Stambeni krediti za funkcionere po povoljnim uslovima: Privilegije na račun džepova građana

Proglašavanjem za tajnu podatke o stambenim kreditima koje su određeni funkcioneri dobili po povlašćenim uslovima, građani ostaju uskraćeni i za informaciju ko su ljudi koji izuzetno obavljaju posao kojije od posebnog interesa za državu. Ovo su, kako je navedeno u odluci kojom se funkcionerima daje mogućnost da kupe stan za petinu njegove vrijednosti, kriterijumi na osnovu kojih Vladina komisija za stambena pitanja odlučuje ko takav kredit zaslužuje, a ko ne, piše Pobjeda.

Vlada je, pak, stavljanjem oznake ,,interno“ na podatke o ovom pitanju procijenila da građani ne zaslužuju da znaju kome je sve, od njihovog novca, na ovaj način riješeno stambeno pitanje.

Ovom oznakom se, prema Zakonu o tajnosti podataka, označavaju podaci čijim bi otkrivanjem nastupile štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa. Ovako je, prije tri godine, glasio odgovor predsjednika Komisije i ministra odbrane Predraga Boškovića na poslaničko pitanje Nevena Gošovića o funkcionerima kojima je na ovaj način riješeno stambeno pitanje. Do danas se ništa nije promijenilo po tom pitanju, jer mediji i dalje nemaju pristup ovoj informaciji. Ni od Uprave za imovinu nijesmo uspjeli da saznamo koliko stanova u Crnoj Gori je u državnom vlasništvu, kao ni koliko je njih dato u zakup ili prenijeto u vlasništvo nekog od funkcionera.

DISKRIMINACIJA

Odluka o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera donijeta je na osnovu Zakona o stanovanju i održavanju stambenih zgrada koji Vladi daje odriješene ruke.

Postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba lica čiji je rad od interesa za državu, odnosno jedinicu lokalne samouprave utvrđuju se propisom Vlade, odnosno nadležnog organa lokalne samouprave propisuje član 26. ovog zakona. Ovakvu odluku poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak, koja je Ustavnom sudu nedavno podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti, smatra diskriminatornom.

Na ovaj način se stvara prostor za brojne zloupotrebe i nezakonitosti, tvrdi Bošnjak, jer je član kojim se definiše ko može na ovaj način kupiti stan neodređen. S jedne strane funkcioneri se definišu kao oni koje bira ili imenuje Skupština ili predsjednik i Vlada, dok se sa druge strane u ovu grupu svrstavaju i ,,zaposleni u službi državnog organa i organu državne uprave, kao i u ustanovi i drugom pravnom licu čiji je osnivač država, koji u obavljanju poslova od posebnog interesa za državu

ostvaruju izuzetne rezultate i kvalitet rada. U inicijativi Ustavnom sudu navodi da se na ovaj način spisak potencijalnih korisnika povoljnih kredita proširuje do najnižih nivoa i to bez jasnih kriterijuma ko vrednuje rezultate i kvalitet i ocjenjuje ,,poseban interes za državu“. To se može odnositi samo na poslušnog zaposlenog, smatra Bošnjak.

SOCIJALISTIČKI RELIKT

U razgovoru za Pobjedu advokat Vladan Bojić ocjenjuje da ne postoji pravni osnov za ovakvu odluku nazivajući je kvazikomunističkim nasljeđem, od čega je potrebno napraviti radikalan otklon.

-Zabrinut sam da ova odluka jeste u stvarnosti tranzicioni kontinuitet kao kopča između komunizma i neoliberalnog kapitalizma. Nema blage veze sa savremenim prosvećenim pravnim porecima i tržišnom ekonomijom, već će služiti u politikantske i partijske svrhe kao što je oduvijek služilo i putem čega je izvršna vlast, odnosno vladajuća politička partija držala na uzdama funkcionere, zatezala i popuštala kad zatreba kao kad se jaše konj. To zaista može nekom zazvučiti kao gruba metafora, ali mišljenja sam da je stvarnost daleko grublja objašnjava Bojić.

Osim što nema pravnog, Bojić smatra đanema ni etičkogosnova za ovu odluku pitajući se zašto npr. doktori ili novinari ne bi imali te privilegije. Napominje da j e potrebno pobrojati koja su sve lica obuhvaćena atribucijom ,,funkcioner“, te objelodaniti te informacije, ukazujući da je transparentnost nužnost imajući u vidu da funkcioneri te privilegije ostvaruju iz džepova građana.

Viđenja sam da Vlada treba bez oklijevanja abrogirati ovu odluku i prestati sa ovakvom praksom. Funkcioner treba sa ostalim građanima da participira za stanove, kredite i druge potrepštine, bezizuzetno i ravnopravno objašnjava Bojić.

UGROŽENA NEZAVISNOST

Iako je Zakonom o stanovanju i održavanju stambenih zgrada, na koji se Vlada poziva u odluci, predviđeno da se rješavanje stambenih potreba sudija, tužilaca i sudija Ustavnog suda regulištu aktima Sudskog i Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda, u javnosti se sve više može čuti da su od ove Vladine odluke koristi imali i nosioci sudske vlasti. To je, kako Bošnjak navodi u inicijativi, neprihvatljivo jer dolazi do direktnog miješanja izvršne u sudsku i zakonodavnu vlast, što je u suprotnosti sa Ustavom.

