformama, snažnim institucijama i efikasnim kapacitetima za implementaciju.

U Albaniji smo naučili da ambiciozni projekti donose najveću korist kada su praćeni unapređenjem upravljanja, regulatornih okvira i kvalitetnom pripremom projekata. To važi bilo da govorimo o obnovljivoj energiji, saobraćajnoj infrastrukturi, komunalnim uslugama ili podršci privatnim kompanijama. Investitore ne privlače samo mogućnosti, već i predvidljivost, transparentnost i uvjerenje da se projekti mogu efikasno realizovati. Isto važi i za Crnu Goru.

Druga lekcija odnosi se na značaj mobilisanja privatnih investicija. Samo javni resursi ne mogu finansirati obim transformacije koji je potreban za zelenu tranziciju, modernizaciju infrastrukture i diversifikaciju ekonomije. Zbog toga je od ključnog značaja stvaranje portfelja projekata spremnih za finansiranje i podsticanje učešća privatnog sektora. Na primjer, Crna Gora ima značajan potencijal za razvoj obnovljive energije, gdje transparentni i konkurentni tržišni mehanizmi, poput aukcija za ugovore o razlici (CfD), mogu privući značajne međunarodne investicije.

Treća lekcija jeste da razvoj infrastrukture i privatnog sektora moraju napredovati zajedno. Bolji saobraćaj, energetika i javne usluge stvaraju uslove za širenje poslovanja, dok snažniji privatni sektor stvara radna mjesta i podstiče inovacije. U drugim zemljama u kojima poslujemo, ovaj integrisani pristup pokazao se uspješnim i vjerujem da može podržati i narednu fazu rasta Crne Gore i njeno približavanje EU.

Bankar: Koji sektori trenutno nude najveći potencijal za nove investicije EBRD-a u Crnoj Gori i možete li najaviti neke konkretne projekte?

Solovova: Energetika, povezanost i ekološka infrastruktura, kao i mala i srednja preduzeća, ostaju sektori sa najvećim potencijalom za buduće investicije EBRD-a.

Crna Gora raspolaže izuzetnim resursima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i ima stvarnu priliku da se pozicionira kao regionalni energetski akter. Potencijal zemlje u oblasti energije vjetra i sunca, u kombinaciji sa regionalnim interkonekcijama i podmorskim kablom prema Italiji, stvara dobre mogućnosti za nove investicije. Istovremeno, dalje jačanje prenosne i distributivne infrastrukture biće od ključnog značaja za integraciju dodatnih kapaciteta obnovljive energije.

Povezanost je još jedan strateški prioritet. Investicije u puteve, posebno auto-puteve Bar – Boljare i Jadransko-jonski koridor, željeznicu i digitalnu infrastrukturu mogu unaprijediti konkurentnost, ojačati regionalnu integraciju i podržati turizam i trgovinu.

Kada je riječ o privatnom sektoru, iako se turizam u Crnoj Gori već godinama razvija i prednjači, smatram da i dalje postoji neiskorišćen potencijal za razvoj turističke ponude u planinskim i kontinentalnim područjima, izvan obale.

Bankar: Šta je trenutno najveća prepreka snažnijim investicijama u Crnoj Gori: nedostatak kapitala, nedostatak projekata spremnih za finansiranje ili kašnjenja u sprovođenju reformi?

Solovova: Ne bih pristup kapitalu izdvojila kao glavnu prepreku. Crna Gora ima pristup međunarodnom finansiranju i, i dalje privlači interesovanje investitora, posebno u sektorima kao što su energetika i infrastruktura.

Veći izazov predstavlja kapacitet za pripremu i realizaciju projekata u skladu sa najboljim međunarodnim i standardima EU. Jačanje i izgradnja tih kapaciteta u javnoj upravi, državnim preduzećima, ali i privatnom sektoru, od ključnog je značaja kako bi se Crna Gora pripremila za buduće efikasno i pravovremeno korišćenje sredstava iz strukturnih fondova EU.

