Privredni sud je posljednji put u punom sastavu bio prije tri godine, nakon čega je nastupio period kontinuiranog odliva sudija, a u jednom dijelu 2022. godine operativno ih je bilo svega četvoro. Godinama najveću pažnju javnosti ovaj sud privlači zbog brojnih stečajeva, a stiče se utisak da povjerenje građana u taj segment djelovanja nije na visokom nivou.

POBJEDA: Što je razlog nedovoljnog povjerenja javnosti u rad suda, kada je riječ o stečajevima?

GRDINIĆ: Cilj stečajnog postupka je kolektivno namirenje povjerilaca stečajnog dužnika. Najveći broj takvih postupaka se okonča bankrotstvom, odnosno namirenjem povjerilaca, prodajom imovine stečajnog dužnika i prodajom stečajnog dužnika kao pravnog lica, a u manjem broju predmeta se sprovodi reorganizacija. Nažalost, priroda stečajnog postupka je takva da prodajom imovine stečajnog dužnika često nije moguće namiriti potraživanja svih povjerilaca, pa nekad ni potraživanja radnika i države. Činjenica da neko nije u mogućnosti da naplati svoje nesporno potraživanje mora dovesti do nezadovoljstva, što je preduslov za stvaranje nepovjerenja. S druge strane, analiza postupanja u stečajnim postupcima koji najduže traju je pokazala da postupak prodaje imovine dugo traje, a da često na tu okolnost utiče to što je ta imovina predmet spora u drugim postupcima, na čije se okončanje mora čekati da bi se uopšte moglo pristupiti prodaji. Činjenica da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio presude kojima je utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku za veliki broj radnika ,,Radoja Dakića“ nameće obavezu da se u saradnji sa partnerima pristupi analizi, kako Zakona o stečaju, tako i same prakse vođenja stečajeva, kako bi se utvrdilo da li postoji mogućnost da se kroz eventualne izmjene zakonskih rješenja, te edukacije sudija i stečajnih upravnika, cjelokupan postupak stečaja unaprijedi.

POBJEDA: Da li planirate neke promjene koje bi ove procese mogle učiniti transparentnijim?

GRDINIĆ: Jedan od mojih ličnih prioriteta kao predsjednika suda je da se postupak stečaja učini transparentnijim, na način da se veliki broj akata iz stečajnog postupka, koji su do sada objavljivani samo na oglasnoj tabli suda, istovremeno objavljuje i na internet stranici suda. Na taj način bi široki krug lica, koja imaju interes da budu obaviješteni o određenom stečaju, lakše mogao doći do informacija. U tom pravcu su već preduzeti značajni koraci i vjerujem da će to konačno biti realizovano ove godine. Takođe, sud je započeo sa praksom redovnog informisanja o broju zaduženih i riješenih predmeta stečajnih upravnika, sa željom da javnost bude na adekvatan način informisana da li se postupak slučajnog zaduženja stečajnih upravnika vrši u skladu sa propisima.

POBJEDA: Kakav stav je Privredni sud zauzeo prema zahtjevima zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da se obustavi prodaja imovine Vektre Montenegro u stečaju, zbog neriješenih imovinskih pitanja?

GRDINIĆ: Uvažavajući činjenicu da se u postupku odlučuje o pravima u pogledu kojih je od strane zaštitnika prepoznata potreba zaštite javnog interesa, u cilju transparentnosti rada suda, predstavićemo javnosti osnovne informacije u pogledu dosadašnjeg toka postupka, konkretno prodaje zemljišta u Budvi na kojem se nalazi zgrada nekadašnjeg Jugoslovenskog riječnog brodarstva. U ovom trenutku predočeno zemljište nije predmet prodaje. Stečajni postupak se sprovodi bankrotstvom i prodajom imovine stečajnog dužnika, a o svakoj namjeri prodaje imovine, pa i eventualnoj prodaji zemljišta o kojem je bilo riječi, stečajni upravnik je dužan da obavijesti stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce ako je moguće, kao i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo. Pritom, protiv predložene prodaje može se podnijeti prigovor, o kojem odlučuje stečajni sudija, u čijoj je nadležnosti i da odluči da li prigovor zadržava prodaju. Kad se prodaja vrši javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda, stečajni upravnik je dužan da oglasi prodaju u najmanje dva visokotiražna dnevna štampana medija koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Crne Gore i to najmanje 20 dana prije dana određenog za javno nadmetanje ili dostavljanje ponuda. Dakle, Zakonom o stečaju su propisani pravni mehanizmi koji prodaju imovine stečajnog dužnika čine transparentnom i jednako dostupnom svim zainteresovanim licima, što uz dozvoljenost pravnih ljekova u postupku prodaje garantuje kontrolu zakonitosti rada stečajnog upravnika i zaštitu pravnih učesnika u postupku i svih lica koja smatraju da imaju određena prava u pogledu imovine koja je predmet prodaje.