Istogje mišljenja i advokat Bojić koji davanje stanova i kredita sudijama od Vlade, po cijeni daleko ispod tržišne, vidi kao ozbiljan malignitet sistema kojim se negira nezavisnost sudstva. Vjeruje da je jedino ispravno rješenje formiranje pravosudnog budžeta kojim će upravljati Sudski savjet, a koji će činiti sudije i predstavnici advokature, tužilaštva, pravne profesure, Vlade i Skupštine. To bi, kaže Bojić, podiglo standard sudija, ali i dovelo do izgradnje palate pravde koju Crna Gora nikad nije imala.

-Uopšte privilegovati bilo koju vlast nenormalno velikim privilegijama i to od jedne grane vlasti je skandalozno, jer vlast je servis u službi građana, a ne obrnuto. Treba da je privilegija onih iz vlasti što im je dato povjerenja da nad nama vrše vlast, a ne da sebe sami privileguju smatra naš sagovornik.

PODSJEĆANJE

U prethodnom sistemu u socijalističkoj Jugoslavili svi građani uključujući i funkcionere izdvajali su određeni procenat od zarada u stambeni fond. Stanove su dobijali na osnovu odluka komisija u preduzećima, odnosno državnim organima, ali ne u vlasništvo, nego na korišćenje. Bili su dužni da uplaćaju određenu mjesečnu sumu novca u stambeni fond za održavanje zgrada, ali se, bez obzira što su dobili stan, od njihove zarade i dalje odvajalo u stambeni fond, kako bi i drugi mogli dobiti stan pod istim uslovima.

Sličan sistem zadržan je u državnim preduzećima gdje radnici od plate izdvajaju od 0,3 do 0,5 odsto u stambeni fond kojim gazduje sindikat te firme. Međutim, sudeći po dešavanjima u KAP-u, Željezari ili Rudnicima boksita, ti fondovi su jednostavno nestajali kada su firme odlazile u stečaj. Tako su radnici KAP-a bezuspješno sudskim putem pokušali da dođu do 4,2 miliona eura iz stambenog fonda, iz kojegje nekadašnji vlasnik CEAK pozajmljivao novac.

Još jedan izum tranzicionog perioda je aktuelni Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI) u koji poslodavci po principu dobrovoljnog članstva uplaćuju 0,7 odsto od plata zaposlenih. Cijena ovakvih stanova je povoljnija, ali i dalje ne toliko povoljna kao cijena stanova za funkcionere. Osnivači CFSSI su Vlada i Sindikat, a mali procenat vlasništva ima i Unija poslodavaca. Prilikom izgradnje stanova solidarnosti, opštine ustupaju zemljište i oslobađaju investitora od troškova komunalija.

Prema riječima izvršnog direktora CFSSI Danila Popovića, stanovi su jeftiniji od ostalih stanova na tržištu za 30 do čak 100 posto na Primorju, a kvalitetom se mogu mjeriti sa stanovima čiji kvadrat košta 1000 i više eura. Cijene ovih stanova se kreću od 500 do 900 eura na Primorju, a moguće ih je kupiti na kredit preko komercijalnih banaka. Što veći doprinos poslodavac da fondu, to je veća šansa da će imati prednost u odnosu na ostale prilikom raspodjele stanova, koje on dalje, u skladu sa internim procedurama, raspoređuje zaposlenima, objašnjava Popović. Ipak, postavlja se pitanje održivosti ovog sistema imajući u vidu da je Vlada prije tri mjeseca iz budžeta dala 1,5 miliona eura kako bi regulisala dug fonda prema Holandskom međunarodnom garantnom fondu za stanovanje. Osim toga, fond ima problem i sa kupcima stanova, koji nijesu u mogućnosti da otplate kredite. Vlada je zadužila Ministarstvo rada i socijalnog staranja da razmotri mogućnost podrške penzionerima koji nijesu u mogućnosti da otplaćaju stanove.

OBIČNI SMRTNICI

Ako ne radite u nekom od ministarstava, javnih ustanova i drugih državnih institucija i preduzeća ne postoji mogućnost da stan vrijednosti 40 hiljada platite osam hiljada, kakvu mogućnost daje ova Vladina odluka. Ako ne ispunjavate uslove za projekat Ministarstva održivog razvoja i turizma 1000 plus, koji je prvenstveno namijenjen zaposlenima u javnom sektoru, a onda mladim bračnim parovima i ostalima koji ne spadaju u ove grupe, preostaje da stambeni kredit podignete kod neke od komercijalnh banaka. To je pravilo u svim razvijenim zemljama, samo što su kamate na hipotekarne kredite značajno niže u odnosu na naše koje se, prema podacima sa sajtova banaka, kreću od 3,75 do 7,99 odsto. To znači da ako podignete stambeni kredit u visini od 40 hiljada eura za 20 godina ćete banci vratiti barem 20 hiljada eura više.

Dakle, osim što plaćamo i do 80 odsto cijene stana funkcionerima koji izuzetno obavljaju posao od posebnog interesa za državu, plaćamo izgradnju stanova solidarnosti, ali pokrivamo i dug kada te stanove kup ci ne otplaćuju i na kraju, ako smo u mogućnosti da podignemo stambeni kredit, plaćamo i stan za sebe.

Imajući sve ovo u vidu, nameće se zaključak da je stambena politika u Crnoj Gori građane podijelila na tri sloja i to povlašćene funkcionere, one koji kupuju stanove ispod tržišne cijene i obične smrtnike koji plate jedan i po, a dobiju jedan stan.