Video
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković rekao je danas u Skupštini da je glavni cilj ekonomske politike Vlade povećanje kvaliteta života svih građana te da svjedočimo da je napravljen napredak, ali da za snažnije iskorake moramo nastaviti sprovođenje mjera fiskalne konsolidacije I naše finansije učiniti dugoročno održivim.
Preporučeno
„Namjera nam je da nastavimo sa daljim smanjenjem budžetskog deficita i stvaranjem uslova za opadanje javnog duga u srednjem roku”, rekao je premijer odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Mugoše iz Poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije.
Premijer je rekao da su mjere fiskalne konsolidacije, u prethodne dvije godine, dale dobre rezultate čemu svjedoči činjenica da su izvorni prihodi budžeta povećani za oko 260 miliona eura što predstavlja rast od 17%.
„Takođe, u istom periodu smo racionalnije trošili, pa smo stvorili prostor za povećanje ulaganja u infrastrukturne projekte čijom realizacijom se ubrzava ekonomski rast i direknto utiče na kvalitetniji život svakog pojedinca. Efekti sprovedenih mjera fiskalnog prilagođavanja omogućili su smanjenje budžetskog deficita sa 5,8% BDP-a u 2017. godini na projektovanih 2,97% BDP-a u 2019. godini i obezbijedili da se novo zaduživanje vrši isključivo za finansiranje Kapitalnog budžeta i potrebe prijevremene otplate postojećeg duga. U isto vrijeme, omogućeno je ostvarenje suficita tekuće budžetske potrošnje, što ukazuje da je deficit budžeta nastao isključivo usljed realizacije kapitalnih projekata. O postignutim rezultatima u oblasti javnih finansija svjedoči i podrška međunarodnih finansijskih institucija (MMF i Svjetska banka). To je doprinijelo i poboljšanju kreditne pozicije Crne Gore, čime su se obezbijedili i povoljniji uslovi za pribavljanje sredstava na međunarodnom finansijskom tržištu, odnosno reprogram postojećih kredita uz velike uštede“, rekao je premijer.
Predsjednik Vlade je rekao da se i ove godine nastavljaju pozitivni trendovi.
„Podaci o ostvarenju Budžeta u 2019. godine pokazuju da se pozitivni trendovi iz prethodne dvije godine nastavljaju. U periodu januar – jun 2019. godine, prihodi budžeta su naplaćeni u iznosu od 824,0 mil.€, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 60,1 mil.€ ili 7,9%. U odnosu na plan (januar-jun) prihodi su viši za 20,7 mil.€ ili 2,6%. Na drugoj strani, izdaci budžeta u prvoj polovini godine iznosili su 733,9 mil.€ ili 15,3% BPD-a, i u odnosu na planirane manji su za 125,6 mil. € odnosno 14,6%. Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 69,0 mil.€, što je više od polovine planiranog za cijelu godinu. Prema podacima Uprave za saobraćaj, od planiranih 36,9 miliona eura, potrošeno je 20,2 miliona eura, dok je Uprava javnih radova od opredijeljenih 63,3 miliona eura realizovala skoro 12 miliona eura. Upoređujući sa prethodnim godinama, ovakav stepen realizacije je očekivan uzimajući u obzir zimu, i loše vremenske uslove u drugom kvartalu, ali i ustaljenu dinamiku radova koja je po pravilu veća u drugoj polovini godine. Budžet za 2019. godinu usmjeren je na nastavak sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije i karakteriše ga brži rast prihoda u odnosu na rashode čime se postiže opadajući trend budžetskog deficita. Kazao sam i u odgovoru na pitanje poslanika Konjevića da je suficit tekućeg budžeta u 2017. godini bio 15 miliona eura, a u 2018. godini cijelih 100 miliona. Dakle, više trošimo onamo gdje je to najpotrebnije – a to su investicije i razvoj, a štedimo na tekućoj potrošnji“, rekao je Duško Marković na Premijerskom satu.
Premijer je pomenuo više od 200 kilometara rekonstruisanih puteva, nove škole i vrtiće, renovirane zdravstvene objekte i unaprijeđenu zdravstvenu uslugu, te gotovo 70 novih hotela.
„Ne možemo žmuriti da smo, uprkos finansijskim izazovima sa kojima se svakodnevno suočavamo, omogućili povećanje minimalne zarade, povećanje penzija kroz njihovo redovno usklađivanje, redovnu isplatu svih zarada, penzija, i socijalnih davanja…. Predložili smo smanjenje poreskog opterećenja rada kroz smanjenje stope doprinosa, a naredne godine se ukida i krizni porez kada je riječ o dohotku fizičkih lica. Sve to će dodatno rasteretiti našu privredu i doprinijeti povećanju zarada zaposlenih. Obezbijedili smo milionska ulaganja u obrazovanje i nauku, kroz različite oblike stipendija i drugih podsticaja za učenike, studente i mlade naučnike i istraživače. Poseban kvalitet su i uspješne politike u oblasti sporta i mladih, gdje smo istim novcem ostvarili mnogo veći efekat kod naše omladine. Namjerno sam rekao ulaganja, a ne izdvajanja, jer svaki euro koji pođe za mlade i talentovane je euro u našu bolju budućnost“, Marković.