Mi uvijek veoma blisko sarađujemo sa partnerima u svakoj zemlji, uključujući Crnu Goru, pružajući im pomoć u pripremi projekata i jačajući njihove jedinice za implementaciju kroz tehničku pomoć i primjenu naših standarda, koji su usklađeni sa direktivama EU. Iskustvo rada sa nama i drugim međunarodnim finansijskim institucijama doprinosi izgradnji tih ključnih kapaciteta, ali za to su potrebni vrijeme i kontinuitet.

Još jedan važan faktor jeste predvidljivo okruženje u kojem se projekti mogu efikasno pripremati i realizovati. Investitori veoma cijene jasna pravila, transparentne procedure javnih nabavki, snažne institucije i pravovremeno donošenje odluka. Kada su procedure izdavanja dozvola spore, kada se realizacija odlaže ili kada regulatorni okvir nije jasan, čak i dobro osmišljeni projekti mogu imati poteškoća da budu završeni.

Zbog toga kontinuirani napredak u sprovođenju reformi, institucionalnoj koordinaciji, razvoju kapaciteta javne uprave i pripremi projekata može biti jednako važan kao i samo finansiranje.

Bankar: Kako Crna Gora može ubrzati zelenu tranziciju, a istovremeno očuvati energetsku sigurnost, i koje investicije bi u tom procesu trebalo da budu prioritet?

Solovova: Zelenu tranziciju i energetsku sigurnost treba posmatrati kao međusobno komplementarne ciljeve. Crna Gora treba da nastavi da daje prioritet proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, posebno projektima energije vjetra i sunca, ali i optimizaciji postojećih hidroenergetskih resursa, uz istovremeno ulaganje u infrastrukturu potrebnu za integraciju tih kapaciteta u sistem. Unapređenje prenosne mreže, modernizacija distributivne mreže, digitalizacija i tehnologije pametnih mreža od ključnog su značaja za očuvanje pouzdanosti sistema kako se udio obnovljivih izvora bude povećavao.

Crna Gora takođe može imati koristi od uspješnog iskustva aukcija za obnovljivu energiju širom Zapadnog Balkana. U zemljama poput Albanije i Srbije, konkurentne aukcije privukle su snažno interesovanje investitora, ubrzale razvoj obnovljivih izvora energije i pružile veću sigurnost investitorima i projektantima. Važno je, međutim, da su na taj način obezbijedile dugoročnu isporuku zelene energije po najnižim tarifama za vlade.

Za Crnu Goru, uvođenje aukcija za obnovljive izvore energije pomoglo bi da se iskoristi njen značajan potencijal energije vjetra i sunca, privuku privatne investicije i podrži dugoročni razvoj i konkurentnost energetskog sektora.

Energetska efikasnost takođe treba da ostane prioritet. Ona je često najbrži i najisplativiji način za jačanje energetske sigurnosti uz istovremeno smanjenje emisija. Programi podrške školama, bolnicama i javnim objektima već su pokazali kako uštede energije mogu smanjiti troškove i unaprijediti javne usluge.

Na kraju, važno je nastaviti sa stvaranjem predvidljivog investicionog okvira, uključujući konkurentne aukcije za obnovljivu energiju i transparentnu regulativu. Ako se ovi elementi objedine, Crna Gora može dodatno ojačati energetsku sigurnost, privući investicije i ubrzati tranziciju ka niskougljeničnoj ekonomiji.

Bankar: S obzirom na Vaše iskustvo u privatnom kapitalu i složenim investicionim projektima, može li EBRD pružiti snažniju podršku crnogorskim kompanijama kroz direktne investicije u kapital, umjesto isključivo kroz kreditiranje?

Solovova: Apsolutno. Ulaganje u kapital može biti veoma snažan instrument u odgovarajućim okolnostima, jer EBRD-u omogućava ne samo da obezbijedi kapital već i da direktno utiče na unapređenje korporativnog upravljanja i podrži strateški razvoj i dugoročni rast kompanija.

EBRD već koristi kapitalno i dužničko finansiranje za selektivnu podršku prekograničnom širenju regionalnih lidera. U Crnoj Gori naša investicija u Voli pokazuje da postoje mogućnosti za podršku snažnim lokalnim kompanijama kroz ovu vrstu instrumenta.