POBJEDA: U praksi se već dešavalo da se kod privatizovanih kompanija, koje odu u stečaj, naknadno utvrdi da je zemljište u vlasništvu države. Zašto do toga dolazi i kako se to može riješiti?

GRDINIĆ: Odgovor na ovo pitanje, bez prethodnog sagledavanja svih relevantnih okolnosti konkretnog slučaja, nužno se mora svesti na mjeru adekvatnog predočavanja osnovnih pravnih principa i imperativnih zakonskih normi koje regulišu pitanje pretvaranje prava iz društvene svojine. Naime, Zakon o svojinsko pravnim odnosima propisuje da pravo upravljanja, korišćenja, odnosno trajnog korišćenja i raspolaganja na zemljištu u društvenoj, sada državnoj svojini postaje, stupanjem na snagu ovog zakona, pravo svojine dotadašnjeg imaoca prava upravljanja, korišćenja, odnosno trajnog korišćenja, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno ili zainteresovano lice dokaže da je prije stupanja na snagu ovog zakona steklo pravo svojine na određenom zemljištu. Međutim, zemljište za koje u postupku privatizacije ili stečaja nije plaćena tržišna naknada ostaje u svojini države na kome vlasnici objekta imaju pravo preče kupovine ili prečeg zakupa. Sagledavajući pitanje u kontekstu citirane norme, uzrok spornih imovinsko pravnih odnosa svakako može biti i pitanje da li je plaćena tržišna naknada, o čemu mišljenje daje organ nadležan za poslove privatizacije, odnosno Privredni sud u toku stečaja. Navedeno mišljenje se dostavlja prilikom podnošenje zahtjeva za upis prava svojine u katastru nepokretnosti, a nerijetko dugo trajanje upravnih postupaka, povodom zahtjeva za upis prava svojine, nužno utiče i na trajanje stečajnog postupka.

POBJEDA: Prošla je godina otkada ste došli na čelo Privrednog suda, kada Vas je sačekao ozbiljan manjak sudija i veliki broj neriješenih predmeta. Kakva je situacija danas?

GRDINIĆ: Situacija je takva da istovremeno možemo reći da se Privredni sud i dalje suočava sa problemima manjka sudija i neriješenih predmeta, ali i da je iza nas ipak uspješna godina u kojoj smo ostvarili planirane rezultate. Naime, kao što Vam je poznato, Privredni sud je posljednji put radio u punom sastavu prije tri godine, u ljeto 2021. godine. Nakon toga je nastupio period kontinuiranog odliva sudija, tako da je u jednom periodu 2022. godine sud radio sa svega sedam sudija, od kojih je troje bilo na bolovanju. Neminovno je bilo da će ovaj problem dovesti do zaostatka u broju riješenih predmeta, tako da je sud sa 1.298 neriješenih predmeta na kraju 2020. godine došao u situaciju da je na kraju 2022. godine imao ukupno 2.946 neriješenih predmeta. Ipak, iako nam je i 2023. godine uvijek nedostajalo četiri do pet sudija, možemo reći da se radilo o godini stabilizacije, ali i više od toga. Naime, na kraju prošle godine smo bili sud sa najvećim stepenom ažurnosti od 111,47 posto, što znači da smo riješili više predmeta nego što smo zadužili, te smo broj neriješenih predmeta smanjili za 12,75 odsto na 2.613 predmeta. Da li je to dovoljno? Svakako ne. Biće potrebno vrijeme i pomoć kroz popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta, ali vjerujem da ostvareni rezultati u prošloj godini, sa kojima smo nastavili i u ovoj, bude optimizam da u naredne dvije do tri godine možemo postići ažurnost koju mi želimo, ali što je bitnije, koja je neophodna našim građanima kao garancija da mogu ostvariti zaštitu svojih prava u razumnom roku.

POBJEDA: Nakon izbora ste najavili da bi sud mogao biti kompletiran polovinom ove godine, međutim u međuvremenu se više sudija penzionisalo, a jedan je prešao u Apelacioni sud. Kada se može očekivati da sud bude kompletiran?

GRDINIĆ: Nakon mog dolaska u sud, napustilo nas je još troje sudija, a tek u maju ove godine je izabran jedan sudija, dok se izbor još troje sudija očekuje u junu. Ovog mjeseca je izabrana jedna kandidatkinja za sudiju, a u toku je izbor još jednog kandidata. Međutim, prije izbora za sudiju, ta dva kandidata u skladu sa zakonom moraju proći šestomjesečnu obuku. Moram reći da je dosadašnja praksa pokazala da od momenta raspisivanja oglasa za popunjavanje slobodnog sudijskog mjesta u našem sudu, do momentu izbora sudije prođe i godinu. Mislim da je to nedopustivo mnogo, jer svaki dan u kojem nam nedostaju sve sudije znači da stotine predmeta neće biti u radu, da će stotine i hiljade građana duže čekati na rješenje problema. Zbog toga mi je teško da preciziram dan kada će Privredni sud biti konačno kompletan, ali želim da vjerujem da će to biti na početku sljedeće godine. Tada bi, nakon gotovo četiri godine, trebalo konačno da se steknu preduslovi da sud radi punim kapacitetom.

