„Crna Gora se i dalje suočava sa značajnim fiskalnim ranjivostima“, navodi se u izvještaju.
EBRD među izvorima tih ranjivosti prepoznaje visoke rashode na čije prilagođavanje vlasti imaju ograničen uticaj, velike otplate duga i nedosljedno poštovanje fiskalnih pravila.

Banka preporučuje da se srednjoročno budžetsko planiranje uskladi sa standardima Evropske unije, obnove fiskalne rezerve i obezbijedi više prostora za javna ulaganja koja doprinose privrednom razvoju, uz očuvanje održivosti duga.
Posebno izdvaja potrebu da se „ojača fiskalni okvir i Fiskalni savjet učini operativnim“.
Važan dio preporuka odnosi se na državna preduzeća. EBRD traži profesionalizaciju njihovog rukovođenja i pažljivo praćenje fiskalnih rizika. Takve promjene povezuje sa uklanjanjem prepreka poslovanju, boljim investicionim ambijentom i snažnijim rastom privatnog sektora.

Treći prioritet je ubrzana primjena Strategije reforme obrazovanja za period 2025–2035. Naglasak je na učenju kroz rad, čvršćim vezama visokog obrazovanja sa poslodavcima i mjerama koje podstiču uključivanje ljudi na tržište rada.
Preporučeno
U pregledu ekonomskih kretanja EBRD navodi da je crnogorska privreda u prvoj polovini 2026. ostvarila realni rast od 3,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Rast su podržali izgradnja auto-puta, veći izvoz električne energije nakon rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja i turizam, dok je pad realnih zarada ograničavao privatnu potrošnju.