Nastavićemo da procjenjujemo mogućnosti od slučaja do slučaja, fokusirajući se na kompanije sa snažnim potencijalom za rast, odgovarajućim obimom poslovanja i jasnim standardima korporativnog upravljanja. Naš cilj je uvijek da pomognemo kompanijama da postanu konkurentnije i otpornije i da vremenom budu sposobne da privuku dodatne investicije.

Dok su direktne investicije EBRD-a u kapital obično pogodnije za veće kompanije, imamo fondove kapitala posebno prilagođene malim i srednjim preduzećima. Konkretno, Enterprise Expansion Fund II (ENEF II), investicioni fond vrijedan 71 milion eura, podržavaju EBRD i niz drugih razvojnih institucija. EBRD djeluje kao investicioni savjetnik fonda i odgovoran je za identifikovanje, strukturiranje i realizaciju odgovarajućih investicija na Zapadnom Balkanu.

Fond ulaže u kompanije iz različitih sektora, kao što su agroindustrija, maloprodaja, proizvodnja, usluge, tehnologija i drugi. U ekonomijama Zapadnog Balkana koje dominantno čine mala i srednja preduzeća, ENEF odgovara na ključni nedostatak izvora finansiranja pružanjem kapitalnog, kvazikapitalnog i prilagođenog dužničkog finansiranja kompanijama sa snažnim potencijalom za rast.

Kombinujući kapital sa praktičnom podrškom usmjerenom na jačanje upravljanja, korporativnog upravljanja i održivosti, fond pomaže lokalnim kompanijama da se šire na nova tržišta, postanu konkurentnije i privuku dodatni kapital.

Takođe sarađujemo sa zemljama, uključujući Crnu Goru, na razvoju njihovih tržišta kapitala kao alternativnog načina na koji kompanije mogu doći do kapitala koji im je potreban.

Bankar: Koja bi ekonomska reforma povezana sa procesom pristupanja Crne Gore EU mogla najbrže da ojača povjerenje investitora u zemlju?

Solovova: Jedna oblast u kojoj vidimo posebno veliki potencijal za jačanje povjerenja investitora jeste efikasno sprovođenje reformi koje unapređuju ekonomsko upravljanje. To uključuje bolje upravljanje državnim preduzećima i unapređenje njihovog poslovanja, ali i reforme koje jačaju energetsko tržište i grade kapacitete ključnih institucija.

Reformski instrument vrijedan 4,3 miliona eura, koji finansira EU, a sprovodi EBRD, predstavlja važnu platformu kroz koju podržavamo Crnu Goru u pretvaranju ključnih prioriteta iz njene Reformske agende i procesa pristupanja EU u konkretne reforme ekonomskog upravljanja.

Njegove aktivnosti obuhvataju energetsku sigurnost i dekarbonizaciju, upravljanje i poslovanje državnih preduzeća, kao i razvoj poslovnog ambijenta i institucija. Pritom se kombinuju savjetovanje o javnim politikama, tehnička pomoć i izgradnja institucionalnih kapaciteta, čime se reformske obaveze pretvaraju u konkretne promjene na terenu.

Kroz ovaj instrument već podržavamo praktičnu implementaciju u širokom spektru oblasti, od razvoja tržišta obnovljive energije, uključujući podršku aukcijama za obnovljive izvore energije i integraciji tržišta električne energije, do primjene novog Zakona o državnim preduzećima i unapređenja upravljanja i operativnih praksi u strateškim kompanijama kao što su Željeznički prevoz, CEDIS i Monteput.

Ovu podršku dopunjuju inicijative usmjerene na jačanje institucionalnih kapaciteta u sektoru saobraćaja, poput novoosnovane Željezničke agencije, kao i unapređenje poslovnog ambijenta za sektor obnovljivih izvora energije kroz osnivanje Udruženja OIE Crna Gora.

Kombinovanjem reforme javnih politika, jačanja institucija i investicija možemo pomoći Crnoj Gori da izgradi snažniji bilans uspješne implementacije, a time i stvori predvidljivije i privlačnije okruženje za privatne investicije.