POBJEDA: Evidentno je da su prostorije suda nedovoljno uslovne za rad, da li se u međuvremenu pronašlo neko rješenje?

GRDINIĆ: Raduju najave da će država konačno preduzeti neophodne korake ka izgradnji palate pravde u glavnom gradu, čime će se trajno i kvalitetno riješiti i pitanje radnih prostorija Privrednog suda. Svjesni smo da najveći broj pravosudnih institucija ima problema sa prostornim kapacitetima, kao i da postupak preseljenja Specijalnog državnog tužilaštva traje već duže. Kako Privredni sud nije vlasnik zgrada u kojoj se nalazi, javnost je bila upoznata sa namjerom izvršne vlasti da nas preseli u drugu poslovnu zgradu, na šta nijesmo željeli da pristanemo, jer nije bilo garancija da se radi o unapređenju uslova rada. Da li trenutno uopšte postoji takva poslovna zgrada u glavnom gradu? O tome sam razgovarao sa odgovornim predstavnicima izvršne vlasti u čijoj je nadležnosti državna imovina i teško je naći odgovarajuće rješenje, jer treba imati u vidu prirodu djelatnosti suda, odnosno da je neophodno imati dovoljan broj velikih prostorija u kojima bi se održavala suđenja, zatim pisarnice i arhiva suda. Unapređenje postojećih prostorija takođe zavisi od odobrenih budžetskih sredstava. Tokom 2023. godine uloženi su napori da se poboljšaju uslovi rada u zgradi Privrednog suda, te su renovirani toaleti koji ranije nijesu bili uslovni za korišćenje, obnovljen je namještaj u većem broju kancelarija, u potpunosti su zamijenjene klupe u holovima. Konačno je obezbijeđeno da stranke kopiranje spisa predmeta mogu vršiti u prostorijama suda. U toku ove godine ćemo dodatno zamijeniti namještaj u kancelarijama, a prioritet je da se licima sa invaliditetom obezbijedi nesmetan pristup zgradi.

Neriješen 451 stari predmet

POBJEDA: Koliko je preostalo starih neriješenih predmeta? Koliko predmeta je primljeno 2023. godine, a koliko u prva četiri mjeseca 2024?

Preporučeno

NAKON JUČERAŠNJEG SKUPA: Vesna Pejović pozvana u OB Cetinje

MUSIĆ ZA STANDARD: Spajić ne kontroliše svoju stranku, Mandiću prijeti izborni podbačaj, Bečić se bori za cenzus

BOLJEVIĆ ZA STANDARD: Mučno je gledati moje Zećane kako se klanjaju osuđenom ratnom zločincu – veličaju ono čega se civilizovani svijet stidi

KUNC ZA STANDARD: Crnu Goru čeka veliki investicioni ciklus, članstvo u EU može donijeti suštinske ekonomske promjene

FESTIVAL GENOCIDA, DEVEDESETE NA VLASTI – PREKIĆ: Oni koji su odbacivali kolektivnu odgovornost danas poistovjećuju Srbe s ratnim zločincem

RASHODI RASTU BRŽE OD PRIHODA, DEFICIT VEĆI NEGO LANI – Krnić: Vlast se hvali rezultatom koji pokazuje pogoršanje

GRDINIĆ: Na kraju 2023. godine imali smo 451 neriješen stari predmet, a ukupno smo riješili 236 takvih predmeta. To nije mali broj. Međutim, treba znati da samo kontinuiran rad na predmetu garantuje njegovo okončanje. Zbog problema o kojima sam prethodno govorio, mi smo izgubili taj kontinuitet u značajnom broju ovih predmeta, jer su sudije koje u njima postupale napustile sud, zbog toga su ti predmeti čekali određeno vrijeme da ih preuzmu nove sudije, a zatim su postupci morali početi iznova. Najčešće se radi o veoma složenim predmetima, a treba imati u vidu da su pojedine sudije preuzele u rad i preko 60 takvih, starih predmeta, pri čemu ukupno u radu imaju preko 200 predmeta. To je izuzetno složena situacija za rad svakog sudije, koja zahtijeva ogroman rad, svakodnevno i van radnog vremena. Prošle godine smo primili u rad 2.904 predmeta, a riješili smo ukupno 3.237 predmeta. Za prva četiri mjeseca ove godine primili smo 1.057 novih predmeta, a poredeći isti period prošle godine, svjedočimo smanjenju priliva za nekih 270 predmeta. Još uvijek je rano da govorimo o tendenciji smanjenja priliva predmeta, ali ako bi se sa takvim trendom nastavilo, ta okolnost uz očekivano popunjavanje sudijskih mjesta bi svakako pogodovala bržem rješavanju zaostalih predmeta.